Srbija nije podržala UN-ovu osudu represije nad novinarima u Rusiji

Predstavnici 46 država članica Ujedinjenih naroda, uključujući Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, osudili su represiju Rusije nad slobodom izražavanja, uključujući nepravedna hapšenja novinara.

Canva

Od ostalih država Zapadnog Balkana izjavu jedina nije podržala Srbija.

Oni su se 17. aprila pridružili izjavi koju je predvodila ambasadorica Linda Thomas-Greenfield, predstavnica Sjedinjenih Država, objavljenoj uoči Svjetskog dana slobode medija sljedećeg mjeseca koji se obilježava 3. maja.

„Duboko smo zabrinuti zbog saopćenja Rusije da je uhapsila novinara Wall Street Journala (Evana Gerškoviča). Protestiramo protiv ruskih napora da ograniče i zastraše medije. Potičemo vlasti Ruske Federacije da oslobode one koje drže iz političkih razloga i da okončaju represiju nad slobodom izražavanja, uključujući protiv medijskih radnika“, navodi se, pored ostalog, u zajedničkoj izjavi.

Optužba za špijunažu protiv američkog novinara podstiče napetost Moskve i Zapada

Ambasadorica Thomas-Greenfield je saopćila da ova izjava šalje jasnu poruku da novinarstvo nije zločin.

„Mi, zajedno s više od 40 drugih zemalja, pozivamo Rusiju da odmah oslobodi Evana Gerškoviča i okonča svoju represiju nad slobodom medija. Usprkos ovim naporima za ograničavanjem i suzbijanjem medija, SAD će i dalje zagovarati slobodu štampe širom svijeta“, izjavila je Thomas-Greenfield.

Ambasadorica Thomas-Greenfield također je istaknula da je Rusija neopravdano uhapsila ne samo Gerškoviča, već i druge, uključujući Paula Whelana te naglasila da se SAD neće prestati boriti za njihovo oslobađanje.

Gerškovič je uhapšen prošlog mjeseca u uralskom gradu Jekaterinburgu.

Ruska Služba sigurnosti FSB optužila je Gerškoviča da prikuplja državne tajne o ruskom vojno-industrijskom kompleksu. Kremlj kaže da je „uhvaćen na mjestu događaja“, ali nije objavljen nijedan dokaz koji bi podržao tu tvrdnju.

Sud u Moskvi osudio je bivšeg američkog marinca Whelana 15. juna 202. na kaznu zatvora od 16 godina zbog špijunaže.

Whelan, kao i američki zvaničnici, odbacuju ovu optužbu.

Inače, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je nadležno za vođenje vanjske politike. Tadašnji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je podnio 8. aprila 2022. godine, krivičnu prijavu protiv tada ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković i ambasadora BiH pri UN-u, Svena Alkalaja.

Alkalaj je, prema instrukcijama Turković, glasao u nekoliko navrata bez odobrenja Predsjedništva, između ostalog i da se Rusija suspendira iz Vijeća za ljudska prava UN-a.