

Nakon zvaničnog kraja emitovanja emisije „24 minuta sa Zoranom Kesićem“ na televiziji Nova i njene emigracije na Jutjub, Cenzolovka donosi pregled emisija koje su slično prolazile širom sveta. I pokušava da odgovori na pitanje – zašto satira često prva zasmeta, nekad i više od informative koja nije u skladu sa idejama državnih vlasti.

Isti naslov, isti tekst, ista poruka. Koliko ste puta videli identičan sadržaj na više različitih portala? Naročito u vreme političkih kriza, različiti prorežimski mediji koordinisano prenose potpuno iste sadržaje kako bi pojačali političku poruku. U nameri da bolje razumemo kako funkcioniše makar jedan deo prorežimske „hobotnice”, Cenzolovka je na uzorku od 50 senzacionalističkih tekstova ispratila njihovo širenje od velikih ka manjim i lokalnim portalima. Ko su glavni akteri u orkestriranim kampanjama?

Najgledanija emisija subotnjeg udarnog termina Nove S, „24 minuta sa Zoranom Kesićem”, skinuta je sa programa. Dok trinaest sezona, stalno mesto među najgledanijim programima i milionski pregledi na Jutjubu jasno dokazuju uspeh, u cajtnotu priprema nove sezone, novi vlasnik – portugalski Alpac Capital – smatra da je emisija skupa, a njen komercijalni učinak marginalan. Ekipa emisije najavljuje da će emitovanje nastaviti na Jutjubu, a u četvrtak u 19 sati biće održan protest podrške u Beogradu. Cenzolovka je o ukidanju emisije i planovima za budućnost razgovarala sa jednim od njenih osnivača i scenaristom Viktorom Markovićem.

Najnoviji navodi o špijuniranju studenata softverom Pegazus pokazuju da vlast sve otvorenije koristi najinvazivnije tehnologije nadzora, dok istrage ranijih napada na novinare i aktiviste stoje u mestu, kaže za Cenzolovku novinar BIRN-a Aleksa Tešić. Upozorava da je jedan od ciljeva takvog nadzora otkrivanje i zastrašivanje novinarskih izvora, ali i prikupljanje informacija o političkim protivnicima vlasti, naročito u osetljivom predizbornom periodu.

Umesto odgovora na pitanje da li se vodi postupak zbog transparenta „Pravac Potočari” iznad kojeg je bila i zastava sa likom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića na večitom derbiju, novinar N1 Predrag Popović dobio je tabloidnu hajku - njegov mejl upućen Višem javnom tužilaštvu (VJT) je, od reči do reči, završio u prorežimskim tabloidima i iskorišćen za njegovo targetiranje. I dok VJT ćuti o tome kako je novinarska prepiska dospela u tablode i hoće li utvrditi ko je za to odgovoran, Popović za Cenzolovku navodi da ovaj slučaj pokazuje da institucijama u Srbiji ne treba verovati jer nemaju integritet.

Hrvatska novinarka Barbara Matejčić više od dve decenije istražuje teme ljudskih prava, nasilja i odgovornosti institucija, a njeno višegodišnje istraživanje fotografija egzekucije dvojice zarobljenika u Brčkom preraslo je u nagrađivanu priču i knjigu „Ubijanje za fotografiju”. U razgovoru za Cenzolovku govori o etici ratnog izveštavanja, granici između javnog interesa i eksploatacije nasilja, odgovornosti novinara i fotografa, kao i o tome zašto dobro novinarstvo mora da insistira na činjenicama čak i kada su neprijatne.
Slučaj iz Mrčajevaca otvorio je pitanje odgovornosti medija i institucija u slučajevima seksualnog nasilja nad decom. Novinarka nedeljnika „Vreme“ i jedna od osnivačica grupe „Novinarke protiv nasilja prema ženama“ Jovana Gligorijević kaže za Mašinu da dete mora biti zaštićeno po svaku cenu, čak i kada roditelji pristaju da javno istupe, dok najveći problem vidi u institucionalnom odgovoru i nedostatku obučenosti odraslih koji bi trebalo da reaguju u ovakvim situacijama.

Iako se Radio-televizija Srbije obavezala da ravnopravno i nepristrasno izveštava o kandidatima za predstojeće izbore, analiza BIRODI-ja pokazuje da je zasad ubedljivo najviše vremena dobio predsednik države, Aleksandar Vučić, dok Studentska lista nije dobila nimalo. Rade Veljanovski za Mašinu kaže da je RTS „uvek je na strani vlasti“ i da će to nastaviti da radi, dok Ana Martinoli smatra da sada eskalira višegodišnje kršenje zakona.

Mreža SafeJournalists najoštrije osuđuje eksplicitnu pretnju smrću upućenu novinaru televizije News24 Osmanu Stafi i poziva albanske vlasti da hitno identifikuju odgovornu osobu, utvrde da li je pretnja povezana s njegovim novinarskim radom i preduzmu sve neophodne mere kako bi mu bila osigurana bezbednost.
Telekom Srbija preuzeo je i preostalih 20 odsto preduzeća Mondo Inc, firme koja je izdavač Kurira, pa je sada udeo te državne kompanije porastao na 100 odsto.

Novinarka portala Istinomer dobila je na privatni telefonski broj više poruka u kojima je vređana i zastrašivana. Poruke je sa anonimnog broja poslala osoba koja navodi da je ciljano tražila i pronašla telefonski broj novinarke kako bi joj stavila do znanja da je pod njenim nedozvoljenim nadzorom i kako bi je zastrašivala i pretila joj.

Devet novinara i novinarki redakcije N1 izdali su danas saopštenje u kojem su osudili „targetiranje novinarki Danice Vučenić i Žakline Tatalović od strane direktora vesti N1 Branislava Šovljanskog“, koji je, kako se navodi, Vučenić optužio da je slagala, a Tatalović da hoće da se bavi politikom. Šovljanski, sa druge strane, za Danas navodi da na N1 cenzure i pritisaka na novinare nema, a za saopštenje dela novinara tvrdi da sadrži „gomilu neistina“.

Desetoro novinara N1 navelo je da "javno osuđuju targetiranje novinarki Danice Vučenić i Žakline Tatalović od strane direktora vesti N1 Branislava Šovljanskog". U oštrom saopštenju poslatom Cenzolovci, naveli su da je Šovljanski juče u TV gostovanju optužio Vučenić da je slagala, a Tatalović da hoće da se bavi politikom, i istakli da su ovo dva u nizu primera obračunavanja koje se sa pojedincima u N1 sprovodi "odozgo, samo ovog puta javno".

Raspisani su vanredni parlamentarni izbori, uskoro se može očekivati i početak zvanične predizborne kampanje. Međutim, u njoj se mogu pojaviti noviteti koje nudi veštačka inteligencija i AI sadržaji. Koordinatorka projekata u BIRN-u Tanja Maksić objašnjava da će biti interesantno videti kako će i ko primenjivati AI u svojoj kampanji, dok sociolog Srđan Prodanović govori da će se sa generisanjem AI sadržaja generisati i sumnja u svaku vrstu sadržaja.
Odluka Telekoma da korisnicima koji televizijski signal primaju preko antene omogući besplatno gledanje kanala poput Kurira i Informera otvorila je pitanje zakonitosti, ali i političke svrhe takvog poteza. Sagovornici Mašine, član REM-a i advokat Rodoljub Šabić i profesor Fakulteta političkih nauka u penziji Rade Veljanovski, ocenjuju da se ovaj potez ne može posmatrati izolovano od predstojećih izbora. Dok Šabić ukazuje na moguće kršenje Zakona o elektronskim medijima i problematičan trenutak za ovakvu odluku, Veljanovski u potezu Telekoma vidi deo šire strategije uticaja na javno mnjenje.

News direktor televizije N1 Branislav Šovljanski izjavio je da N1 predstojeću izbornu kampanju dočekuje spremna da radi kao i do sada - profesionalno, uz pozive svim političkim akterima i kojima će biti postavljanja pitanja koja su u javnom interesu. On je poručio da "ne veruje u neutralno, već u profesionalno novinarstvo", kao i da će N1 tokom izborne noći pratiti obraćanja i objavljivanje rezultata, osim "ako nam neko ne ugasi kanal“.