Da li je medijskim zakonima poboljšan položaj osoba sa invaliditetom – Od prilagođavanja sadržaja do mera za zapošljavanje

Kao i starim, novim Zakonom o elektronskim medijima propisano je da su televizije i radio-stanice dužne da u skladu sa svojim finansijskim i tehničkim mogućnostima sadržaj učine dostupnim osobama oštećenog sluha ili vida. Pružaocima medijskih usluga je ovakvom zanonskom formulacijom ponovo omogućeno da izostanak ovakvih programa obrazlože nedostatkom tehničkih i finansijskih kapaciteta.

Ipak, napredak je načinjen, jer novim Zakonom nije propisano samo da emiter sadržaj treba da prilagodi, već je precizirano da to treba da učini konstantnim uvrštavanjem znakovnog jezika, zvučnog opisa, kao i otvorenog i zatvorenog titla u program.

Za razliku od starog, novi Zakon o elektronskim medijima obavezuje emitere da osobama sa ivaliditetom* pruže hitne informacije od značaja za život i zdravlje.

Takođe, po novom Zakonu, pri određivanju visine naknade za ostvarivanje prava na pružanje medijske usluge uzimaće se u obzir i udeo programskih sadržaja prilagođenih osobama sa invaliditetom, a posebno osobama sa oštećenjem vida i sluha.

REM kontakt tačka za pritužbe

O preduzetim merama za prilagođavanje sadržaja pružaoci medijskih usluga dužni su da jednom godišnje, a najkasnije do 1. septembra, izveste Regulatorno telo za elektronske medije (REM), što ranije nije bio slučaj.  Ovo Regulatorno telo je u Zakonu određeno kao kontakt tačka za pružanje informacija i primanje pritužbi za nedovoljnu pristupačnost osobama sa invaliditetom.

Ipak, ako se uzme u obzir činjenica da su dozvolu za nacionalnu pokrivenost dobile televizije Pink, Hepi, B92 i Prva, koje prema poslednjem izveštaju REM-a iz 2019. godine program nisu nimalo prilagođavale gluvim, nagluvim, slepim i slabovidim osobama, upitno je kako će ovo Regulatorno telo reagovati na pritužbe koje dobije.

Za registrovanje medija neophodne mere za zapošljavanje osoba sa invaliditetom

U Zakonu o javnom informisanju i medijima navodi se da javni interes podrazumeva upravo podršku proizvodnji medijskih sadržaja namenjenih osobama sa invaliditetom. Kao i u novom Zakonu o elektronskim medijima, u novom Zakonu o javnom informisanju i medijima precizirano je da proizvodnja sadržaja koji je namenjen osobama sa invaliditetom podrazumeva i prilagođavanje sadržaja na srpski znakovni jezik, korišćenje Brajevog pisma i audiodeskripcije. Za razliku od starog, u novom Zakonu su osim osoba sa čulnim, vidljive i osobe sa intelektualnim invaliditetom.

Prilagođavanje sadržaja nije jedini aspekt ostvarivanja prava osoba sa invaliditetom koji je regulisan novim Zakonom o javnom informisanju i medijima. Ovog puta u obzir je uzeto i njihovo zapošljavanje. Tako izdavači prilikom registrovanja medija Agenciji za privredne registre, pored ostale dokumentacije, moraju priložiti i dokument kojim su predviđene mere i procedure za zapošljavanje osoba sa invaliditetom.

Iako je ranije Ministarstvo kulture i informisanja, a ove godine Ministarstvo informisanja i telekomunikacija raspisalo konkurs za informisanje osoba sa invaliditetom, novim Zakonom propisano je da Republika Srbija mora raspisivati svake godine konkurse za sufinansiranje projekata koji bi omogućili obezbeđivanje uslova za rad medija koji informišu osobe sa invaliditetom.

A. N.