Novinari kao službena lica?

U posljednje dvije godine Linija za pomoć novinarima je registrovala 118 slučajeva ugrožavanja sigurnosti, života i prava novinara u BiH, među kojima je bio jedan pokušaj ubistva, 11 fizičkih napada, 13 eksplicitnih prijetnji smrću i desetine drugih oblika kršenja prava na slobodu izražavanja. Prema podacima udruženja BH novinari, ni jedan od počinitelja ovih krivičnih djela nije kažnjen, niti procesuiran na efikasan i brz način. Jedan od načina zaštite novinara je da se napadi na novinare tretiraju kao napadi na službena lica. Takva inicijativa, koja bi išla kroz izmjene entitetskih Krivičnih zakona pokrenuta je u oba bh. entiteta. No, neizvjesno je da li će dobiti neophodnu podršku.

Premlaćivanje novinara BN Televizije Vladimira Kovačevića, prijetnje smrću i fizički napadi na novinare i medijske ekipe Radio-televizije Bosne i Hercegovine (BHRT), Federalne televizije (FTV), BNTV, portala Žurnal, Klix i Bljesak, zatim na novinare Dragana Bursaća, Šteficu Galić, Slobodana Vaskovića, i brojne druge nisu procesuirani kroz postojeći pravosudni sistem niti su počinitelji kažnjeni.

Izmjene Krivičnih zakona na nivou entiteta kojima bi se napad na novinare tretirao kao napad na službena lica trebao bi zaštititi medijske radnike dok obavljaju svoj posao, smatra inicijator, zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) u Parlamentu FBiH Senadin Begić.

„U prijedlogu teksta ove inicijative koju sam podnio stoji da se ta djela napada na novinare kažnjavaju kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine“, objasnio je Begić za Radio Televiziju Federacije BiH.

Federalni zastupnici su na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, održanoj 12. aprila, podržali inicijativu da se napadi na novinare tretiraju kao napadi na službena lica. Narodni poslanici u Republici Srpskoj tek treba da se izjasne o novim izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS koje je predložio poslanik Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković.

Predsjednik Udruženja novinara Republike Srpske Milorad Labus pozdravlja takvu inicijativu. Tvrdi da se novinari vrlo često u bh. društvu predstavljaju kao najveći krivci za nerad na stotine državnih institucija, agencija, službi.

„Vjerujem da se napad na novinare tretira kao napad na službeno lice da takvih nemilih scena ne bi bilo i da bi novinar bio prepoznat kao osoba koja je savjest javnosti i koja tu mora da bude i radi svoj posao“, smatra Milorad Labus iz Udruženja novinara RS.

Za razliku od Labusa, urednik on line magazina Žurnal Eldin Karić smatra takvu inicijativu potpuno nepotrebnom.

„Uopšte ne vidim razloga da se nekome daje poseban tretman. Niko nema prava da ih dira, bez obzira ko su, šta rade ili koji status imaju“, tvrdi Karić.

Međutim, ovakve inicijative postoje više od deset godina, ali nikada do sada nisu bile ništa više i teško se može očekivati da u BiH ovakva inicijativa dobije političku podršku. Podsjećamo da je krajem marta predsjednik Stranke demokratske akcije, Bakir Izetbegović stao u odbranu stranačkog kolege, Huse Ćesira, koji je napao snimatelja portala Žurnal, Adija Kebu. Tom prilikom, Izetbegović je rekao: „Nije napao snimatelja već kameru“.

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana tadić je na predstavljanju Izvještaja Misije OSCE u BiH nazvanog „Praćenje procesuiranja predmeta korupcije u BiH“ savjetovala novinarima da dokaze do kojih dođu tokom rada, prvo donesu u Tužilaštvo BiH.

„Ako imaju određena saznanja, određene činjenice i dokaze, oni se donose u Tužilaštvo ili policijske agencije, a ne da objavljuju u medijima. Tek nakon provjere moglo bi doći do objavljivanja“, izjavila je Gordana Tadić, glavna tužiteljica.

Upravni odbor udruženja „BH novinari“ i Linija za pomoć novinarima najoštrije su osudili nedozvoljeno miješanje Tužilaštva BiH u rad novinara i medija u Bosni i Hercegovini, uključujući i bahate i neprofesionalane izjave Gordane Tadić, glavne tužiteljice.

„Ona izgleda očekuje da novinari sve što saznaju prvo donesu tužiocima, pa onda da od tužilaca mole dozvolu da o tome pišu. Bojim se da gospođa Tadić nema pojma o čemu priča. Ja bi joj ovako sa ove funkcije, i kao dugogodišnji novinar zamolio da više ne izlazi u javnost, da se ne sramoti i da prije svega ne sramoti instituciju na čijem je čelu“, poručio je Marko Divković, predsjednik udruženja „BH novinari“.

Rad Tužilaštva BiH pod lupom je javnosti od otkrivanja afera „diplome“, gdje su novinari portala Žurnal otkrili na koji način se za 17 dana može kupiti diploma o završenoj srednjoj školi, te afera „Selefija“, o navodnom vrbovanju pripadnika selefijskog pokreta od strane Sigurnosno-obavještajne agencije Republike Hrvatske. U obje afere državno Tužilaštvo je formiralo predmete, ali i obustavilo istražne radnje zbog, kako su naveli, nepostojanja dokaza.