Uticaj dezinformacija na izborne procese

Širenje netačnih i neprovjerenih informacija zabilježeno je tokom, ali i nakon kampanje za Opće izbore 2022. u Bosni i Hercegovini (BiH). Namjerno diskreditiranje kandidata i kadidatkinja, ali i nepromišljeno prenošenje netačnih, obmanjujućih ili manipulativnih vijesti može uticati na glasače, ali i na sam izborni proces. Odgovornost je medija da o izborima i učesnicima u izbornom procesu izvještavaju na tačan i profesionalna način koji je u javnom interesu.

Sve dezinformacije koje direktno uključuju političke aktere ili se tiču ​​samog izbornog procesa, kako kaže Emir Zulejhić iz fackt checking organizacije Raskrinkavanje,  kreirane su sa jasnim ciljem da utiču na stavove birača. One koje se direktno tiču ​​kandidata na izborima, kao i samih stranaka, služe stvaranju lažne slike o njima, bilo pozitivne ili negativne, što direktno utiče na percepciju potencijalnih birača.

“S druge strane, postoje dezinformacije o samom izbornom procesu, bilo da se radi o uputstvima za glasanje prije izbornog dana, bilo o praćenju provođenja izbornog procesa na sam izborni dan. Značajni su i iz razloga što mogu uticati na odluke o tome da li će neko glasati ili ne i kako će popuniti svoj glasački listić. Primjera je mnogo, a cilj je uvijek isti – neosnovano promovirati jednog političkog aktera, a isto tako neosnovano diskreditirati sve ostale, kako bi se uticalo na izborne rezultate”, objašnjava on.

Dezinformacijski narativi, kako navodi Dario Jovanović iz Koalicije pod lupom, su sve dostupniji zbog mogućnosti korištenja društvenih mreža, ali i sve prisutniji u kontekstu narušavanja dosegnutih demokratskih standarda u izborima. „Dakle, s ciljem očiglednog, nesumnjivog uticaja na izborni rezultat“, objašnjava on.

Izvršna direktorica Vijeća za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini Dženana Burek vjeruje da dezinformacije mogu ozbiljno utjecati na rezultate izbora, jer samo jedan zlonamjerni pokušaj diskretiranja političkog protivnika, zasnovan na lažima, može dovesti do dezavuiranja glasača i do promjene njegove odluke o davanju glasa toj osobi.

„Često demanti zaista nema odjek kakav ima dezinformacija, ali se od njega apsolutno ne smije odustati. To je opasno i direktno ugrožava ljudsko pravo na tačnu i blagovremenu informaciju“, dodaje ona.

Od fabrikovanih dokumenata do “stranih službi”

Kampanje dezinformacija na internetu, kako kaže Emir Zulejhić, počele su mnogo prije zvanične izborne kampanje. Sa sigurnošću se, kaže, može tvrditi da se predizborne kampanje, a posebno dezinformacije, sve više odvijaju na društvenim mrežama, gdje se sve više novca troši na oglašavanje.

“Ono što mi se takođe čini je da su kampanje dezinformacija ove godine bile mnogo brutalnije u odnosu na prethodne izborne cikluse, posebno u Republici Srpskoj, a vidjeli smo razne pojave poput fabrikacije dokumenata, promocije raznih teorija zavjere, otkrivanja navodnih seksualnih afera i eksplicitnih videa i mnogih drugih”, navodi on.

Jedna od najčešće prenošenih dezinformacija tokom kampanje za Opće izbore 2022. je ona da je Jelena Trivić dobila 10 miliona dolara od američke administracije za kampanju protiv Milorada Dodika. Prvobitno je pod naslovom “Vašington za kampanju Jelene Trivić izdvojio 10 miliona dolara, krajnji cilj nestanak Republike Srpske!” objavio anonimni portal Glas naroda.

Taj je portal objavio i kopiju navodnog dokumenta sa memorandumom State depatmenta za koji se ispostavilo da je lažan. Portal Istinomjer je ustanovio da je dokument falsifikat, a informacija lažna. Tu informaciju od anonimnog portala preuzela je novinska ahgencija Srna, a od njih i RTRS, a zatim i Alternativna TV , nakon čega su ovi mediji na osnovu lažne vijesti pravili analize, reakcije i komentare.

„Nemoguće je na osnovu informacija koje mi imamo reći da je nešto uticalo ili nije uticalo na izborni rezultat i u kojoj mjeri. Ono što je moguće govoriti jeste da dezinformacije su sve prisutnije i one postaju element na neki način ne samo podrške i osporavanja određenih politika, nego i element prisustva stranih sila na prostoru Bosne i Hercegovine koje imaju različite svoje interese i element obračuna, ne samo po političkoj nego i po nekim drugim društvenim oblastima kao što je recimo vojska tj. odbrana, ili kao što je ekonomija“, kaže Dario Jovanović iz Koalicije pod Lupom.

Upravo se, dodaje on, preko dezinformacijskih narativa na neki način narušava integritet izbornog procesa širom svijeta, s ciljem da se jednom kandidatu našteti ili pogoduje u izbornoj utrci. Dokazano je, kako objašnjava, da često takvi dezinformacijski narativi dolaze izvan zemalja u kojima je u toku izborni proces i da na određeni način imaju političku pozadinu, koriste se lažne vijesti, lažni profili, botovi i slične neprovjerene medijske forme kao što su web stranice za koje ne postoji impressum i podaci o uredništvu.

Dezinformacije koje su se pojavljivale tokom predizborne kampanje koristile su i entitetske podjele, pa su tako to anonimni portali navodili da su u strane službe umiješane u pokušaj rušenja vlasti u Republici Srpskoj, a kao dokaz za to objavili su vijest da je predsjednik Partije demokratskog progresa, Branislav Borenović, na “mjesto najvećeg srpskog stradanja, u Jasenovac, došao u pratnji čovjeka od povjerenja Osmana Mehmedagića Osmice, Vedrana Francuza, koji je jedan od rijetkih Srba koji radi u centrali OSA-e u Sarajevu”.

Anonimni portali, poput banjalučepriče i prijedor24 su, koristeći samo Borenovićev status sa Facebooka-a na kojem je objavio slike posjete, zaključili da je ta posjeta “potvrda direktne sprege opozicije i sarajevskog obavještajnog podzemlja”. Na objavljenim fotografijama, Borenović razgovara i rukuje se sa nizom zvaničnika i posjetitelja, između ostalog na jednoj se rukuje i sa Vedranom Francuzom.

„U današnje vrijeme, kada prosječni čitaoci prvo nemaju vremena, a drugo nisu ni upoznati sa načinom provjere medija kojeg čitaju, vrlo lako dolazi do obmane, a samim tim i do pogrešnog navođenja glasača“, kaže Dženana Burek.

Raskrinkavanje, fact-checking platforma je pisala da su pojedini portali izvještavajući o predizbornom govoru Željka Komšića, u to vrijeme kandidata za člana Predsjedništva BiH, objavili netačne navode da je Komšić u obraćanju Srbe nazvao nacistima i fašistima. Članovi fact-checking organizacije su provjerili snimak obraćanja Željka Komšića i naveli da je iz njegovog obraćanja jasno da je kandidat za Predsjedništvo BiH, govoreći o ratu u BiH, kazao da je genocid proizvod fašizma, te da ni u jednom trenutku Srbe nije nazvao “fašistima” ili “nacistima”.

Na dan glasanja za Opće izbore 2022. godine, na društvenim mrežama pojavila se dezinformacija koju je bez provjere prenijelo više medija. Građanka je reagirala na diskriminirajući naziv Školskog centra koji je primijetila, kako su mediji objavili, nakon što je primila SMS poruku od Centralne izborne komisije BiH u kojoj je obavještavaju koje je njeno glasačko mjesto. Prema fotografiji koja se širila društvenim mrežama i online medijima, glasačko mjesto na Općim izborima 2022. godine u sarajevskom naselju Hrasno nosi uvredljivi i diskriminirajući naziv Školski centar za retardiranu djecu. Mediji su najprije prenijeli informaciju bez dodatnih provjera. Kasnijom provjerom utvrđeno je da je diskriminatorni naziv još 2012. godine zvanično promijenjen u Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Vladimir Nazor Sarajevo. Prema zvaničnoj odluci OIK Novo Sarajevo, navedeno biračko mjesto u dokumentima se zove „Školski centar Vladimir Nazor“. Predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) na konferenciji za medije demantirao je vjerodostojnost informacije, tvrdeći da se radi se o dezinformacijama, te da je objavljen naziv biračkog mjesta za izbore iz 2006. godine, kada je taj centar nosio takav naziv.

„Moć dezinformacija sve je veća, ponajviše zahvaljujući društvenim mrežama i konstantnom povećavanju njihovog dosega. Dezinformacija o ‘Centru za retardiranu djecu’ pravi je primjer opasnosti koje nas vrebaju kada ne provjeravamo izvor iz kojeg dobijamo informacije, kao i neodgovornog korištenja društvenih mreža“, rekli su za Mediacentar  Sarajevo iz Vijeća za štampu i online medije BiH.

Nakon glasanja – nove manipulacije

Najviše dezinformacija, neprovjerenih navoda, ali najčešće političkih manipulacija koje mediji nisu provjeravali niti stavljali u potreban kontekst nastalo povodom ponovljenog broja glasova i protesta u Republici Srpskoj.  Dominirao je narativ da je ponovno brojanje glasova i protesti u RS-u dio plana da se sruši legitimno izabrana vlast koji se širio tokom oktobra, a mediji su izjave političara prenosili bez kritičkog uklona, provjere i druge strane priče.

Povodom najavljenog protesta opozicije, na primjer, predstavnici vlasti su izjavljivali, a anonimni portali prenosili da opozicija na taj način nastavlja s „provođenjem agende međunarodne zajednice i stranih ambasada u BiH, s ciljem da se pošalje poruka da u Republici Srpskoj nešto nije u redu“.  Radio Televizija Republike Srpske je prenosila izjave u kojima se ocjenjuje da je „najava protesta opozicije u Republici Srpskoj predstavlja jasnu poruku da se želi napasti suverenitet izbornog procesa i paralizovati institucije zbog nekolicine koja želi da se dodvori predstavnicima dijela međunarodne zajednice i nekim stranim ambasadorima u BiH“.

Više internet potrala objavilo je tekstove u kojima tvrde da su predstavnici opozicije u Republici Srpskoj na sastanku s američkom i britanskom ambasadom u BiH dobili zadatke za “uništavanje institucija Srpske”. Prvi je vijest koju je portal raskrinkavanje označio kao lažnu objavio anonimni internet portal politički.rs.

Takođe, entitetski javni servis objavljivao je izjave zvaničnika u kojima ocjenjuju „da su protesti opozicije u Republici Srpskoj projektovani dugo i da je cilj onih sa kojima opozicija odavno radi i dogovara se bio da u izbornoj noći proglašenjem pobjede pripremi alibi za proteste koji su uslijedili“. S tim u vezi, naglašavalo se da „štab za organizaciju protesta opozicije u Banjaluci nije u Republici Srpskoj, nego u inostranstvu“.

Insistiralo se na navodnim vezama opozicije sa zapadnim diplomatama i političarima. Isticalo se da „peta kolona slabi ustavnu poziciju Republike Srpske“ i da “radi o glavi Dodiku i cijelom srpskom narodu”, i da se zato „protestuje u Banjaluci, na toj jadnoj sceni, sa srpskim statistima i američkim režiserima, u čemu učestvuju pripremljeni i obučeni zapadni agenti u postizborno vrijeme, čini se tek kao politički osmišljena akcija kojom treba stvoriti uslove da Zapad interveniše“.

U postizbornom procesu bilo je navoda i da Centralna izborna komisija radi pod pritiskom stranaca i da je ponovno brojanje glasova nezakonito. Novoizabrana članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović je izjavila da je do ponovnog brojanja glasova došlo manipulativno, pod pritiskom stranaca i opozicije iz RS-a i da će Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) zahtijevati da se sve snima i uživo prenosi na javnim servisima i svim drugim medijima koji zatraže pristup s ciljem potpune transparentnosti. Njene izjave su prenijeli brojni mediji, iako nisu provjerili navode da li se može govoriti o tome da je ponovno brojanje glasova nezakonito niti mogućnosti da se snima i emituje na javnim servisima.

Opozicija je opet označavana kao izdajnici, dok su zapadne ambasade u BIH, kao i SAD i Velike Britanije, predstavljeni kao plaćenici koji nastoje da unište Republiku Srpsku. Analitičari bliski vlastima u RS isticali su da bi se u budućnosti svaki izbori mogli ponavljati „ukoliko izborni rezultat ne bude u skladu sa političkim ciljevima zapadnih centrala i njihovih domaćih poslušnika, sada oličenih u opoziciji Srpske“, kao i da je narod glasajući za Milorada Dodika i Željku Cvijanović „pokazao da Republiku Srpsku ne želi predati u ruke inostranih protektora“. Opozicija, konkretno Jelena Trivić, označena je kao neko ko je „na fonu njemačke politike, a ne politike Republike Srpske“, dok se za predsjednika CIK-a isticalo da je „negativno raspoložen prema srpskom narodu“, da „juri osvetu, a ne pravdu i pravičnost“.

Pristrasno medijsko izvještavanje najčešće

Monitorinzi izvještavanja tokom predizborne kampanje za Opće izbore 2022. govore da je pristrasno medijsko izvještavanje češći način na koji se tokom izbora utiče na medije. Koalicija Pod lupom je tokom predizborne kampanje zabilježila 1.202 nepravilnosti od čega je u 4,8 posto slučajeva bilo riječ o pristrasnom izvještavanju medija.

„Ti mediji odnose se na oba politička spektra, tj. nije vezano samo za jednu političku opciju, nego imamo tu polarizaciju, koja je, rekao bih, posebno prisutna u Republici Srpskoj gdje je politički spektar podijeljen na dva bloka, gdje postoje mediji koji pozitivno izvještavaju o jednom, a negativno o drugom i obrnuto. Kada govorimo o pristrasnom izvještavanju, naravno da prednjači pozitivno izvještavanje o političkim subjektima iz pozicije vlasti, a negativno oni koji u izbornu utrku ulaze sa pozicije opozicije. Ako već govorimo o tom kontekstu potencijalno nebalansiranog medijskog izvještavanja i potencijalno dezinformacija u medijskom kontekstu, svakako da je jedan od najeklatantnijih primjera Radio-televizija Republike Srpske“, kaže Jovanović.

U Vijeću za štampu i online medije u BiH navode da dio profesionalnih medija najčešće ispravi greške na koje se obično čitaoci žale Vijeću.

„Kada je riječ o namjernom širenju dezinformacija u medijima, i onima koji se pogrešno zovu medijima, a zapravo se radi o ‘divljim portalima’ iza kojih ne znamo ko stoji, prvi znak je opetovano širenje laži, upakovano da izgleda kao informacija, i usmjereno protiv određenih osoba ili političkih struktura, ovo je slučaj kada govorimo o izborima“, kaže za Mediacentar Dženana Burek, izvršna direktorica Vijeća za štampu i online medije u BiH.

Najčešći izvor dezinformacija su tzv. divlji portali čija je glavna svrha da fabriciraju netačne informacije ili poluistine, dezavuiraju javnost, manipuliraju činjenicama i kod čitatelja kreiraju pogrešnu predstavu o nekoj osobi ili događaju, navodi se u Smjernicama za novinare i urednike Vijeća Jačanje borbe protiv dezinformacija.

„Mediji bi trebalo da uključe dodatnu provjeru informacija kada su u pitanju statusi na društvenim mrežama jer se nerijetko dešava da političari i osobe koje obavljaju javne funkcije šire dezinformacije. Nekada to čine namjerno, kako bi nanijeli štetu političkim suparnicima, a nekada su i sami žrtve jer im neko (ne)namjerno servira dezinformaciju koju onda oni nastavljaju širiti plasiranjem na društvene mreže“, kaže Dženana Burek.

Širenje dezinformacija putem medijskog sadržaja s ciljem utjecaja na izborni rezultat nije nešto s čim se suočavaju samo nove demokratije ili zemlje u razvoju koje prolaze tranzicijski period. S ovom problemom, kako objašnjava Dario Jovanović, suočene su i države sa stoljetnom tradicijom demokratskog učešća gdje je, kako kaže, postojao pristup „zdravo za gotovo“ u vjerovanju da nije moguće ugroziti dosegnute demokratske standarde i vrijednosti.