Istovremeno, u područje pogođeno zemljotresom, stiglo je stotine novinarskih ekipa iz cijelog svijeta kako bi izvještavali o najvećoj katastrofi koja je, kako kažu zvaničnici u Turskoj, pogodila ovu državu u posljednjih 100 godina. Svjetski, regionalni i bosanskohercegovački mediji prenose detalje ove tragedije kroz vijesti koje stižu iz minute u minutu. Neke redakcije iz BiH su poslale svoje ekipe u Tursku kako bi publici donijeli pravovremene i tačne informacije.
Za razliku od provjerenih i objektivnih informacija, neki portali u Bosni i Hercegovini i regiji objavljuju i neprovjerene vijesti, sa senzacionalističkim naslovima, kako bi dobili pažnju čitatelja i klikove, a društvenim mrežama kruže i stare fotografije koje ne prikazuju posljedice zemljotresa u Turskoj i Siriji.
Ukoliko ukucate u Google termine poput “pogledajte i zemljotres”, pojavit će se na desetine tekstova online medija koji kroz dramatične naslove opisuju užas u Turskoj.
Publika se u naslovima poziva da još jednom pogleda uznemirujuće prizore iz Turske u kojim očajni ljudi traže spas i gdje na ulicama vlada panika, snimke u kojima se prikazuju ljudi koji bježe, ali i snimke u kojima se samo dan nakon potresa poredi sa izgledom pogođenih mjesta od ranije. Objavljeni su i tekstovi o munjama koje su sijevale nakon zemljotresa za koje “naučnici nemaju odgovor’’, te snimak “kako se zgrada urušila kao kula od karata’’.
Veliki broj poginulih, ogromna materijalna šteta, brojni požari nastali nakon potresa i humanitarna kriza u tim dijelovima Turske i Sirije, objektivnim i činjeničnim izvještavanjem već su same po sebi dovoljno uznemirujuće vijesti. No, brojni portali te informacije “podebljavaju” naslovima u kojima se senzacionalistički dodaje “plus VIDEO’’ i koriste riječi poput čuda ispod ruševina, uzmemirujuće i dramatično iako je samo po sebi jasno da prirodna katastrofa koja je ubila više od 11.000 ljudi jeste i užasna i uznemirujuća. Naslovi poput, “Pogledajte dramatične snimke razornog zemljotresa u Turskoj”, “Pogledajte uznemirujuće prizore iz Turske: Svi u strahu i panici” i “(VIDEO) Snažan zemljotres pogodio Tursku: Pogledajte kako ljudi bježe u trenutku novog potresa”, samo su “mamci za klikove’’ i nemaju nikakvu informativnu vrijednost osim da utiču na emocije publike i medijima donose klikove.
Potresne fotografije i snimke koje stižu iz ovih zemalja kao da nisu dovoljno tragične, pa se na društvenim mrežama bez provjere dijele fotografije starijeg datuma koje nisu snimljene u Turskoj i Siriji nakon posljednjeg zemljotresa, na što upozoravaju pojedini korisnici, ali i fact-checking platforme.
“Fotke koje vidite nemaju nikakve veze s potresima u Turskoj i Siriji, radi se o stock fotografijama starijeg datuma. Ima jako puno strašnih fotografija s mjesta nesreće, i stvarno nemam pojma zašto se svaki put baš ovakve pojave i kome je malo nesreće pa nekako hoće još (ne govorim o dobronamjernjm ljudima koje fotografije dirnu pa ih iz najboljih namjera podijele). Ovo su samo dvije, a ima ih jos sličnih, ne samo stock, već i sa drugih ranijih nesreća. U ovom slučaju mislim da ne može biti štetno, ali imali smo priliku proteklih godina vidjeti šta olako plasiranje lažnih i neprovjerenih činjenica može značiti i kako može ugroziti živote i zdravlje”, upozorio je u statusu na društvenoj mreži Facebook Almir Panjeta, uz savjet da je sadržaj prije nego što se podijeli potrebno provjeriti.
Portal Raskrinkavanje upozorava da se na društvenim mrežama dijeli fotografija psa u ruševinama koja je stara nekoliko godina. Kada je riječ o toj fotografiji, kako piše Raskrinkavanje, ona se već godinama objavljuje uz različite opise. Raskrinkavanje je tako u dva navrata pisalo o netačnim predstavljanjima iste ove fotografije psa na ruševinama. U decembru 2019. godine tvrdilo se da je fotografija zabilježena nakon zemljotresa u Albaniji, a u novembru 2020. da je nastala nakon zemljotresa u Izmiru.
Fotografija, ipak, nije zabilježena ni nakon tih, a ni nakon posljednjeg zemljotresa koji je pogodio Tursku i Siriju. Radi se zapravo o stock fotografiji koja je dostupna za kupovinu na platformama poput Adobe, Depositphotos, Bigstock, Alamy, ili 123RF. Kao autor ove i drugih fotografija iz iste serije na pomenutim platformama navodi se Jaroslav Noska.
Turska vlada pokrenula je 7. februara aplikaciju za pametne telefone koja korisnicima omogućava da prijave osobe ili vijesti za koje sumnjaju da su lažne vijesti ili dezinformacije. Direktor za komunikacije predsjednika Turske Fahrettin Altun objavio je na Twitteru da je aplikacija pod nazivom “Dezinformation Reporting Service” dostupna za preuzimanje na iOS i Android uređajima.
„Možete preuzeti našu aplikaciju i prijaviti vijesti koje se proizvode i šire o katastrofi zemljotresa za koje mislite da su sumnjive/lažne“, naveo je Altun.
Slične prakse u izvještavanju medija i dijeljenju neprovjerenih vijesti i fotografija kojima se samo može dezinformisati javnost zabilježene su i tokom ruske invazije na Ukrajinu, ali i nedavnih prirodnih nesreća poput posljednjeg zemljotresa u Albaniji ili u turskom gradu Izmir.
Kako ojačati lokalne medije i obnoviti informisanje o radu opštinskih vlasti: Britansko rešenje daje rezultate
Vučić i Tramp: Netrpeljivost prema medijima i podrugljivo odbacivanje drugačijeg mišljenja
Deset medijskih sporazuma za „zajedničku budućnost” sa Kinom, zemljom cenzure i progona novinara
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.