17. sep 2024.

„Danas“ napravio grešku, usledilo masovno prepisivanje

Počelo je ovako: novinar „Danasa“ napravio je omašku kada je računao prosečnu platu u Evropskoj uniji, koristeći pogrešan podatak sa Eurostata. Nastavilo se ovako: Loša računica završila je ne samo na drugim portalima, već su je u svojim analizama iskoristili „Radar“, „Euronews Srbija“, „Tabloid“, ali i jedan holandski portal posvećen poljoprivredi. Završilo se ovako: Služeći se pogrešnim podacima, „Institut za politiku i ekonomiju jugoistočne Evrope“ pravi svoju analizu, u kojoj se našla i apsurdna projekcija da će prosečna srpska plata sustići evropsku za 16-17 godina. Rezultate ove analize euforično deli čitav niz medija.

Kako je „Danas“ došao do pogrešnog podatka?

U tekstu objavljenom 21. avgusta „Danas“ je na pregledan način poredio cene u Srbiji i Evropskoj uniji. Na samom kraju upoređene su i prosečne plate u Srbiji i EU. Autor je odlučio (i ovo je veoma važno za dalji tok priče) da uporedi 2020. i 2023. godinu na osnovu podataka Eurostata. U 2020. je – navodi – prosečna srpska neto plata iznosila 510 evra, a u EU 1.140 evra, da bi srpska u 2023. bila 733, a evropska 1.367 evra.

Budući da su nam navedeni iznosi prosečnih neto EU plata delovali nerealno nisko, pokušali smo da utvrdimo kako je „Danas“ došao do tih suma. Shvatili smo da je novinar do proseka od 1.140 (za 2020) i 1.367 (za 2023) mogao doći jedino ako je odabrao pogrešnu kategoriju na Eurostatu, pa je umesto pokazatelja „Single person without children earning 100% of the average earning“ odabrao prvi pokazatelj iz padajućeg menija – „Single person without children earning 50% of the average earning“.

Usled ove omaške prosečna EU plata prikazana je kao daleko manja nego što realno jeste. Ona je u 2020. iznosila 1.992 evra, a u 2023. godini 2.351 evro.

Pisali smo novinaru „Danasa“ 12. septembra i on je priznao da je napravio grešku, upravo odabirom pogrešne kategorije. Uneo je ispravljene, tačne iznose. Prvobitnu verziju teksta možete pogledati ovde, a ispravljenu ovde.

Međutim, do momenta kada je greška detektovana, našla se u velikom broju domaćih medija, različitih uređivačkih politika. Osim onih koji su direktno preneli tekst „Danasa“, bilo je i onih koji su na osnovu identičnih pogrešnih podatakabez referisanja na „Danas“, pravili svoje analize i projekcije.

Koji su mediji preneli pogrešne navode?

Tekst (ili njegovu agencijsku verziju) su, u prvi mah, preneli 021N1Radio sto plusEkapija i Luftika, ali i portal specijalizovan za ekonomiju – Nova ekonomija. Identičan pogrešan podatak o prоsečnoj neto EU plati u svom (novom) tekstu, koriste Euronews Srbija i Tabloid, a našao se i u članku nedeljnika „Radar“. Uz to, iskorišćen je i na holandskom sajtu posvećenom poljoprivredi, u tekstu koji se tiče srpske ekonomije. Pogrešan podatak prenose Biznis.rs, kao i Mondov portal posvećen Evropskoj uniji i evrointegracijama „EUpravo zato“.

Šta je pokazala analiza Instituta za politiku i ekonomiju jugoistočne Evrope?

Novi zamajac širenju pogrešnog podatka daje „Institut za politiku i ekonomiju jugoistočne Evrope“ (IPESE), svojom analizom pod naslovom „Srbija u vrhu Evrope po rastu BDP: Kako je građevinarstvo postalo ključni faktor?“, objavljenom 8. septembra. Iako se IPESE poziva na Eurostat, a ne na „Danas“, ponavlja identičnu grešku i poredi identične godine kao i novinar „Danasa“.

Šta je IPESE?

Kako se navodi na sajtu Instituta za politiku i ekonomiju jugoistočne Evrope, reč je o „nezavisnom centru za istraživanje i delovanje, posvećenom promovisanju regionalne stabilnosti i prosperiteta kroz saradnju, istraživanje i obrazovanje“. Prema podacima iz APR-a, IPESE je registrovan u novembru 2022. godine, a osnivač je Zoran Korać. U intervjuu za crnogorske „Vijesti“ Korać kaže kako je obećao da će pomoći Vučiću kada je shvatio „njegovo definitivno opredjeljenje za odlazak u zapadni svijet“, ali istovremeno kaže kako su ga neke „privatne stvari“ udaljile od predsednika Srbije, te da nema uticaja na njega.

I ne samo to: IPESE, polazeći od pogrešnog podatka o prosečnoj neto EU plati, pravi kalkulaciju kojom „dokazuje“ da će ovim tempom prosečna srpska neto plata sustići evropsku „za 16-17 godina, što je pre samo jedne decenije izgledalo kao nemoguća misija“.

Projekcije IPESE, bazirane na pogrešnim podacima

Tada kreće novi talas širenja pogrešne informacije: zaključke analize IPESE u optimističnom duhu prenose Radio-televizija VojvodinePolitikaTelegrafRussia Today (na srpskom), BIZinfoAloKurirDnevnik.

Zamolili smo Institut da nam objasni kako je došao do podatka o prosečnoj EU neto plati od 1.367 evra u 2023, ali nam na upit nisu odgovorili.

Kakvi su realni podaci?

Ako je prosečna srpska neto plata u 2023. iznosila 733 evra, to bi značilo da njena visina nije bila 53,6% evropske – kako tvrdi IPESE – već 31,2%, budući da je prosečna evropska neto plata bila 2.351 evro.

Samim tim pada u vodu i slavodobitna projekcija Instituta o sustizanju evropskog proseka do 2040. godine.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend