Ova Brazilka dio je globalne mreže novinara koji razotkrivaju fake news o koronavirusu. Razgovarali smo s njom

rema dosad zabilježenim podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti, koronavirus dosad je ubio više od 900 ljudi (uglavnom u kontinentalnoj Kini) i zarazio više od 40.000 ljudi diljem više od 20 zemalja svijeta. Vijesti o širenju virusa, broju umrlih i zaraženih mijenjaju se iz sata u sat, sa zebnjom se prati utjecaj virusa na cijenu nafte, svjetsku ekonomiju, usporedbe sa SARS-om iz 2003. postaju bespredmetne…

Enormna količina informacija i brzina njihova širenja ujedno su i vrlo plodan rasadnik tzv. fake newsa o koronavirusu; načinima kako se prenosi, kako se manifestira i kako je nastao. Stoga u posljednjih pola mjeseca, otkako 2019-nCov virus zauzima naslovnice svjetskih medija, ključnu ulogu uz liječnike i epidemiologe imaju fact-checkeri, novinari koji provjeravaju točnost informacija o koronavirusu na internetu.

Kako je epidemija postala globalna, tako se i borba protiv lažnih vijesti o koronavirusu pretvorila u borbu globalnih razmjera; od 24. siječnja aktivna je mreža 48 fact-checking organizacija iz 30 zemalja koje se zajedničkim snagama ažurno bave raskrinkavanjem lažnih vijesti i dezinformacija o ovom smrtonosnom virusu.

Temeljni kriterij – broj shareovana Facebooku

Jedna od uključenih fact-checking organizacija je i brazilski portal Aos Fatos sa sjedištem u Rio de Janeiru. Amanda Ribeiro reporterka je Aos Fatosa koja se posljednjih dvadesetak dana isključivo bavi borbom protiv epidemije fake newsa o koronavirusu. Za Telegram je detaljno ispričala kako to u praksi izgleda.

Posljednjih tjedana, Amanda nakon dolaska na posao otvara zajedničku bazu podataka kojoj imaju pristup sve organizacije uključene u međunarodnu mrežu. Tamo se, u suradnji s Facebookom, nalazi cijeli niz objava s te mreže koje valja provjeriti. “Odluku o tome koju ću objavu provjeravati donosim na temelju broja shareova koju je objava ostvarila na Facebooku. Prioritet je pozabaviti se onim sadržajem koji se najviše proširio društvenim mrežama”, govori nam Amanda i dodaje kako najviše sadržaja kojeg provjeravaju na Aos Fatosu dolazi upravo s Facebooka.

Neke od lažnih vijesti do njih, međutim, dolaze putem drugih kanala, primjerice WhatsAppa; tim im je putem došla navodna poruka kanadskog ministarstva zdravlja sa savjetima za prevenciju koronavirusa. Pokazala se lažnom. Prednosti zajedničkog rada s kolegama diljem svijeta, Ribeiro koristi svakodnevno. Provjerava što su dosad raskrinkali kolege na drugim fact-checkerskim portalima, a s posebnom pažnjom traži dezinformacije na portugalskom jeziku pa provjerava jesu li se proširile u brazilskom internetskom prostoru.

Teško je razlučiti što je istina, a što nije

Naglašava za Telegram, raščlanjivanje fake newsa o koronavirusu nije tako jednostavno kao u regularnim situacijama; znanstvenici još uvijek ne znaju mnogo o samom virusu, a ako nema dostupnih informacija na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije, teško je razlučiti što je istina, a što nije.

“Kako ljudima reći da je laž da neka vrsta lijekova ili hrane uništava virus?”, navodi nam primjer brazilska fact-checkerica pa objašnjava kako u borbi s fake newsom o koronavirusu idu nešto drukčijim putem od uobičajenog. Pa onda kažu da nema znanstvenih dokaza ili da ne postoji studija koja je pokazala takve zaključke i slično. Ne mogu, međutim, jednostrano reći – “ovo vam neće pomoći”.

Još jedna poteškoća u bitki s fake newsom o koronavirusu je – doći do stručnjaka. “Virus je nov i zapravo jako malo ljudi ima dovoljno znanja i ekspertize govoriti o njemu. Ovdje u Brazilu imamo Fiocruz, zdravstvenu istraživačku organizaciju koja nam najviše pomaže oko informacija o virusu. Tu je, naravno, i komunikacija sa WHO-om i brazilskim ministarstvom zdravlja, kao i razgovori s istraživačima i konzultiranje relevantnih studija u znanstvenim časopisima”, govori nam Ribeiro.

Videi na društvenim mrežama najveći su im izazov

Posljednja dva tjedna, Amanda i kolege borili su se protiv brojnih i vrlo raznolikih fejkova o koronavirusu. Onaj o tome da je Bill Gates financirao razvoj koronavirusa u laboratoriju bilo im je lako raskrinkati. No, prave izazove predstavljaju im brojni videi na društvenim mrežama koji prikazuju ljude kako padaju s nogu na tlo na stanicama podzemne željeznice, u shopping centrima i na ulicama, sve s premisom kako im se to događa baš zbog koronavirusa. Takve videe nikako nisu mogli potvrditi ili opovrgnuti.

“Provjerili smo doslovno tonu fejkova o tvarima koje mogu pomoći u prevenciji bolesti, poput vitamina C, biljnih čajeva, cinka i slično. Zanimljiva je bila i fotografija umjetničkog performansa u Berlinu koja je cirkulirala mrežama s opaskom da prikazuje mrtve ljude u kineskom Wuhanu”, prepričava nam naša sugovornica koja sudjeluje u globalnoj suradnji fact-checkera. Cijelom pričom koordinira International Fact-Checking Network (IFCN) s uglednog novinarskog Poynter instituta baziranog u St. Petersburgu na Floridi.

Prednosti umreženosti; sudjeluje i hrvatski faktograf

Fact-checkeri diljem svijeta, objašnjava Amanda, dijele zajednički Google Sheet dokument u koji unose sve lažne vijesti koje su debunkali, uz nekoliko rečenica o čemu se točno radilo. Zajednički dokument im je od neizmjerne pomoći; putem njega se informiraju o tome što se u svijetu proširilo od fejkova i za što je od njih izgledno da se proširi i u Brazilu. “Prevedemo na portugalski tekstove iz ‘međunarodnih fejkova’ i tražimo ih na društvenim mrežama kod nas kako bi provjerili cirkulira li već taj sadržaj kod nas. Ako ga pronađemo, vrlo brzo ga možemo raščlaniti i, nadamo se, spriječiti njegovo daljnje širenje”, zaključuje Amanda Riberio.

Na gotovo identičan način u ovoj globalnoj fact-checkerskoj koaliciji radi i hrvatski Faktograf, koji je dosad našoj javnosti, redom, objasnio da Bill Gates stvarno nije imao nikakve veze s razvojem koronavirusa, kao i da nema nikakvih dokaza da je koronavirus povezan s 5G tehnologijom. Faktograf je, u sklopu međunarodne mreže, pisao i o tome da se koronavirus ne širi preko paketa iz Kine, da nije dokazano da je jedenje juhe od šišmiša povezano s koronavirusom, kao i da nema dokaza da je virus kreiran u laboratoriju u Wuhanu te da, zaista ozbiljno, Simpsoni nisu predvidjeli koronavirus prije 27 godina.

Nerazjašnjena priča na kojoj se i dalje radi

Možda najkompleksnija i još uvijek ne do kraja razjašnjena priča kojom se u sklopu međunarodne mreže bave fact-checkeri jest ona o navodnim ‘misinformantima iz Wuhana’, koji su još u siječnju upozoravali kinesku javnost na širenje smrtonosnog virusa. Naime, kineske su vlasti krajem siječnja uhitile osmero ljudi u Wuhanu upravo s optužbom da su širili laži i obmane, iako su ljudi već umirali od koronavirusa.

Među njima je bio i Li Wenliang, liječnik koji je zapravo pokušao upozoriti svijet na širenje virusa; preminuo je tijekom protekloga tjedna upravo od koronavirusa, a iz IFCN-a javljaju da i dalje tragaju za ostalih sedmero.