
Reporteri bez granica zabrinuti su zbog zabrana ulaska u Srbiju crnogorskim novinarima Vuku Marašu i Petru Komneniću, pod izgovorom nacionalne bezbednosti, i pozivaju srpske vlasti da ove mere ukinu.

Evropska komisija preporučila je da se u julu otvori Klaster 3 u pregovorima Srbije sa EU i tako nastavi proces evrointegracija, iako u internom dokumentu iz maja ukazuje na ozbiljno pogoršanje medijskih sloboda, uključujući napade na novinare. Za otvaranje klastera, međutim, neophodan je konsenzus svih 27 članica, ali neke od njih smatraju da Srbija nije spremna za dalje korake. Na sastanku ambasadora EU, osam država članica je glasalo protiv te ideje.

Novinarstvo se sve češće predstavlja kao delovanje protiv države – i u autoritarnim i u demokratskim režimima. U Srbiji predsednik novinare naziva teroristima, a medijski profesionalci tretiraju se kao „neprijatelji koji služe stranim interesima”, navode Reporteri bez granica u izveštaju o tome kako je nacionalna bezbednost postala izgovor za progon i ućutkivanje novinara širom sveta

U junu 2026. godine Slavko Ćuruvija fondacija zabeležila je najmanje 172 verbalna napada državnih zvaničnika, stranačkih funkcionera Srpske napredne stranke (SNS) i drugih predstavnika vlasti na novinare i medije. Napadi su upućivani putem društvenih mreža, u medijskim nastupima, na stranačkim skupovima i na sednicama Narodne skupštine. Za prvih šest meseci ove godine, SĆF je zabeležila 980 napada.

Od Trampovih vređanja novinara, preko mafijaških napada u Italiji ili upada u stan u Francuskoj, sve žešći politički pritisci i pretnje moćnika, fizički napadi i konstantno zastrašivanje pokazuju da su novinari i kvalitetno novinarstvo sve ugroženiji i u razvijenim, do juče uzornim demokratijama. Reporteri bez granica su stanje medijskih sloboda u svetu ocenili kao najgore u ovom veku

„Postoje samo dva naroda, srpski i jevrejski, ostalo su nacionalnosti.“ „Doći će do promena granica, Srbija će ponovo imati more.“ Tretiranje crnogorskog referenduma o nezavisnosti kao „izdaje zajedničke istorije, tradicije, vere i porodice“. Zbog ovakvih poruka crnogorski regulator je u više navrata privremeno ograničavao emitovanje pojedinih emisija i čitavih programa televizija iz Srbije. U Srbiji,…

NUNS: Pretnje redakcijama Slobodne reči i N1 zahtevaju hitnu reakciju tužilaštva Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) najoštrije osuđuje pretnje upućene redakcijama Slobodne reči iz Vranja i N1, koje su im upućene putem komentara na društvenim mrežama i portalu. Redakcija Slobodne reči iz Vranja dobila je pretnju u komentaru na Fejsbuku, ispod teksta „Najava ‘prajd’ karavana…

Kako je saopštio NUNS, teoretičarka medija i profesorka na Fakultetu dramskih umetnosti Ana Martinoli je na službenu imejl adresu 5. jula primila poruku: "Crna ruka te je obeležila, prijatelj", poslatu sa imejl adrese nekoga potpisanog kao "zoranc cvijanovic". Ispostaviće se, kako za N1 ističe Martinoli, da je osoba koja je njoj poslala preteću poruku, slične pretnje slala i drugima - te da, barem koliko je poznato, i dalje nije procesuirana.

Javni medijski servis Mađarske privremeno je obustavio emitovanje informativnog programa 7. jula, pošto je prethodno smenjeno kompletno rukovodstvo državne televizije i radija. Time je ispunjeno predizborno obećanje novog premijera Petera Mađara da će sprovesti reformu državnih medija i da javni servis više neće biti partijski servis koji emituje propagandu. Sada kada više nisu pod uticajem bivšeg premijera Viktora Orbana, sa državne televizije poručuju - "izvinite što smo vas godinama lagali".
U junu 2026. godine Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) zabeležilo je ukupno 21 slučaj koji uključuje novinare/ke i medijske radnike/ce. Evidentirano je 10 stvarnih napada, sedam slučajeva pretnji smrću i ugrožavanja fizičke bezbednosti novinara i novinarki, te četiri slučaja ostalih pretnji. Broj zabeleženih napada ponovo raste, a upućene pretnje novinarkama i novinarima bile su brutalne…

Od početka godine u Srbiji je registrovano najmanje 88 novih medija, dok je na 140 završenih konkursa za projektno sufinansiranje medijskih sadržaja raspodeljeno oko 1,7 milijardi dinara. Analize Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM) pokazuju da je značajan deo novca završio kod nekoliko velikih medijskih grupacija i njihovih povezanih firmi, dok se istovremeno ubrzano širi mreža novih lokalnih portala. Predsednik Upravnog odbora ANEM-a Veran Matić za Mašinu ocenjuje da sistem projektnog sufinansiranja više ne ostvaruje svoju prvobitnu svrhu i upozorava da profesionalni lokalni mediji ostaju bez sredstava neophodnih za opstanak.