Klevetom po novinarstvu

Odluka o ponovnom uvođenju klevete kao krivičnog djela izazvala je kontroverze i burne reakcije u medijskoj zajednici. Novinari i aktivisti su mjesecima upozoravali na potencijalne negativne posljedice po slobodu mišljenja i novinarstvo Republici Srpskoj. U znak protesta, novinari su čak iz rezignacije napustili javne rasprave koje su prethodile donošenju ovih izmjena.

Izmjene je inicirao Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Uprkos kontroverzama, konačni prijedlog zakona prihvaćen je u Skupštini Republike Srpske 23. marta, a uz neznatne izmjene usvojen je 20. jula. Tako se u jednom dijelu Bosne i Hercegovine kleveta ponovno smatra krivičnim djelom, 20 godina nakon što je dekriminalizirana.

Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović rekao je, obrazlažući prijedlog zakona, da je dekriminalizacija klevete dovela do toga da ne postoji krivičnopravna zaštita za klevete. „Iznošenje neistina i izlaganje poruzi je prevršilo svaku normu društveno prihvatljivog ponašanja. Sloboda izražavanja je ograničena drugim pravima i ne smije se zloupotrebljavati. Čast i ugled ne mogu se staviti na niže mjesto na ljestvici u odnosu na bilo koje drugo zagarantovano pravo“, rekao je Bukejlović.

U početnim nacrtima zakona, novčane kazne za klevetu su bile značajno više, dosežući čak 60.000 eura, s tim što su u konačnom prijedlogu zakona kazne značajno snižene na najviših 3000 eura. Pored toga, predviđene su veće novčane kazne za slučajeve kada se kleveta širi putem medija, uključujući i društvene mreže, ili kada se iznese na javnim skupovima.

Reakcije medijske zajednice nisu izostale, a najavljeni su zahtjevi za ocjenu ustavnosti usvojenog Zakona. To pitanje ostaje u fokusu javnosti, budući da postoji zabrinutost kako bi takve zakonske izmjene mogle ograničiti slobodu izražavanja i novinarskog izvještavanja u RS-u. Očekuje se daljnji razvoj situacije kako se zakon bude primjenjivao, a sudski postupci protiv osoba optuženih za klevetu pružit će dodatne uvide u implikacije ove pravne promjene na slobodu govora i novinarsku djelatnost u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Posljedice kriminalizacije klevete

„Ni izvan teritorije Republike Srpske nema mira, nema sigurnog zaklona od krivičnog gonjenja za klevetnički sadržaj”, objasnila je banjalučka odvjetnica Jovana Kisin Zagajac, govoreći o posljedicama kriminalizacije klevete u ovom entitetu.

Izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske, koje je Narodna skupština ovog entiteta usvojila 20. jula, postavile su jasnu poruku – bilo tko, pa i stanovnici Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) ili druge države, koji iznesu klevetnički sadržaj i zateknu se na teritoriji Republike Srpske, suočit će se s mogućnošću krivičnog gonjenja.

Kritičari ovih izmjena zakona se slažu da nije problem u visini odštetnog zahtjeva, već u samoj činjenici da će optuženi biti krivično gonjeni, što opet ostavlja puno prostora za tumačenje, otvarajući mogućnost donošenja restriktivnih mjera tijekom istrage, poput zabrane napuštanja zemlje, pritvora ili zadržavanja u policijskoj stanici. To dalje znači da vođenje krivičnog postupka može dovesti do suspenzije s radnog mjesta ili čak otežati optuženima mogućnost konkuriranja za buduće radne pozicije. U svakom slučaju će najteže posljedice osjetiti novinari, koji su prava meta ovih zakonskih promjena, dok će političari koji uživaju imunitet ostati pošteđeni sankcija.

To sve znači da će, ukoliko ovakav set zakona stupi na snagu, predmeti klevete pasti u ruke Okružnog javnog tužiteljstva u Banjoj Luci, koje će temeljem krivične prijave, preuzeti gonjenje, saslušavanje osumnjičenih, prikupljanje dokaza, provođenje istrage i eventualno podizanje optužnice. Ovim promjenama će svaka osoba osumnjičena za klevetu postati predmet krivičnog progona, bez obzira radi li se o građanima Republike Srpske, Federacije BiH, Brčko Distrikta, ili pak stranim državljanima.

Svi oni, a naročito ovi potonji, ne moraju biti niti obaviješteni o tome da se protiv njih eventualno vodi krivični postupak, što opet znači da mogu biti uhapšeni već prilikom ulaska u Bosnu i Hercegovinu, na teritoriju pod nadležnošću MUP-a RS-a. Nadalje, budući da ministarstva unutarnjih poslova Federacije BiH i Republike Srpske imaju dobru historiju suradnje i međusobne pomoći u krivičnim predmetima u svim oblastima, realno je očekivati da će i u ovom slučaju MUP RS-a tražiti pomoć od kolega iz Federacije, koji bi onda trebali postupati po eventualnim zahtjevima za hapšenja.

Otvorena represija nad građanima

I prije nego što je ovakav retrogradni zakon izglasan, odnosno još otkako ga je predsjednik RS-a Milorad Dodik predložio, nisu posustajale reakcije predstavnika medija, nevladinih organizacija i međunarodne zajednice. Iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH je poručeno kako su „oni koji su uveli i podržali ovaj represivni zakon pomjerili Republiku Srpsku korak dalje na putu ka autoritarizmu“, dodajući da ovo „nedemokratsko zakonodavstvo služi samo u korist nastojanja vladajuće koalicije da konsoliduje vlast i izbjegne odgovornost i šteti interesima onih koji žive u Republici Srpskoj“.

Skupa su reagirale Ujedinjene nacije u BiH, Misija OESS-a u BiH, Ured Vijeća Evrope u Sarajevu i Evropska unija u BiH. U zajedničkom saopćenju navode kako je kriminalizacija klevete protivna međunarodnim obavezama BiH u oblasti ljudskih prava, te nije u skladu sa evropskim putem BiH niti sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, a posebno ključnim prioritetom 11 o povoljnom okruženju za civilno društvo i ključnim prioritetom 12 o slobodi izražavanja.

„Tamo gdje postoje krivični zakoni o kleveti, oni rizikuju da budu zloupotrebljeni protiv novinara, branitelja ljudskih prava i drugih aktera civilnog društva za obavljanje svoje legitimne uloge da istražuju i informišu javnost o pitanjima od javnog interesa, što je od suštinskog značaja za funkcionisanje svakog demokratskog društva“, navodi se u zajedničkoj izjavi ovih organizacija.

Transparency International u BiH saopćio je kako je usvajanjem izmjena Krivičnog zakonika vlast u RS ušla u fazu otvorene represije nad građanima i svrstala se u red najgorih autoritarnih režima u ovom dijelu svijeta. Svi građani će trpiti posljedice vraćanja klevete u sistem krivičnog pravosuđa, jer će vlast preko podobnih tužilaca imati mogućnost da progoni sve ljude koji iznose bilo kakvu kritiku na društvenim mrežama ili na drugom javnom mjestu, poručuju iz TIBiH. Posebno se naglašava da se svi, bez obzira na istinitost navoda koje mediji i pojedinci iznose, mogu suočiti sa mjerama koje sa sobom nosi krivični postupak, a koje smo imali priliku da gledamo proteklih godina kroz brojne pravosudne farse i političke obračune posredstvom tužilaštava.

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka, smatra kako su poslanici vladajuće koalicije u RS-u glasali protiv svojih građana: „Ovo je zaista sramotan dan za Republiku Srpsku i sramotan dan za Narodnu skupštinu koja je ovako sraman zakon izglasala i pored protivljenja i novinarskih udruženja, brojnih domaćih i svjetskih organizacija. Usprotivili su se svim demokratskim standardima, svim osnovnim ljudskim pravima o kojima smo govorili proteklih sedam mjeseci“. Ipak, on naglašava kako novinarska zajednica neće odustati od borbe.

Ukoliko prethodno kompletna ne završi iza rešetaka.