Novinari, poštujte dostojanstvo djece, žrtava i njihovih roditelja

Mediji u Bosni i Hercegovini (BiH) i regiji prekršili su sve etičke i moralne standarde pri izvještavanju o pucnjavi u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu.

O događaju u kojem je nastradalo osmero učenika i radnik obezbjeđenja, dok je teško povrijeđeno šestero učenika i nastavnica, portali u BiH su izvijestili kroz senzacionalističke naslove iznoseći detalje koji nisu u interesu javnosti. Pri tome, nisu marili za osjećaje publike niti su vodili računa o žrtvama, njihovim porodicama i maloljetnom počiniocu.

Novinari i novinarke, te urednici i urednice anonimnih ali i mainstream bh. portala potpuno su zanemarili etičke standarde, Kodeks Vijeća za štampu i online medije i smjernice UNICEF-a za izvještavanje o djeci. Zbog klikova nisu poštivali dostojanstvo djece i njihovo pravo na privatnost.

U naslovima su koristili senzacionalističke riječi, nepotrebne detalje i neprihvatljive opise. Objavili su ime, prezime i fotografiju djeteta koje je pucalo na drugu djecu, snimke, fotografije, opise scena, neprovjerene i netačne informacije. Nagađali su motive i senzacionalistički prenosili izjave očevidaca, djece i njihovih roditelja.

Termine poput “krvavi pir“, što znači krvava gozba, i “krvavi pohod“ su koristili za opis ubistava, a dječaka su čak nazvali najokrutnijim ubicom u tom uzrastu. Ovakvim izvještavanjem dodatno su traumatizirali javnost, preživjele i njihove porodice.

Bez kritičkog uklona, prenijeli su i riječi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je na pres-konferenciji iznio privatne podatke o dječaku i njegovoj porodici, bez objašnjenja zašto su takve informacije relevantne.

Reakcije na neprofesionalno medijsko izvještavanje

Zbog neprofesionalnog i neetičkog izvještavanja reagovale su medijske organizacije u regiji, Regulatorna agencije za komunikacije BiH i Vijeće za štampu i online medije u BiH.

Prema Kodeksu Vijeća za štampu i online medije BiH novinari i urednici dužni su da budu krajnje obazrivi kada izvještavaju o djeci i maloljetnicima, poštujući dobre običaje i Konvenciju o pravima djeteta i polazeći od najboljeg interesa djeteta.

Vijeće za štampu i online medije BiH je u saopštenju podsjetilo da je identifikovanje maloljetnika, kao svjedoka ili žrtava nasilja, objavljivanje njihovih fotografija, imena, adresa stanovanja, fotografija roditelja ili mjesta stanovanja, u suprotnosti sa profesionalnim standardima novinarstva.

Kodeks takođe nalaže da se teme koje uključuju lične tragedije obzirno obrađuju i da će novinari izbjegavati objavljivanje uznemirujućih sadržaja, osim kada oni nisu u javnom interesu. Znatiželja javnosti ne smije biti razlog za objavljivanje medijskih sadržaja kojima se narušava nečija privatnost.

Novinari i urednici nisu provjerili sve činjenice prije nego što su objavljivali sadržaje, niti su provjeravali kredibilitet medija od kojeg su preuzimali i prenosili informacije, što također nije u skladu sa Kodeksom.

Pri izvještavanju zaboravili su i na Konvenciju o pravima djeteta i etičke smjernice UNICEF-a kada se izvještava od djeci, koji nalažu da se identitet maloljetnika ne otkriva, direktno ili indirektno, u slučajevima kada su „djeca žrtve, svjedoci ili optuženi u krivičnom postupku“, te da se ne objavljuju informacije koje bi mogle „dovesti djecu, njihovu braću ili sestre ili vršnjake u rizik, ako se otkriju identiteti, čak i ako su izmijenjeni, sakriveni ili ako nisu objavljeni”.

Prema UNICEF-ovim smjernicama, izuzeci u korištenju djetetovog identiteta su: kada dijete samo zatraži kontakt sa reporterom, želeći da primijeni svoje pravo na slobodu izražavanja i pravo da njihovo mišljenje bude uvaženo; kada je dijete dio trajnog programa aktivizma ili socijalne mobilizacije i želi da bude tako predstavljeno;  i kada je dijete angažovano u psihosocijalnom programu i jasno korištenje njihovo imena i identiteta je dio njihovog zdravog razvoja.

U slučaju pucnjave u Beogradu, ništa od navedenog nije bio slučaj, pa mediji nisu smjeli objaviti identitet djeteta.

Organizacija Media Diversity Institue Western Balkans je pozvala novinare da u ovako teškoj situaciji ne zloupotrebljavaju emotivno stanje, neznanje ili nedovoljnu sposobnost rasuđivanja žrtava, njihovih porodica i drugih uključenih, ne podižu senzacionalizam i atmosferu straha u društvu.

Pozvali su sve pojedince aktivne na društvenim mrežama da ne dijele sadržaje koji sadrže nagađanja o uzrocima i detaljima događaja, kao ni potresne snimke i slike sa mjesta zločina, jer, kako naglašavaju, to nije u interesu javnosti i može ugroziti istragu i postupak koji vode nadležne institucije.

Novinarke protiv nasilja iz Srbije smatraju neprihvatljivim da predstavnici institucija iznose lične podatke maloljetnih osoba tokom konferencije za novinare povodom ovog događaja uz obrazloženje da to data situacija opravdava.

Izvještavanje o masovnim pucnjavama

Nakon masovne pucnjave u školi u Beogradu, mediji su izvijestili da je u nekoliko škola u regiji došlo do incidenta ili do toga da su djeca počela simulirati isti događaj. U jednoj školi u Beogradu bivša učenica je nožem napala drugog učenika i nastavnicu, a mladić u Bihaću je na društvenoj mreži objavio da će počiniti sličan događaj kao u Beogradu, te da mu je uzor onaj učenik koji je pucao na drugu djecu. Mješovita srednja škola u Bihaću je izdala saopštenje kako ne treba širiti paniku i da nadležne institucije trenutno provode sve potrebne radnje o ovome događaju.

Sinoć je u Mladenovcu pored Beograda u masovnoj pucnjavi, koju je ministar unutrašnjih poslova Srbije okarakterisao kao teroristički čin, ubijeno najmanje osam ljudi.

O ovim događajima mediji su nastavili izvještavati senzacionalistički, na osnovu “najnovijih nesluženih informacija“, i izjava komšija o osobinama i porodičnim odnosima osobe koja je pucala u Mladenovcu. I u ovim slučajevima prekršili su sve etičke i profesionalne standarde.

Neprofesionalno i senzacionalističko medijsko izvještavanje o masovnim pucnjavama može potaknuti da se takvi slučajevi ponovo dogode. Ovo su zaključci koji su nastali na osnovu istraživanja medijskog izvještavanja o masovnim pucnjavama koja su se događala u Sjedinjenim Američkim Državama. Profesionalno medijsko izvještavanje, s druge strane, može edukovati javnost i smanjiti nasilje, navodi se u preporukama organizacije SAVE  u saradnji sa američkim i međunarodnim stručnjacima.

Mediji u BiH i regiji trebaju pod hitno preispitati vlastite prakse izvještavanja i odgovornost prema javnosti i voditi se etičkim i profesionalnim standardima profesije.

Štetno izvještavanje može isprovocirati incidente tako što bi pojedinci mogli vidjeti počinioce kao heroje, ali i dodatno može traumatizovati preživjele, porodice i zajednice.

Preporuke o izvještavanju o masovnim pucnjavama nalažu da mediji obavještavaju javnost o znakovima upozorenja na nevolju ili potencijalno nasilna ponašanja, kao i da ohrabruju ljude da traže pomoć za sebe ili za druge ukoliko razmišljaju o nasilnim radnjama.

Navodi se i da bi mediji trebali objasniti da veći broj faktora dovodi do masovnih pucnjava i da je nasilje kompleksno i većinom ima više motiva. Novinari moraju konsultovati eksperte, objektivno i bez senzacionalizma uključiti izjave očevidaca i biti obazrivi kada koriste fotografije i video snimke.

Važno je da budu humani i da poštuju dostojanstvo djece, žrtava i njihovih porodica.