I ‘neznalice’ kupuju medije u Srbiji

Proces privatizacije medija u Srbiji školski je primjer sjajne ideje i očajne realizacije

Vlasnici lokalnih medija u Srbiji u većini slučajeva postaju ljudi koji nemaju veze s tim poslom, ili se povezuju s vladajućim strankama.

“Kao kad kupiš nov krevet – il’ se vrtiš celu noć, il’ zaspiš čim legneš“, opisuje Siniša Trajković, glavni i odgovorni urednik lista Pančevac, kako je to biti privatiziran.

Za sad dobro spava, iako se još navikava – najstariji sedmičnik na Balkanu, osnovan 1869. godine, od prije mjesec ima novog vlasnika, koji se u Pančevu bavi prodajom, registracijom i popravkom automobila.

„Da smo o ovome razgovarali pre godinu dana, drugačija bi verovatno bila i priča. Tada je trebalo apelovati na izvršnu vlast i skupštinu da u nekoliko promeni pravila igre ko može da učestvuje na aukcijama. Posle toga, sve ove priče su prazne. Kako da vam kažem… Čovek se pojavio, nije bio jedini, bilo je sve pošteno, otvoreno, četvoro takmaca, on je najviše podigao onu palicu i kupio Pančevac“, tvrdi Trajković.

Sjajna ideja, očajna realizacija

Ništa sporno u činjenici da je država odlučila izaći iz vlasništva nad medijima, ništa sporno ni u cijeni po kojoj su mediji prodati, kažu u Udruženju novinara Srbije. Međutim, upravo završeni proces privatizacije medija u Srbiji ocjenjuju kao školski primjer sjajne ideje i očajne realizacije.

„Za privatizaciju nisu bili spremni mediji, a u finišu se pokazalo da je država potpuno nespremna. Dakle, imamo Agenciju za privatizaciju, u kojoj je prvi čovek suspendovan. Suspendovan je, između ostalog, i zbog pogrešnog tumačenja Zakona o privatizaciji medija, i mi sad imamo jednu potpunu paralizu. Danas saznajemo da se gasi i nacionalna novinska agencija [Tanjug] i sa te tačke gledišta ne možemo da damo prelaznu ocenu o privatizaciji medija u Srbiji“, kazao je Nino Brajović iz Udruženja novinara Srbije.

Od pedeset medija u Srbiji za koje je objavljen javni poziv za prodaju kapitala, za njih 36 postupak je okončan. U onima koji nisu prodati slijedi druga faza privatizacije, u kojoj mediji u roku od 30 dana raspisuju javni poziv za raspodjelu akcija, na šta zaposleni imaju pravo, ukoliko prethodnih godina nisu postali vlasnici akcija velikih državnih preduzeća, poput Jata, Telekoma ili Elektroprivrede.

U Agenciji za privatizaciju kažu da je, što se njih tiče, privatizacija medija u Srbiji prošla bez neregularnosti, te da je svaki pojedinačni ugovor potpisan tek nakon provjere Republičke radiodifuzne agencije i Uprave za sprečavanje pranja novca.