Zloupotreba umjetne inteligencije tokom izbora

Prema definiciji Evropskog parlamenta, umjetna inteligencija je sposobnost uređaja da oponaša ljudske aktivnosti učenja, planiranja, ali i kreativnosti. Pomoću jednostavnih i dostupnih online alata, danas je moguće kreirati potpuno cjelovit tekst, naučni rad, pjesmu, ali i audio i video snimke koji često izgledaju vrlo realistično.

Umjetna inteligencija se razvija svakog mjeseca brzinom koja plaši kreatore sadržaja, jer je sada već dostigla nivo težeg prepoznavanja da li je čovjek ili uređaj kreirao sadržaj. To se uglavnom odnosi na uređivanje fotografija, ilustracija, grafika ili videa.

Neki od takvih sadržaja objavljivani su i u online medijima u BiH, a uglavnom se radilo o zloupotrebi pri krađi identiteta za potrebe reklamiranja određenih proizvoda ili lijekova, što zbog ograničenog zakona i nepreciznih odredbi nije kažnjivo djelo.

Veći dio alata umjetne inteligencije su dostupni besplatno, a uz vrlo nisku cijenu od tek nekoliko dolara moguće je kupiti i programe koji mogu kreirati sadržaje za koje je izuzetno teško utvrditi da su lažni. Stvar postaje ozbiljnija ako se ti alati koriste u svrhu dezinformiranja građana ili diskreditacije pojedinaca, što je slučaj u predizbornim kampanjama.

Tri mjeseca pred izbore, donosimo osnovne informacije koje trebate znati o umjetnoj inteligenciji i njenim negativnim posljedicama po izborni proces, ali i načinima kako da je prepoznate i provjerite.

Kako se umjetna inteligencija može zloupotrebljavati tokom izbora?

Alati umjetne inteligencije danas su dostupni u okviru većine programa za uređivanje videa i fotografija, ali su dostupni i jedinstveni programi i stranice za kreiranje takvog sadržaja. Prema Eurobarometru, oko 60 posto građana Evrope pozitivno gleda na umjetnu inteligenciju, a blizu 90 posto njih tvrdi da treba pažljivo upravljati s njom.

Tome doprinose primjeri zloupotrebe umjetne inteligencije u zemljama svijeta, kao što je Amerika, Moldavija, Ukrajina, Izrael, Poljska, ali i druge.

Posljedice zloupotrebe umjetne inteligencije posebno je osjetila predsjednica Moldavije Maia Sandu koja je često meta širenja lažnih iskontruisanih video i foto materijala uz korištenje umjetne inteligencije. Ona se javnim istupanjima ogradila od takvih sadržaja i upozorila da je to politički potez Rusije da destabilizuje Moldaviju i njen položaj u svijetu.

Jedan od takvih sadržaja bio je video Sandu na društvenim mrežama u kojem se koristi njen lik i glas za kreiranje sadržaja. Takav video je teško utvrditi lažnim, naročito onom dijelu javnosti koji nije medijski pismen i koji može povjerovati u slične lažne sadržaje.

Od početka invazije Rusije na Ukrajinu, primjeri lažnih vijesti uz pomoć umjetne inteligencije uglavnom su se ticali teme pripreme Moldavije za rat, podrške NATO snaga Moldaviji za oružane sukobe, ali i podrške predsjednice Rusiji.

Drugi primjeri, od lažnih audio poziva kreiranih pomoću alata umjetne inteligencije u kojima predsjednik Amerike Joe Biden poziva građane da ne glasaju, do audio poziva britanskog političara Keira Starmera i slovačkog političara Michaela Šimečka, dezinformisali su građane u online prostoru. Uprkos utvrđivanju i označavanju takvih objava lažnim, one su već dovele do štetnih posljedica jer su stigle do većeg broja osoba.

Meta lažnih objava potpomognutih umjetnom inteligencijom su i novinari, poput slovačke novinarke Monike Tódová, čiji je lažni audiozapis objavljen pred parlamentarne izbore u Slovačkoj. Dva dana prije parlamentarnih izbora na društvenim mrežama kružio je lažni audio u kojem Tódová i lider Slovačke napredne stranke govore kako spremaju izbornu prevaru. Zbog ovog slučaja je otvorena i istraga, a Reporteri bez granica su pozvali na kriminalizaciju i rješavanje pitanja zloupotrebe umjetne inteligencije za generiranje sadržaja kojim se čini šteta po osobe ili institucije.

Zbog toga je važno upozoravati i ukazivati na štetnosti zloupotrebe umjetne inteligencije i načina kako se ona može prepoznati.

Kakve su opasnosti korištenja umjetne inteligencije u izbornom procesu BiH?

Umjetna inteligencija jedna je od najvažnijh tema izbornih procesa u svijetu, a nedavno je zbog zloupotreba i posljedica koje donosi po izborni integritet u BiH organizovana regionalna konferencija čiji su organizatori bili Međunarodni institut za demokratiju i izbornu pomoć (International IDEA) i Finski centar za vladavinu prava (RoL Centre), u partnerstvu sa CIK-om BiH.

Govoreći o ulozi umjetne inteligencije u izbornim procesima, predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić izrazila je zabrinutost zbog atraktivnosti koju nudi i raznim mogućnostima za njenu zloupotrebu.

„Umjetna inteligencija u izbornom procesu može biti vrlo korisna, ali se može iskoristiti i u negativnom smjeru, za manipulaciju biračima i izbornom administracijom, te može smanjiti povjerenje u izborni proces“, kazala je Hadžiabdić na ovoj konferenciji.

S konferencije je poslata poruka da se izborna kampanja posljednjih ciklusa preselila u online prostor, a da će novi alati uz pomoć umjetne inteligencije taj prostor dodatno opteretiti sadržajem.

Internet platforma za provjeru činjenica Raskrinkavanje je kroz nekoliko istraživanja utvrđivala objavu netačnog ili lažnog sadržaja tokom izbornih kampanja u BiH i označavala zastavicama takve objave. Neke od njih mogle su dezinformisati birače i uputiti ih da svoju biračku odluku promijene, kaže Emir Zulejhić, novinar i urednik Raskrinkavanja.

Dodatnu opasnost po izborni proces i provjeru tačnosti donosi i umjetna inteligencija, smatra on.

„Ukoliko je, recimo, riječ o videu koji je generirala umjetna inteligencija, a nadamo se da neće doći do masovne pojave, jer se bojim da ukoliko jedan politički subjekt krene u nešto takvo da će i svi drugi posegnuti za tim metodama. Onda smo u samo jednom ozbiljnom problemu jer je jako teško to dokazati“, poručio je on.

Zulejhić objašnjava da se trend korištenja umjetne inteligencije u političke svrhe uveliko koristi u zemljama svijeta za dezinformisanje birača i da velike međunarodne kompanije i organizacije upozoravaju građane na to.

„Kada informacija dođe do javnosti i kada je javnost prihvati kao takvu, pitanje je koliko će ispravka demantijem i označavanje lažnim zapravo doprijeti do ljudi koji su prvobitno primili tu informaciju i koliko će promijeniti njihovo mišljenje“, kazao je on.

Na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu u februaru ove godine, preko dvadeset vodećih tehnoloških kompanija, uključujući Metu, Microsoft, OpenAI, TikTok i X dogovorili su zajednički rad u borbi za otkrivanje i uklanjanje štetnog sadržaja kreiranog umjetnom inteligencijom.

„S toliko velikih izbora koji se održavaju ove godine, od vitalne je važnosti da učinimo sve što možemo da spriječimo da ljudi budu prevareni sadržajem generiranim umjetnom inteligencijom “, rekao je Nick Clegg, predsjednik Globalnih poslova u Meti.

Ove godine će se izbori održati u preko 70 zemalja svijeta, kada će glasati više od četiri milijarde ljudi. Zato su se ove kompanije obavezale da će kroz kampanje, transparentnost i dobru saradnju sa organizacijama nastojati suzbiti negativne posljedice umjetne inteligencije.

„Ovaj posao je veći od bilo koje druge kompanije i zahtijevat će veliki napor u cijeloj industriji, vladi i civilnom društvu. Nadajmo se da ovaj sporazum može poslužiti kao značajan korak od industrije u suočavanju s tim izazovom“, poručio je Clegg.

Kako prepoznati umjetnu inteligenciju?

Internet stranica Techopedia preporučila je sedam korisnih alata za prepoznavanje umjetne inteligencije na internetu. Ovi alati koriste jednostavnu analizu karakternih crta lica ili izraza koji bi upozorili na nedosljednost ili promjenu boje u videu, ekspozicije na licima ili analizu zvuka u kojem prepoznaju jednolične obrasce ponašanja.

Iako se takve nedosljednosti ili promjene mogu često lako prepoznati bez upotrebe digitalnih alata, nekada taj sadržaj djeluje autentično i možemo podleći njegovom štetnom utjecaju.

Neki od programa koji se preporučuju su WeVerify, Deepware Scanner, Microsoft Video AI Authenticator, Sensity, Phoneme-Viseme Mismatch Detector, Sentinel AI i Intel’s FakeCatcher.

Kompanija Intel za svoj alat tvrdi da ima stopu preciznosti od čak 96 posto, te da je izuzetno pouzdan za otkrivanje lažnog sadržaja u realnom vremenu.

Ukoliko ipak nemate pristup nekom od pomenutih alata ili programa, upišite u internet pretragu „AI detector“ i poslužite se nekom od besplatnih verzija koje prepoznaju umjetnu inteligenciju.

Ako niste u prilici koristiti se alatima, važno je da sumnjate u ono što gledate i pokušavate pronaći neke greške u pokretima usana pri izgovoru riječi, u odnosu svjetla i sjene na licu osobe koja govori. U izgovoru određenih fraza možete po dijalektu, brzini govora ili naglašavanju prepoznati da li je u pitanju lažni video.

Ukoliko tokom predizborne kampanje uočite neki video sadržaj sa izuzetno zanimljivim ili upitnim obećanjima, tvrdnjama ili izjavama, prije nego povjerujete, iskoristite neku od provjera.

Zulejhić podsjeća na važnost provjere sadržaja, naročito onog koji može utjecati na donošenje ili promjenu odluke za glasanje. On dodaje da pored opreznosti od takvog sadržaja u predizbornom periodu, građani moraju posvetiti pažnju i objavama koje kruže tokom izbornog dana.

„Dezinformacije mogu odvratiti birača od glasanja, one mogu nagovoriti birače da izađu na glasanje. Tu su vrlo zanimljive informacije koje se objavljuju u toku izbornog dana, a informacije o izlaznosti birača na neka izborna mjesta mogu ohrabriti ili obeshrabriti nekoga da izađe na izbore“, poručuje Zulejhić.