Čitati ili gledati vijesti? Kakav format publika više voli u medijima

Ovim tekstom vam neću olakšati posao i dati precizan odgovor.

I čitati i gledati. Publika preferira oboje, a odgovor ovisi o:

• Zemlji u kojoj je istraživanje provedeno
• starosnoj dobi publike
• o kvalitetu i dizajnu vašeg sadržaja.

Tekst je i dalje kralj, ali i video ima sve značajniju ulogu

I danas kažemo da čitamo vijesti iako je istina da sve više gledamo. Ne gleda se samo video, gledaju se tekstovi i fotografije. To je razlog što se i tekstovi sve više dizajniraju i prilagođavaju ekranu mobitela i računala. Da bi se publika zadržala što duže na web stranici sadržaj se posebno dizajnira za što lakše konzumiranje.

Unatoč tome, sve dobne skupine (u prosjeku) kažu da još uvijek radije čitaju vijesti na internetu umjesto da ih gledaju. Jeste iznenađujuće, ali tekst i dalje ima jako važnu ulogu.

Autori istraživanja Reuters Institute Digital News Report 2022 otkrili su male promjene u temeljnim preferencijama od 2019. do danas. Mlađa publika će reći da gledaju vijesti, možda zato što su više izloženi mrežama poput Instagrama i TikToka. Ali i među mlađom populacijom više od pola čitatelja/ica preferira čitati vijesti na portalima.

Postoje značajne razlike u preferencijama oko čitanja ili gledanja na različitim tržištima. Zemlje poput Finske i Japana su pri vrhu popisa u čitanju vijesti jer su u povijesti uvijek bili pri vrhu potrošnje novina. Zemlje s tradicionalno niskom nakladom novina poput Tajlanda i Brazila su pri dnu u čitanju, ali je konzumacija video vijesti na tim tržištima viša.

Zašto se u doba video sadržaja i dalje više čita?

Ispitanici kažu da radije čitaju online jer je: brže

• 50% njih kaže jer im je brže
• 34% tvrdi da im čitanje teksta daje veću kontrolu
• 35% kaže da ih odbijaju oglasi prije videozapisa koji se ponekad pojavljuju ispred videozapisa
• 17% smatra da videozapisi ne dodaju ništa što bi inače bilo u tekstualnoj priči (novinarskim žargonom rečeno loša oprema teksta)
• 13% se bori s tehničkim problemima pri pokušaju gledanja videozapisa.

Još 2016. Nieman Lab je izvijestio o nekoliko rezultata iz Reutersove studije:

Zanimanje za video vijesti jeste poraslo, ali za udarne vijesti (prijelomne vijesti). U drugim kategorijama taj se obrazac nije održao. Posjetitelji/ice web stranica u prosjeku su provodili „samo oko 2,5 posto prosječnog vremena jedne posjete“ na onim stranicama koje su uključivale videozapise. Uz tekst se provodilo 97,5 posto vremena. Istraživanja pokazuju da su korisnici  bili manje zainteresirani za teške vijesti, a više za videozapise sa životinjama.

Čini se da je digitalni video najprikladniji ili za velike udarne vijesti ili za kratke, lagane sadržaje koji se mogu pratiti bez zvuka. Video omogućuje korisnicima/ama da brzo i tiho konzumiraju informacije. Ako videozapisi sadrže titlove, prelaze granicu između gledanja i čitanja.

Kakav tekst može potući video konkurenciju?

Prije nego su portali preuzeli primat u informiranju građana, uobičajena praksa je bila tekst pisan za papir samo zalijepiti na web stranicu. To se smatralo dovoljnim ulaganjem u prezentaciju vijesti.

Danas je ovo pogubna praksa. Ne zato što postoji mnogo medija i konkurencija koja nije fer, nego zato što su medijima konkurencija svi ometači pažnje. Sadržaji na društvenim mrežama, TikTok, strani portali, sve ovo je konkurencija tekstu.

Zato tekst koji se smatra kraljem u informiranju i koji 55% mladih želi pročitati ima sve elemente suvremene komunikacije u online okruženju. O jednom takvom tekstu nedavno smo pisali na Balkansmedia.org.

Kuća Lichenoskog: Zaboravljeni spomenik kulturnog identiteta je priča makedonskog portala Vidi vaka koji publici nudi vjerodostojan video i multimedijski sadržaj, lak za gledanje i štedi vrijeme za dobivanje ključnih informacija. Redakcija portala tako vješto koristi scrollytelling u stvaranju i prezentaciji priče na ekranu da nijedan detalj nije ostao zanemaren i izvan pažnje čitatelj/ica, gledatelja/ica.

Kretanje kroz priču brzinom koja odgovara čitateljima/icama je adut koji ima prednost u odnsu na video format. Možete zaustaviti skrolanje i čitati dokazni materijal onoliko dugo koliko je potrebno.

Ako ste pomislili da je ovo preskup projekt da bi njegova primjena bila održiva u svakodnevnom informiranju, u pravu ste. Ali i pisanje tekstova dnevnih vijesti kojih na pojedinim portalima može biti oko 50 svaki dan imaju svoje zakonitosti. Principe novinarske etike i profesionalnosti koristimo u svim formatima. Pisanje vijesti za online medije je ipak nešto drukčije.

Online vijest ima dobar naslov koji danas ima presudnu ulogu, privlači pažnju, radi optimizaciju za tražilice (SEO), “prodaje” članak na društvenim mrežama na kojima je podijeljen. Ako naslov proda priču, lid mora uvući čitatelje/ice da nastave čitati.

Nekada su ljudi kupovali novine da bi dobili informacije. Danas idu na internet s unaprijed određenim očekivanjima, zato je pisanje vijesti za online medije specifično. Namjera posjetitelja weba je pronaći točno određenu informaciju, na novinarima/kama je odgovornost da u što kraćoj, jasnijoj i jezgrovitijoj formi tu informaciju daju.

Prema istraživanju GWI.org u početku hvaljeni prelazak na video bio je preuranjen, uzrokujući loša ulaganja i velike poslovne neuspjehe mnogih medija. Istina je da video format preuzima sve važniju ulogu u konzumiranju sadržaja kod publike, ali uvođenje video formata nije prioritet.

Priritet medijima je procjena koja količina i vrsta video formata može biti održiva i financijski isplativa za resurse redakcije. Do tada stari dobri tekst u novom ruhu može raditi veliki posao.