Kako je Evropa zbog medija oborila Vučića na popravni

Nakon packi iz Evropske unije zaustavljena je izrada medijske stategije u Srbiji. Komisija koju su zbog dubokih neslaganja predstavnika države i novinarskih udruženja napustili predstavnici novinarskog esnafa na kraju je usvojila svoj nacrt dokumenta čije je usvajanje u posljednjem trenutku spriječila Evropska komisija. U najnovijem izvještaju EK-a o stanju u medijima Srbije krupnim slovima piše – napretka nema.

Premijerka Ana Brnabić, koja je zbog medijske strategije ušla u do sada jedini direktan sukob sa novinarima, na brifingu kod predsjednika Aleksandra Vučića dobila je novi zadatak: da formira novu komisiju, obezbijedi otvoreniji rad komisije i u njen rad uključi i predstavnike OEBS-a.

Sejdinović: ‘Medijima vladaju političari i kriminalci’

„Dokument u koji smo imali uvida, a koji je bio radna verzija medijske Strategije, u toj meri je katastrofalan da bi čak i za ovakvu vlast, improvizatorsku i neprijateljski nastrojenu prema medijima i medijskim slobodama, on bio neviđeni blam da je obelodanjen. Naravno da su reakcije sa Zapada potpomogle odluku da se obustavi rad na njoj, ali, nadam se, i negativna reakcija relevantnih novinarskih i medijskih udruženja.“

Ovo je komentar za Al Jazeeru Nedima Sejdinovića, predsjednika Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine i urednika portala Autonomija, na vijest da je zaustavljena izrada medijske strategije Srbije do 2023. godine, kako je saopšteno, „posle konsultacija premijerke Ane Brnabić sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem“.

Sejdinović je bio član radne grupe za izradu strategije, ali je poslije neviđenih pritisaka predstavnika države da i sama strategija više bude u službi kontrole medija nego odbrane medijskih sloboda napustio komisiju baš kao i predstavnici svih pet medijskih udruženja koji su učestvovali u njenom radu.

Sejdinović kaže i da je teško procijeniti šta će se dalje dešavati.

„Valja preživeti naredni period i nadati se da ćemo dobiti nekakav valjan dokument. Istovremeno, treba imati u vidu da on neće, makar bio savršen, unaprediti medijsku scenu u zemlji u kojoj ne postoje institucije i vladavina zakona i u kojoj medijima vladaju političari i kriminalci“, ocjenjuje Sejdinović.

Suša: ‘Cenzura je državni projekat’

Ugledna beogradska novinarka Gordana Suša u izjavi za Al Jazeeru podsjeća da su svi medijski zakoni poslije 2000. godine i usvajanja evropske medijske agende više puta mijenjani.

„Svako menjanje je išlo nagore. Svakim menjenjem prava koja su data ranije bila su suspendovana“, kaže Suša.

Ona dodaje i da „nije nikakvo iznenađenje ni ovo što se sad dešava sa medijskom strategijom, koja je trebalo da bude usvojena još u junu 2015, pa 2016, pa je odloženo, pa 2017, pa je odloženo, iako svi znamo da su ključna novinarska udruženja izašla iz te radne grupe. Nas je iskustvo naučilo da, kad uradite predlog zakona, on ode na vladu, a u javnoj raspravi se pojavi verzija koja nema veze sa onim što ste vi radili mesece i mesece.“

„To je samo vidljivi deo cenzure, gušenja medija i svih nezavisnih institucija, što je u Srbiji odavno državni projekat“, tvrdi Suša.

Ovdje treba podsjetiti na riječi državog sekretara u Ministarstvu kulture i informisanja Aleksandra Gajovića od 27. marta da je završena Strategija razvoja sistema javnog informisanja, ali i da je on odbio da dokument pokaže novinarima.

„Biće objavljen kada prođe nadležne državne službe“, rekao je on.

O tome u kakvoj je klimi pripremana medijska strategija svjedoče i riječi Vladana Vukosavljevića, koji je odmah nakon što je sjeo u fotelju ministra kulture i informisanja, sredinom 2016, najavio da će nova medijska strategija biti donijeta za šest mjeseci. Njegova izjava da povlačenje države iz vlasništva u medijima nije „nužno svugde i u svakoj prilici“ i obećanje da će maksimalno djelovati na suzbijanju „telesne i jezičke pornografije u medijima“, te riješiti pitanje Tanjuga, Politike i Večernjih novosti direktno je u suprotnosti sa evropskim standardom da svi mediji, osim javnih servisa, moraju da budu u privatnom vlasništvu.

Fabrizi: ‘Nema napretka na polju medijskih sloboda’

Onda se oglasio ambasador Sem Fabrizi, šef Delegacije EU-a u Beogradu, i sve se okrenulo tumbe. Nakon izvještaja Evropske komisije da „nema napretka“ u medijskom prostoru Srbije (što je jedna od glavnih kočnica da Srbija otvori poglavlja 23 i 24 o vladavini prava i slobodi medija u pristupnim pregovorima sa Briselom), Fabrizi je premijerki Brnabić uručio dugo najavljivani izvještaj EK-a, koji, gle čuda, baš stanje u medijima sasvim tačno percipira kao nazadovanje u odnosu na prethodni.

Nakon otvorenih packi iz Evrope, na koje, osim kada je Kosovo u pitanju, Aleksandar Vučić nije navikao, uslijedila je i reakcija države.

Iz duboke sjene izašla je glavna Vučićeva savjetnica za medije, neki kažu i: ukupni PR predsjednikov, Suzana Vasiljević, i u Vladi Srbije novinarima saopštila da je izrada medijske strategije zaustavljena poslije konsultacija Brnabićeve sa Vučićem.

Ona je prenijela i osnovnu poruku da „država želi da se povuče iz medija i da ne želi veće učešće u medijima“. Rekla je i da je to bio osnovni razlog za zaustavljanje medijske strategije „zato što su se pojavili razni komentari i zato što smo dobili kritike od strane međunarodnih organizacija i domaćih stručnjaka“.

[povezaneprice]

Nije, naravno, pomenula da su upravo na to i još štošta ukazivali sami novinari prije nego što su nezadovoljni napuštali rad komisije za medije.

Njoj nije bilo ništa neobično što baš ona govori u Vučićevo ime, kao ni činjenica da to radi u Nemanjinoj 11, na adresi Vlade Srbije, a ne na Andrićevom vencu, gdje stoluje predsjednik Aleksandar Vučić.

‘Hajmo, Jovo, nanovo’, zadatak za Anu Brnabić
Svašta iz toga može da se pročita, ali se kao najočigledniji zaključak nameće odgovor da je premijerka Brnabić dobila novi zadatak: da formira novu radnu grupu za izradu medijske stategije u koju će, osim članova njenog tima, ući predstavnici medijskih organizacija i udruženja, ali i OEBS-a.

Kako će se ona sa ovim zadatkom, „‘Ajmo, Jovo, nanovo“, izboriti ostaje da se nagađa jer u trouglu između države, svijeta medija i same Evropske unije nešto debelo odavno ne štima, samo što je sada, izgleda, vrag odnio šalu jer se svakovrsnog đubreta nakupilo toliko da prosto ne može da se gurne pod tepih.

Za razliku od prošle godine, kada je Brnabićeva novinarima, tačnije, predstavnicima Grupe za medije, na njihov zahtjev da se poboljša stanje u medijima i formira nova radna grupa za izradu medijske strategije, prilično bahato poručivala da nisu u pravu, poslije packi iz Evrope, ali i, najvjerovatnije, iz Vučićevog kabineta, premijerka sada pjeva neku drugu pjesmu.

Grupi za medije i drugim novinarima i njihovim udruženjima sada poručuje da će, ako treba, sjediti zajedno s njima sve dok se ne postigne dogovor koji bi mogao da zadovolji predsjednika Vučića, Evropsku komisiju i, na kraju, same novinare i medije. Odgovor na pitanje zašto to nije uradila mjesecima ranije, čime bi se izbjegla još jedna blamaža profesije u kojoj se godinama uzgaja udvorništvo kao poželjan oblik komunikacije medija i vlasti, nije teško pretpostaviti.

Jednostavno, nije ga bilo u agendi instrukcija koje uredno dobija sa Andrićevog venca, možda ne svaki put direktno od predsjednika Vučića, ali od predsjednikove savjetnice za medije Suzane Vasiljević svakako.