
„Slavko Ćuruvija fondacija“ već 11 godina organizuje Školu digitalnog novinarstva i uči mlade novinare da pitaju, istražuju i prave važne priče. Kroz Školu je do sada prošlo više od stotinu polaznika.

Na ročištu u postupku protiv novinara Zoomera Darka Gligorijevića saslušana je policijska službenica koja je potpisala prekršajnu prijavu kojom se tvrdi da je Gligorijević „vikom i galamom narušavao javni red i mir“. Odbrana Gligorijevića predložila je sudu dodatne dokaze koji upućuju na to da je Gligorijević te večeri samo izveštavao kao novinar sa lica mesta. Sagovornici Cenzolovke navode da je ova prekršajna prijava zloupotreba policije i novi vid SLAPP-a, čiji je cilj da novinari ne izveštavaju u javnom interesu.

Sve više redakcija složene teme pokušava da približi publici kroz tzv. eksplejnere – kratke video formate koji ne prenose samo šta se dogodilo, već objašnjavaju kako i zašto (od engleskog „explain” – objasniti). Sagovornici Cenzolovke kažu da publika na njih dobro reaguje i da potreba za jasnim, proverljivim i kontekstualnim objašnjenjima pokazuje da eksplejneri nisu samo prolazni trend.

Nakon zvaničnog kraja emitovanja emisije „24 minuta sa Zoranom Kesićem“ na televiziji Nova i njene emigracije na Jutjub, Cenzolovka donosi pregled emisija koje su slično prolazile širom sveta. I pokušava da odgovori na pitanje – zašto satira često prva zasmeta, nekad i više od informative koja nije u skladu sa idejama državnih vlasti.

Isti naslov, isti tekst, ista poruka. Koliko ste puta videli identičan sadržaj na više različitih portala? Naročito u vreme političkih kriza, različiti prorežimski mediji koordinisano prenose potpuno iste sadržaje kako bi pojačali političku poruku. U nameri da bolje razumemo kako funkcioniše makar jedan deo prorežimske „hobotnice”, Cenzolovka je na uzorku od 50 senzacionalističkih tekstova ispratila njihovo širenje od velikih ka manjim i lokalnim portalima. Ko su glavni akteri u orkestriranim kampanjama?

Najgledanija emisija subotnjeg udarnog termina Nove S, „24 minuta sa Zoranom Kesićem”, skinuta je sa programa. Dok trinaest sezona, stalno mesto među najgledanijim programima i milionski pregledi na Jutjubu jasno dokazuju uspeh, u cajtnotu priprema nove sezone, novi vlasnik – portugalski Alpac Capital – smatra da je emisija skupa, a njen komercijalni učinak marginalan. Ekipa emisije najavljuje da će emitovanje nastaviti na Jutjubu, a u četvrtak u 19 sati biće održan protest podrške u Beogradu. Cenzolovka je o ukidanju emisije i planovima za budućnost razgovarala sa jednim od njenih osnivača i scenaristom Viktorom Markovićem.

Najnoviji navodi o špijuniranju studenata softverom Pegazus pokazuju da vlast sve otvorenije koristi najinvazivnije tehnologije nadzora, dok istrage ranijih napada na novinare i aktiviste stoje u mestu, kaže za Cenzolovku novinar BIRN-a Aleksa Tešić. Upozorava da je jedan od ciljeva takvog nadzora otkrivanje i zastrašivanje novinarskih izvora, ali i prikupljanje informacija o političkim protivnicima vlasti, naročito u osetljivom predizbornom periodu.

Umesto odgovora na pitanje da li se vodi postupak zbog transparenta „Pravac Potočari” iznad kojeg je bila i zastava sa likom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića na večitom derbiju, novinar N1 Predrag Popović dobio je tabloidnu hajku - njegov mejl upućen Višem javnom tužilaštvu (VJT) je, od reči do reči, završio u prorežimskim tabloidima i iskorišćen za njegovo targetiranje. I dok VJT ćuti o tome kako je novinarska prepiska dospela u tablode i hoće li utvrditi ko je za to odgovoran, Popović za Cenzolovku navodi da ovaj slučaj pokazuje da institucijama u Srbiji ne treba verovati jer nemaju integritet.

Hrvatska novinarka Barbara Matejčić više od dve decenije istražuje teme ljudskih prava, nasilja i odgovornosti institucija, a njeno višegodišnje istraživanje fotografija egzekucije dvojice zarobljenika u Brčkom preraslo je u nagrađivanu priču i knjigu „Ubijanje za fotografiju”. U razgovoru za Cenzolovku govori o etici ratnog izveštavanja, granici između javnog interesa i eksploatacije nasilja, odgovornosti novinara i fotografa, kao i o tome zašto dobro novinarstvo mora da insistira na činjenicama čak i kada su neprijatne.

Sindikat portala i novina Nova i nedeljnika Radar, koji su deo sindikata KUM Nezavisnost, izražava nezadovoljstvo i bojazan zbog odluke menadžmenta Adria News Network da smeni glavnog i odgovornog urednika portala Nova.rs, koji je pre samo mesec dana smenjen i sa funkcije direktora u United Media Digital, čiji deo su portal Nova.rs, novine Nova i nedeljnik Radar.

Potpredsednik Srbija centra (SRCE) i nekadašnji član Saveta Regulacionog tela za elektronske medije (REM) Slobodan Cvejić je večeras rekao da REM ne reaguje na zakonom nedopuštenu funkcionersku kampanju predsednika Srbije Aleksandra Vučića i drugih predstavnika vlasti pred vanredne poslaničke izbore 25. oktobra.
Udruženje novinara Srbije (UNS) osuđuje pretnje koje je juče dobila redakcija IN medije u komentarima na sajtu, kao i pretnje koje su nedavno sa Fejsbuk naloga pomoćnika predsednika Gradske opštine Grocka Bojana Pitulića upućene uredniku portala Žig info Željku Matorčeviću, i traži od nadležnih da pronađu i kazne odgovorne.
Američki novinar Ostin Tajse, koji je nestao u Siriji 2012. godine, kidnapovan je u pažljivo isplaniranoj operaciji čije pripreme su trajale više od mesec dana, otkriva BBC.

Mihailo Jovićević više nije glavni i odgovorni urednik portala Nova.rs, saznaje Raskrikavanje. Jovićeviću je ponuđen sporazumni raskid ugovora na ovu poziciju, mesec dana nakon što je razrešen funkcije direktora kompanije United Media Digital. Reč je o još jednoj promeni na čelu medija koji su donedavno poslovali u okviru United Group.
Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) najoštrije osuđuje pretnje fizičkim nasiljem koje je uredniku portala Žig info Željku Matorčeviću uputio funkcioner Gradske opštine Grocka Bojan Pitulić, kao i nove pretnje upućene novinarima redakcije IN Medija iz Inđije.