Nakon deset mjeseci ćutanja, više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti Jelene Jovanović, kojim je kao krajnje desničare i religiozne ekstremiste targetirala devetoro građanskih aktivista, među kojima su i dvije novinarke Pobjede, Tanja Pavićević i Kaćuša Krsmanović – skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija i ribrendirao cijeli projekat.
Iako je u jedinoj izjavi koju je dao nekom crnogorskom mediju povodom cijelog slučaja, 17. novembra prošle godine za portal Standard, direktor BIRN-a za Bosnu i Hercegovinu, koji je rukovodio projektom, Denis Džidić poručio kako će BIRN „pogledati o čemu se radi i nakon toga se brzo izjasniti, a ako je došlo do nekih grešaka i izviniti“, očigledno je da nije bilo ni brzo, ali i da ta organizacija ne vidi da je napravila bilo kakvu grešku, jer je izvinjenje – izostalo.
Na istoj web adresi na kojoj je od sredine decembra prošle godine pisalo da je projekat Balkanske istraživačke reporterske mreže „Mapiranje krajnje desnih i ekstremističkih grupa na Balkanu“ na nezavisnoj reviziji, osvanuo je novi, pod nazivom „Ko su ekstremni desničari na Blakanu“ a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na svega 17.
U BIRN-u tvrde da razlozi leže u tome što nova verzija projekta sužava svoj fokus i nabraja „samo ekstremno desne organizacije“, no i priznaje da istraživačima koji su bili zaduženi u 2022. godini da identifikuju organizacije koje propagiraju ideologije ekstremne desnice „nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama“.
Umjesto toga, BIRN je odlučio da se osloni na ekspertizu lokalnih novinara – piše na sajtu inoviranog projekta, iako je u prvobitnom opisu projekta, objavljenom sredinom novembra prošle godine, pisalo da su interaktivna mapa i baza podataka nastale „upotrebom pažljivo skrojene metodologije“, čime su suštinski priznali da nikakve metodologije, zapravo, nije ni bilo.
Ovoga puta, za razliku od prvobitne verzije kada se računalo na „ekspertizu“ saradnika, metodologija je objavljena na sajtu, a istraživači su se, kako navode u BIRN-u, u inoviranoj verziji projekta, u praksi bavili potpuno novim istraživanjima.
Urednička greška
Rudić ocjenjuje da je to što se dogodilo sa prethodnim izvještajem BIRN-a i činjenično neutemeljenim optužbama na račun koleginica novinarki i aktivista civilnog društva iz Crne Gore – urednička greška.
„To se događa i od uredničkih grešaka nije imun ni jedan medij, uključujući i istraživačke medije. Mislim da nije bilo dovoljno profesionalne pažnje i nadgledanja pripreme i objavljivanja izvještaja koji se bavi veoma osjetljivom i sigurnosno riskantnom temom radikalizma i ekstremizma na balkanskim prostorima“, kaže Rudić.
Međutim, prema njenim riječima, ono što je loše u cijelom ovom slučaju jeste nedovoljno efikasna reakcija uredništva BIRN-a, u smislu javnog izvinjenja, posebno koleginicama i kolegama čija su imena i profesionalni rad problematizovani u izvještaju u negativnom kontekstu.
„Dakle, nije umanjena šteta, niti sigurnosni rizici za etiketirane i njihove porodice. Takvo postupanje nije u skladu sa kodeksom novinarske etike, niti sa elementarnom profesionalnom solidarnošću. Iskreno mi je žao zbog toga, jer ako novinari, koji se svakodnevno suočavaju sa različitim oblicima sigurnosnih rizika, političkih pritisaka i prijetnji, neće biti podrška novinarima i aktivistima civilnog društva, onda se moramo zapitati kuda to ide naša novinarska profesija„, kaže Rudić.
Ona smatra da iz ovog slučaja možemo naučiti mnogo, a prije svega da se teme poput radikalizma i ekstremizma bilo koje vrste, te objavljivanje podataka o organizacijama i pojedincima, moraju istraživati na ozbiljan način, sa čvrstom i jasnom metodologijom, ciljevima i potpunom uredničkom odgovornošću i posvećenošću.
Oprez zbog političkih mešetarenja
„Da je tu kod BIRN-a bilo određenih propusta, jasno je iz činjenice da je metodologija promijenjena i da je objavljen novi izvještaj u kojem je 17 organizacija na spisku, a ne 71 kako je to bilo u prvom izvještaju. Sa druge strane, želim naglasiti kako novinari, koji problematizuju sigurnosne rizike, radikalizam i ekstremizam, trebaju imati na umu različita politička mešetarenja na našim prostorima, uticaje, čak i lične interese, koji se mogu infiltrirati u rad medija, koji god da je taj medij i koliko god mislili da su otporni na vanjske uticaje“, ocjenjuje Rudić.
Generalna sekretarka Udruženja bosansko-hercegovačkih novinara smatra i da je previše donatorskog nametanja tema radikalizma i ekstremizma.
„Kao da je to neka ‘fancy theme’ koja se može riješiti kroz istraživanja, medijske tekstove i/ili plaćene projekte, a ne djelovanjem države, policije, nacionalnih sigurnosnih agencija… U tom kontekstu, smatram da bi mediji, medijske organizacije, novinari i aktivisti trebali više misliti o etici, javnom interesu i posljedicama koje njihov rad može imati na građane i njihova ljudska prava, a ne samo trčati za projektima koji, evidentno, mogu nanijeti štetu novinarskoj profesiji i ljudima“, zaključuje Rudić.
Filmovi o novinarima i za novinare
Medijski amandmani umiru u skupštinskom mraku: Noćno zasedanje Odbora, u četiri čina
Saragusti: Niko sada nije bezbedan. Zločini su jezivi. Novinari su ubijeni dok obavljaju svoj posao
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.