PAZI ŠTA PRIČAŠ na Fejsbuku, na rođendanu ili u nezavisnom mediju

Danas ćemo saznati da li Skupština Republike Srpske zaista namerava da usvoji zakon koji može ozbiljno da ugrozi slobodno širenje informacija na društvenim mrežama. U vremenu kada su Fejsbuk i Tviter u Bosni i Hercegovini, na isti način kao i u Srbiji, postali oaze slobode uprkos stalnim pokušajima da se kontrolišu, vlast Milorada Dodika će, ukoliko usvoji ovakav zakon, definitivno pokazati da u suzbijanju sloboda na internetu, ako ni u čemu drugom, uspešno prati Mađarsku i Tursku

Ukoliko poslanici Narodne skupštine Republike Srpske (RS) sutra (3. februara) usvoje novi Zakon o javnom redu i miru, ozbiljno će ugroziti slobodu izražavanja i povećati pritisak na medije i građane. Naime, u prijedlogu zakona definicija pojma javno mjesto proširena je na internet, uključujući i društvene mreže. Uz to, osim novčanih kazni koje su povećane i sada iznose do 850 eura, za prekršaje su uvedene i kazne zatvora.

Vlada RS, kao predlagač zakona, u obrazloženju prijedloga navela je, između ostalog, da se definicija javnog mjesta širi „imajući u vidu, prvenstveno, društvene mreže preko kojih se vrše organizovanja određenih prekršaja javnog reda i mira, a veza se nalazi u mjestu na kojem je nastupila posljedica“.

Baš kao i u Srbiji, zahvaljujući društvenim mrežama široj publici postaju dostupni i tekstovi iz manjih medija, nudeći mišljenja drugačija od onih koja nameću vladajuće strukture preko mainstream medija. Nova legislativa mogla bi naštetiti upravo nezavisnom novinarstvu

Ovakav potez Vlade, u kojoj godinama dominira Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa Miloradom Dodikom na čelu, i ne čudi previše: vladajućoj stranci opada podrška birača, dok se vlast suočava sa sve većim nezadovoljstvom građana i sa sve manje novca u budžetu. Pritom treba imati u vidu da su svi masovniji protesti proteklih godina u Bosni i Hercegovini imali snažno uporište upravo u društvenim mrežama – koje je do sada bilo veoma teško kontrolisati.

Takođe, predložena rješenja prijete da stave pod kontrolu i mali broj preostalih nezavisnih medija u RS. Upravo mediji, uz nevladine i međunarodne organizacije, najviše su osudili najavljene izmjene.

Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba i predsjednik Kluba novinara Banja Luka, za Cenzolovku kaže da je najveći problem zapravo u tome što je preširoko postavljen pojam ugrožavanja javnog reda i mira pa se može odnositi ne samo na internet nego i na rođendane, slave i slične vrste okupljanja.

Država ima prava da uređuje ponašanje građana na trgovima, ulicama, u lukama, parkovima i na drugim javnim dobrima koja svi upotrebljavamo, kao što podseća pravnik Đorđe Krivokapić iz Share fondacije, koja se bavi slobodama izražavanja na internetu.

„No, čini se da internet ne predstavlja javno dobro u javno-pravnom režimu, a društvene mreže nisu dobro u opštoj upotrebi, već privatna svojina članova onlajn zajednice, uključujući internet kompanije. Samim tim, ovakav regulatorni pristup se čini neopravdan i neodrživ“, kaže Krivokapić i podseća da nedostatak slobode izražavanja otvara prostor za chilling effect i autocenzuru, odnosno da u strahu od mogućih posledica obeshrabruju građane da slobodno šalju i primaju informacije na internetu.“

Dunja Mijatović, predstavnica OSCE za slobodu medija, rekla je da uključivanje društvenih medija u odredbe novog zakona dovodi do mogućnosti da bi neodređeni termini, kao što je narušavanje javnog reda i mira, mogli biti iskorišteni za sankcionisanje i ograničavanje slobode izražavanja.

„To može ostaviti na volju zvaničnicima da tumače šta se smatra uznemiravajućim ili uvredljivim, što može da vodi proizvoljnim ili zloupotrijebljenim optužbama“, rekla je Mijatovićeva.

Željka Cvijanović, premijerka RS, ipak je izjavila da nema ništa sporno sa novim zakonom i da on ne uspostavlja kontrolu nad time da li će neko koristiti internet ili ne, već samo definiše šta je javno mjesto.

„Najveći problem je, zapravo, u tome što je preširoko postavljen pojam ugrožavanja javnog reda i mira, pa se može odnositi ne samo na internet nego i na rođendane, slave i slične vrste okupljanja.“

(Siniša Vukelić, predsednik Kluba novinara Banja Luka)

MUP RS je u saopštenju za medije naveo kako je putem društvenih mreža moguće narušiti javni red i mir „izazivanjem, podstrekivanjem tuče ili fizičkog napada na drugog, kao i učiniti prekršaj ugrožavanja bezbjednosti prijetnjom napada na život, tijelo ili imovinu, koje može imati stvarne posljedice“.

Nacrt zakona, koji je prethodio aktuelnom prijedlogu, Narodna skupština je razmatrala u julu 2014. godine, što znači da je pripremljen nedugo nakon velikih protesta u drugom bosanskohercegovačkom entitetu – Federaciji BiH. Mediji pod kontrolom vladajućih struktura uglavnom su tada izvještavali da su protesti stvar Federacije ili spinovali da su zapravo usmjereni prema RS – teza koju su prihvatili i mnogi mediji u Srbiji.

Ipak, putem društvenih mreža, informacije su kružile slobodnije, a održana su i manja okupljanja podrške u RS. Društvene mreže imale su veliku ulogu i u širenju informacija o protestima koji su mjesecima trajali u Banja Luci – počeli su zbog uništavanja parka u centru grada, a prerasli su u izražavanje nezadovoljstva društvenopolitičkom situacijom. Tokom protesta zbog neusvajanja Zakona o matičnom broju 2013. godine, MUP RS je čak priznao da nadzire društvene mreže.

Među najspornijim odredbama novog zakona u kontekstu protesta, a imajući u vidu da se odnosi i na društvene mreže, nalazi se član 7 u kome stoji da će biti sankcionisan onaj „ko narušava javni red i mir svađom, vikom, vriskom, izvođenjem ili reprodukcijom muzičkih sadržaja ili tekstova, nošenjem ili isticanjem simbola, slika, crteža ili tekstova nepristojnog, uvredljivog ili uznemiravajućeg sadržaja“.

Na to da bi usvajanje novog zakona moglo predstavljati ozbiljnu prijetnju za slobodu izražavanja upozorila je i grupa organizacija i medija iz RS, koji su poslanicima i članovima Vlade predložili da ukoliko zakon bude usvojen, ukinu Zakon o imunitetu „i pokažu svojim biračima da su i oni spremni da snose odgovornost za svoje postupke na društvenim mrežama“.

Ipak, prevashodno su zatražili da prijedlog zakona bude povučen iz skupštinske procedure. Posljednja šansa za to je danas (ponedjeljak) kada zasjedaju skupštinski odbori koji to mogu učiniti.

„Ukoliko oni i pored svih ovih upozorenja ipak usvoje ovaj zakon, jer imaju skupštinsku većinu, onda je sve potpuno jasno. Onda znamo šta im je motiv“, kaže Siniša Vukelić.

Mediji zavise od vlasti

Od dolaska na vlast 2006. godine vladajući SNSD je za medije izdvajao značajna budžetska sredstva i time mnoge od njih držao pod kontrolom. Ne računajući nekoliko manjih web portala, teško je danas pronaći one koji se usuđuju kritikovati Milorada Dodika i njegovu stranku, a da pritom gotovo otvoreno ne podržavaju opozicione partije, poput BN televizije.

Lokalni i entitetski javni mediji, sa Radio-televizijom RS na čelu, potpuno su ovisni o finansiranju vlasti. Međutim, istraživanje sarajevskog Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazalo je da je mnogo novca izdvajano i za privatne medije, pod izgovorom pomoći u teškoj ekonomskoj situaciji. Na taj način obezbjeđivana je i njihova podrška.

U samo tri godine, od 2009. do 2011, Vlada RS je tako izdvojila preko sedam miliona eura za finansiranje medija, od čega su više od miliona dobila dva lista u vlasništvu Željka Kopanje, Dodikovog prijatelja i bivšeg poslovnog partnera – Glas Srpske i Nezavisne novine. Sličan trend nastavljen je i u narednim godinama, a novac je dodjeljivan bez javnih poziva i postavljenih kriterija.

U intervjuu za CIN Željko Kopanja je rekao da novac nije uticao na to da njegovi mediji budu blagonakloni prema vlasti, ali da vjerovatno kod novinara i urednika postoji stepen autocenzure.