Nedostatak tematskog i dubinskog medijskog izvještavanja o nasilju nad ženama kroz analize, komentare i istraživanja rezultira time da u medijima nema dovoljno problematiziranja nasilja nad ženama kao društvenog problema.
Pandemija COVID-19 dodatno je ukazala na brojne probleme s kojima se suočava medijski sektor, kao i na problematično medijsko izvještavanje u BiH. Broj medijskih izvještaja o rodno zasnovanom nasilju bio je znatno manji u odnosu na isti period prije dvije godine. Ipak, problemi sa medijskim izvještavanjem na koje su ukazala prethodna istraživanja, iz 2016. i 2018. godine, su i dalje ostali isti.
Iako je tokom proteklih godina uočeno poboljšanje u pojedinim segmentima medijskog izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju, analiza sadržaja pokazuje da je medijsko izvještavanje o ovoj temi i dalje senzacionalističko.
U takvom načinu izvještavanja, žena ili djevojčica je, pogotovo u slučajevima femicida, izložena kontinuiranom smještanju u poziciju nesretne žrtve brutalnog nasilja uz stavljanje u kontekst razloga poput ljubomore ili pohote počinitelja, a skoro isključivo van konteksta postojanja i prepoznavanja rodno zasnovanog nasilja nad ženama i djevojčicama kao društvenog problema koji se tiče cijele zajednice, a ne samo onih kojima se i događa.
Unatoč naporima civilnog društva u Bosni i Hercegovini, međunarodnog i vladinog sektora, prvenstveno gender mehanizama u BiH, da ukažu na značaj i ulogu medija u prevenciji nasilja nad ženama, primjetan je spor napredak u ovoj oblasti.
Autorice istraživanja su Elvira Jukić-Mujkić i Anida Sokol iz Mediacentra Sarajevo.
Istraživanje je dostupno na engleskom i bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku.
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.