Na okruglom stolu, koji je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko istaknuo je kako se “ne bi začudio da vlasti pokušaju zaobići primjenu” takvog akta, kada bude donesen.
-U izvještaju o vladavini prava imali smo niz stvari koje su ukazivale na utjecaj politike na javne servise, na to da je Hrvatska najgora po SLAPP tužbama (strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja), da je kleveta i dalje u kaznenom zakonu. I što se dogodilo, koje su posljedice? Nikakve”, kazao je Zovko dajući podršku prijedlogu za koji smatra da ga treba doraditi, ali ga posebno zanima kako će ići njegova implementacija.
Direktorica Europske federacije novinara (EFJ) Renate Schroeder, koja se nazočnima obratila video vezom, ocijenila je kako se radi o instrumentu regulacije koji bi imao direktne učinke na nacionalne zakonodavne okvire i bio važan korak u smjeru jačanja slobodnog novinarstva, prenosi Hina.
No, mnogi izdavači, posebice u Njemačkoj, vide ga kao kršenje medijskih sloboda i rade sve da ga bojkotiraju, upozorila je Schroeder u raspravi koju je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Iako EFJ podržava taj akt, smatra da na nekim njegovim člancima treba posebno raditi, posebice onima koji zaštićuju novinare od nadzora i reguliraju zaštitu novinarskih izvora i transparentnost medijskog vlasništva, navela je Schroeder.
Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i (EFJ) Maja Sever istaknula je kako je dug put do primjene tog akta, a unatoč nedostacima najbitnije je da novinarske organizacije podržavaju takvu ideju.
– Pozivamo zakonodavce da obrate dužnu pozornost na prijedlog, kako bi došli do nekakvog cilja, kako bi se sastali kod zajedničkih interesa koji služe slobodi medija, medijskom pluralizmu, demokraciji Europske unije i to prije sljedećih izbora 2023., naglasila je Maja Sever,
Iva Nenadić s Fakulteta političkih znanosti osvrnula se na pitanje nacionalnih regulatornih tijela u medijskom sektoru. Istaknula je da akt predviđa širenje djelovanja tih regulatora, zbog čega je upozorila na opasnost takve odredbe za neke europske zemlje.
-U trećini promatranih zemalja pokazalo se da medijski regulatori nisu u potpunosti neovisni. Važno je napraviti sve da oni djeluju neovisno, u perspektivi proširenja zadaća, poručila je.
Paško Bilić sa Instituta za razvoj i međunarodne odnose istaknuo je da svaka promjena u medijskom sustavu počinje i završava političkom voljom te je pozvao na doradu zakonskog rješenja oko regulacije dezinformacija, digitalnog medijskog tržišta i drugih tema.
Dotičući se tema postojeće zakonske regulacije, ali i prozivke strukovnih organizacija, Jasna Vaniček-Fila iz Ministarstva kulture i medija najavila je da ministarstvo intenzivno radi na novom Zakonu o medijima, kojim bi se uredile neke od aktualnih tema.
– Nakana je ministarstva staviti u novi Zakon u medijima mehanizam za rano prepoznavanje i odbacivanje SLAPP tužbi, istaknula je Vaniček-Fila.
Deset medijskih sporazuma za „zajedničku budućnost” sa Kinom, zemljom cenzure i progona novinara
Snaga dobre priče: O mitologiji medija
Medijski amandmani umiru u skupštinskom mraku: Noćno zasedanje Odbora, u četiri čina
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.