Sudija je novinarki sada naložio da otkrije povjerljive izvore koje je koristila za izvještaj što bi, prema ocjeni eksperata, moglo da ima ozbiljne posljedice po slobodu medija u Americi.
Sudija okružnog suda u prijestonici Vašingtonu, Kristofer Kuper, u utorak je donio presudu prema kojoj Heridž, koja sada radi za mrežu CBS njuz, mora svjedočiti o identitetu anonimnih izvora za izvještaje koje je objavila 2017. godine.
Heridž je u svojim izvještajima navela da je naučnica Janping Čen meta federalne kontraobavještajne istrage. Najnovija presuda rezultat je tužbe koju je Čen podnijela protiv FBI-a 2018. godine, tvrdeći da su federalne vlasti prekršile Zakon o privatnosti kada su u medijima procurele informacije o njoj.
Čen je zatim 2022. godine tražila svjedočenje Heridž i Foks njuza da bi pokušala da utvrdi identitet osobe koja je medijima dala informacije, ali su novinarka i kablovska mreža odbili njen zahtjev pozivajući se na zaštitu medija predviđenu prvim amandmanom američkog Ustava.
Međutim, sudija Kuper je u presudi naveo da potreba Čen da dobije dokaze nadmašuje ustavnu zaštitu novinarke.
„Sud prepoznaje suštinsku važnost slobode medija i ključnu ulogu povjerljivih izvora u radu istraživačkih novinara kao što je Heridž. Međutim, sud zaključuje da potreba Čen za traženim dokazima u ovom slučaju nadmašuje privilegiju koju Heridž ima prema prvom amandmanu„, napisao je sudija u presudi.
Kuper je odbacio zahtjeve kojima se od Heridž traže dokumenta, te svjedočenje i spisi od Foks njuza. Međutim, nije osporio zahtjev da Heridž svjedoči o svojim izvorima.
Još nije poznato da li će novinarka i Foks njuz poštovali nalog sudije. Heridž je u mejlu Glasu Amerike odbila da komentariše slučaj, dok Foks njuz nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Eksperti za slobodu medija više puta su upozorili na negativne posljedice otkrivanja izvora.
“Kvalitetno novinarstvo, naročito istraživačko, zavisi od anonimnosti koju novinari mogu da garantuju izvorima. Sudske odluke poput ove slabe novinarstvo i njegov kapacitet da javnosti pruži potrebne informacije“, rekao je za Glas Amerike Klejton Vimers, izvršni direktor američkog ogranka Reportera bez granica.
Vimers je dodao da „slučajevi poput ovog naglašavaju značaj usvajanja federalnih zakona o zaštiti medija„.
Ti zakoni štite novinare od pritisaka vlada da otkriju informacije kao što su identiteti izvora.
U gotovo svakoj američkoj državi i u prijestonici usvojeni su slični zakoni ili postoji sudsko priznanje kvalifikovanih privilegija za izvore, ali ne postoji zakonska mjera na federalnom nivou.
Dvostranačka grupa senatora u junu je ponovo podnijela prijedlog federalnog zakona o zaštiti medija, koji se trenutno nalazi pred senatskim Odborom za pravosuđe.
Zakonom bi se od vlade štitila novinarska komunikacija, a izuzetak bi bio napravljen u slučaju terorizma ili neposredne prijetnje nasilja.
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.