MEDIA DAILY: Turska odbija kritike EU-a zbog nepoštovanja pravne države i medijske slobode; U top 10 emisija sedam HRT-ovih, RTL gledaniji od HTV-a 1

Turska je odbila “neopravdane” kritike koje joj je u utorak uputila Europska unija u vezi s poštovanjem pravne države i medijskih sloboda. U emisiji Otvoreno na HRT- jučer su raspravljali novinari i politički analitičari Jasmina Popović, Višnja Starešina, Milan Ivkošić i Tomislav Klauški. Program Nove TV i dalje je najgledaniji u Hrvatskoj i u listopadu je imao 23,39 posto gledanosti, a RTL sa 17,62 posto nadmašio HTV 1 koji ima 14,11 posto gledanosti, podaci su posljednje mjesečne analize gledanosti televizijskih programa objavljene na stranicama Agencije za elektroničke medije (AEM). Komentari slovenskih medija o navodnoj  “dvoličnosti” europske izbjegličke politike, zbog koje će Slovenija kao mala država morati samostalno poduzeti odlučne mjere zaštite schengenske granice, sve su dramatičniji, kao i analize po kojima zbog izbjeglica opet može eksplodirati “balkanska bačva baruta”

Turska odbija kritike EU-a zbog nepoštovanja pravne države i medijske slobode

Članak prenesen s Hine

Turska je odbila “neopravdane” kritike koje joj je u utorak uputila Europska unija u vezi s poštovanjem pravne države i medijskih sloboda. Kritike, iznesene u godišnjem izvješću o stanju turske kandidature za članstvo u EU-u, “neopravdane su, pa i pretjerane”, reagiralo je u priopćenju tursko ministarstvo europskih poslova, ocijenivši usto “neprihvatljivim” komentare o ovlastima kojima raspolaže islamsko-konzervativni predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

EU je u utorak upozorio na “kretanja koja su negativna” za tursku pravnu državu i na “ozbiljno nazadovanje” u području slobode govora, dok je EU usred pregovora s Ankarom o poboljšanju suradnje o migracijskoj krizi.

“Nakon višegodišnjeg napretka na području medijskih sloboda, u posljednje dvije godine primjetno je ozbiljno nazadovanje”, požalila se bruxelleska izvršna vlast, pohvalivši, s druge strane, turske napore u prihvaćanju 2 milijuna sirijskih i iračkih izbjeglica.

Tursko ministarstvo je istaknulo da je islamsko-konzervativna vlada, koja već 12 godina vodi zemlju, tijekom godina potaknula nekoliko reformi ne bi li ojačala “neovisnu i objektivnu” pravosudnu vlast i općenito slobodu govora. Ministarstvo je u priopćenju istaknulo da prima na znanje “opravdane i razumne kritike” iznesene u izvješću EK-a.

Analitičari i novinari odgovorili kome je bliži MOST – SDP-u ili HDZ-u

Članak prenesen s portala index.hr

U emisiji Otvoreno na HRT- jučer su raspravljali novinari i politički analitičari Jasmina Popović, Višnja Starešina, Milan Ivkošić i Tomislav Klauški. Tema o kojoj se najviše govorilo jest kome je MOST bliži – HDZ-u ili SDP-u. Klauški je podsjetio na glavno obećanje SDP-a, a to je da nema povratka na staro. Koalicija s MOST-om spriječila bi povratak HDZ-a na vlasti, no MOST bi koalicijom s SDP-om pogazio jednu od svojih tvrdnji, smatra Klauški.

“Prema programu koji je MOST predložio i koji su neki analitičari proglasili najdesnijim, Božo Petrov bi bio čovjek okrenut leđima sa škarama u ruci na plakatima SDP-a. Ako je Milanović gradio cijelu svoju kampanju na rezovima, onda ne smije ići na rezove”, pgodine podsjetio je Klauški. Naime, SDP je prije 4 obećao stvar koje nije ispunio, a koje se sada nalazi u programu MOST-a. “Ako HDZ i SDP ne žele ići s MOST-om onda će možda ići zajedno”, dodao je Klauški.

Milan Ivkošić smatra kako je i SDP-u i HDZ-u je potreban psihijatar. “Ako imam dobru predodžbu o onome što psihijatar radi, ja bi radije da psihijatar u Vladu donese ohrabrenje, bilo kojoj stranci s kojom MOST bude koalirao”, rekao je Ivkošić i dodao da je budućoj Vladi potrebna hrabrost u odnosu s bankama, EU i izjegličkoj krizi. Rekao je kako bi nam trebao “netko poput Orbana” te da je on glasao za HDZ i da je MOST glasače oduzeo upravo toj stranci.

Prema ovom što smo dosad vidjeli, smatra Jasmina Popović, prevladava strah MOST-ovaca. Boje se da će razočarati rodbinu, svoje birače i svima kojima su obećali da neće ići niti s jednima niti s drugima. Također je mišljenja kako je MOST heterogen i teško postiže dogovor i da još uvijek viđamo heterogene odluke.

“Iz MOST-a se moraju izdvojiti oni koji ne želi ići niti s jednom opcijom i oni koji žele uzeti mjesto u Vladi i snositi odgovornost. MOST može reći, mi želimo SDP bez Milanovića ili HDZ bez Karamarka, nađite novog mandatara”, rekla je Popović. Višnja Starešina uvjerena je kako MOST ima velike šanse i odgovornu poziciju te da je stoga korektno dati im nekoliko dana da se organiziraju i odluče kako dalje.

“Mislim da je MOST, ako nađe unutarnju snagu i odgovornost, taj jezičac koji može imati snagu za promjenu”,rekla je Starešina te dodala kako onu tu opciju vidi samo u jednoj stranci, odnosno da se radi o koaliciji MOST-a i HDZ-a. Kazala je i kako se nada da će Vlada biti sastavljena na načelima koja je rekla, “ili neće biti sastavljena uopće”.

Starešina je također MOST-ovo inzistiranje da ne ide ni s Karamarkom ni s Milanovićem “čista ucjena”, na što je Klauški naglasio kako je to njihovo pravo. Jasmina Popović spomenula je kako bi raznolikosti unutar MOST-a mogle stvarai probleme. Kako kaže, Lovrinović zastupa jedan program, dok drugi dio stranke zagovara najdesniji gospodarski program. Smatra i kako SDP biračima može poručiti da moraju provesti te rezove i reforme, kako bi mogli provesti neke od socijaldemokratskih programa.

“Sigurno da bi HDZ i SDP učinili sve da krivicu za nove izbore prenesu na MOST jer se ni s kim nisu mogli dogovoriti”, rekla je Popović dok je Klauški zaključio kako “HDZ treba cijeli MOST, dok SDP-i cijeli MOST ne treba.”

U top 10 emisija sedam HRT-ovih, RTL gledaniji od HTV-a 1

Članak prenesen s Hine

Program Nove TV i dalje je najgledaniji u Hrvatskoj i u listopadu je imao 23,39 posto gledanosti, a RTL sa 17,62 posto nadmašio HTV 1 koji ima 14,11 posto gledanosti, podaci su posljednje mjesečne analize gledanosti televizijskih programa objavljene na stranicama Agencije za elektroničke medije (AEM).

Prema istraživanju AGB Nielsena najgledanija emisija u listopadu u ciljnoj skupini populacije starije od četiri godine bio je Dnevnik Nove TV s 18,87 posto, a slijedi prijenos nogometne utakmice Malte i Hrvatske na HTV 2 s 18,31 posto AMR-a (average minute rating) kojim se  označava prosječan broj ili postotak pojedinaca određene ciljne skupine koji su gledali određeni kanal ili emisiju.

U top deset najgledanijih emisija, prema analizi AGB Nielsena, čak sedam ih je s HTV 1 i HTV 2,  tri je iz programa Nove TV, a RTL u listopadu nije imao niti jednu emisiju u top deset najgledanijih u toj ciljnoj skupini. Prema istraživanju, nastavlja se trend pada gledanosti glavnog programa Hrvatske televizije. HTV 1 je u listopadu imao 14,11 posto gledanosti, a prema posljednjim podacima na stranicama Agencije za elektroničke medije objavljenima u srpnju HTV 1 je u lipnju imao 15,15 posto gledanosti. Prema ranijim podacima AEM-a,  HTV 1 je u svibnju imao 15,3 posto, a u travnju 16,16 posto gledanosti. Gledanost HTV 2 u listopadu iznosila je 7,78 posto, a gledanost HTV 3 i HTV 4 ustalila se na manje od dva, odnosno oko tri posto. Treći program HTV-a ima 1,72 posto a četvrti 3,08 posto SHR-a (share) kojim se označava prosječan udio u gledanosti pojedinog kanala od određene ciljne skupine koja u određenom trenutku gleda televiziju.Prema istraživanju AGB Nielsena, u listopadu smo proveli 5,5 posto više vremena gledajući televizijske programe nego u istom razdoblju prošle godine. Prema podacima koji su reprezentativni za kompletnu populaciju stariju od četiri godine koja živi u kućanstvu s ispravnim televizorom (4.090.004 stanovnika), prosječan broj minuta gledanja televizijskog programa po pojedincu u listopadu je iznosio 267 minuta, a u istom razdoblju prošle godine 253 minute.

EK: Bez napretka u slobodi izražavanja

Članak B92 prenesen s portala uns.org.rs

U odeljku Izveštaja EK o napretku Srbije koji se bavi slobodom izražavanja, ističe se da Srbija nije načinila napredak u prethodnoj godini. EK podvlači da je u prethodnom periodu donet paket medijskih zakona, ali da i dalje ne postoje uslovi za punu slobodu izražavanja. “Novi medijski zakoni moraju da budu implementirani. Potrebno je još vremena da se vidi hoće li privatizacija doprineti većoj transparentnosti u vlasništvu i finansiranju medija”, navodi se.

Dodaje se da su pretnje i nasilje nad novinarima i dalje prisutni, da su optužnice i presude retke, kao i da novinari imaju niske plate i da su zato podložni političkim i ekonomskim pritiscima i uticajima. U izveštaju se navodi i da nema napretka u rešavanju slučajeva obaranja sajtova 2014. godine.

“Nejasno vlasništvo, neregulisano finansiranje, kao i tajni i otvoreni politički i finansijski uticaji na medije, uz preusmeravanje novca ‘podobnim medijima’ iz raznih državnih izvora i dalje ostaju karakteristike medijskog okruženja”, piše u izveštaju. Ističe se i da je bilo prijavljenih slučajeva odlaganja regulisanja poreskih dugova za određene medije.

“Najčešći neformalni vid pritiska na uređivačku politiku je kroz oglašavanje. Finansiranje medija iz državnih izvora na svim nivoima je i dalje problem”, piše u izveštaju. EK zato traži od Srbije da u 2016. godini stvori okruženje u kome je omogućena sloboda izražavanja bez ometanja, pretnji, fizičkih napada i gonjenja novinara. Takođe, traži se kompletiranje procesa privatizacije medija, jačanje nezavisnosti regulatornog tela za elektronske medije i stvaranje adekvatnog modela finansiranja za javne servise, kako bi se obezbedila urednička nezavisnost. Poseban deo se odnosi na zastrašivanje novinara i ističe se da su pretnje i nasilje nad novinarima i dalje razlog za brigu.

“Neke krivične tužbe su podnete, ali su presude retke. Produžena policijska zaštita nekih novinara, bez opipljivog delovanja da se otklone razlozi za ovakve bezbednosne mere, u praksi ozbiljno narušavaju bavljenje njihovom profesijom”, navodi se. U izveštaju se navodi da je komisija zadužena za ispitivanje ubistava novinara iz 1999. i 2001. napravila napredak koji vodi ka hapšenjima.

Slovenski mediji sve dramatičnije upozoravaju na izbjegličku krizu u regiji

Članak prenesen s Hine

Komentari slovenskih medija o navodnoj  “dvoličnosti” europske izbjegličke politike, zbog koje će Slovenija kao mala država morati samostalno poduzeti odlučne mjere zaštite schengenske granice, sve su dramatičniji, kao i analize po kojima zbog izbjeglica opet može eksplodirati “balkanska bačva baruta”.

Njemačka i Austrija su na svojim južnim granicama suspendirale schengenski režim slobodnog prolaza, čime se krše nekadašnji tabui i Schengen će na njihovim granicama ostati zamrznut najmanje do veljače iduće godine, upozorava u utorak u komentaru ljubljansko “Delo”.
Uz to, tvrdi vodeći slovenski dnevnik, Njemačka i Švedska počele su primati manje migranata pa je očito da se politika dobrodošlice prema njima zaključuje te da je dosadašnja politika prema izbjegličkom valu zakazala, zbog čega Europu, tvrdi list, čekaju “dramatične odluke”.

“Iako su upozorenja da će se EU raspasti pretjerana, Europa se nalazi pred dramatičnim odlukama. Od kulture dobrodošlice na europskom sjeveru u dva mjeseca više nije mnogo ostalo. Sada će uslijediti utvrđivanje schengenske tvrđave na jugu, ubrzano vraćanje migranata i lošiji status za izbjeglice koji će ostati u Europi”, piše list.  Pokušaje EU-a da se stabilizira izbjeglički val “Delo” ocjenjuje neuspjehom u kojemu ima dosta “dvoličnosti”, kao i kod Grčke i Turske koje bi valove izbjeglica mogle zaustaviti.

Slovenski mediji u zadnje vrijeme, posebno nakon nekih izjava njemačke kancelarke Angele Merkel,  u komentarima sugeriraju da je Balkan ugrožen izbjegličkim valom, ali i navodnim odmjeravanjem snaga Rusije i SAD-a u regiji koje je, kako navode, pretvara u svojevrsnu europsku “tampon zonu”, uz upozorenja kako je riječ o svojevrsnoj potencijalnoj tempiranoj bombi, odnosno povijesnoj balkanskoj “bačvi baruta”. Tako mariborski list “Večer” u utorak u komentaru navodi kako je zapadni Balkan “meki trbuh EU-a, odnosno njena tampon-zona” što izbjeglička kriza samo dodatno potvrđuje. Države na balkanskoj ruti, kad bi imale zrele vlade, trebale bi izbjeglički val rješavati “logističkim i humanitarnim zahvatima” umjesto da otvaraju “Pandorinu kutiju desetljećima akumuliranih regionalnih antagonizama”, piše mariborski list navodeći kako su s raspadom Jugoslavije opet procvjetali  “predmoderni nacionalizmi ekonomski slabo razvijenih nacija”.

Regija tako postaje poligon za globalne političke aktere, pri čemu SAD prisvajaju patronat nad Hrvatskom, a Rusija nad Srbijom, a rivalstvo tih država nadilazi puki regionalni okvir, navodi se u komentaru lista u kojem se navodi kako je Rusija zainteresirana za naoružavanje Srbije, dok je SAD novo oružje isporučio Hrvatskoj, ali i dodaje da je slovenska ministrica obrane Andreja Katič nedavno kazala kako se ni u kojem slučaju ne radi o regionalnoj trci u naoružanju.

Na potencijalnu “utrku u naoružanju” između Srbije i Hrvatske u slično intoniranom tekstu upozorava i Slovenska televizija na svom infoportalu. U tekstu se navodi da je njemačka kancelarka, kada je u nedavnom govoru pred članovima svoje stranke u Darmstadtu kazala da ne želi nove napetosti na Balkanu koje bi se mogle pojaviti i zbog izbjegličke krize, mislila na “brojne manje napetosti između Srbije, Hrvatske i Slovenije”.

Za razliku od slovenskog premijera koji se slaže s ocjenom Angele Merkel, aktualni hrvatski premijer Milanović odlučno je reagirao rekavši da na Balkanu neće biti nikakvih novih ratnih suukoba “no upravo je Hrvatska pod Milanovićevim vodstvom počela opsežno investirati u novo naoružanje, što je izazvalo reakcije Srbije”, navodi se u tekstu portala Slovenske televizije.