
Meta uvodi tzv. „beleške zajednice“, slične onima na Iksu Ilona Maska. Taj potez dolazi pošto vlasnik Mete, Mark Zakerberg, želi da se pomiri s novoizabranim predsednikom SAD Donaldom Trampom.
Odavno je stiglo i to novo doba – ljudi se danas mahom informišu putem društvenih mreža, odnosno društvenih medija. Osim starijih sugrađana i svih koji se tako osećaju, ljudske životinje u potrazi za informacijama sve ređe prošetaju stopala do trafike, pa i šake do daljinskog upravljača. Već im se ruke i umovi radije hvataju „pametnog“ telefona i aplikacija mu poput Fejsbuka, Tvitera, Jutjuba, TikToka i ostalih Instagrama.
Pojava i popularizacija društvenih mreža značajno su promijenile način na koji mediji komuniciraju s publikom. Politike velikih kompanija koje upravljaju ovim platformama postale su ključne za distribuciju vijesti, čime su mediji prihvatili posrednika između sebe i publike, preuzimajući zavisnu ulogu u odnosu na platforme društvenih mreža. Publika sve češće dolazi do vijesti putem svojih feedova, a ne direktnim posjetama medijskim stranicama.
Native oglasi su važan izvor prihoda za medije, ali upitna je njihova etičnost
„U redu je da ti se ne dopada veštačka inteligencija, ali loša ideja jeste potcenjivati je. Još gora je navika da se svako ’štucanje’, zastoj, ograničenje ili inženjerska prepreka posmatra kao razlog zbog kojeg bi se transformacija našeg sveta veštačkom inteligencijom mogla zaustaviti – ili čak usporiti“ – navodi se u članku Voksa o veštačkoj inteligenciji (VI).
Istraživačko novinarstvo danas je u Srbiji važnije možda više nego ikada, pogotovo u društvu koje se nalazi u krizi demoratije, u kojem postoji potpuna kontrola većine medija te nema mnogo prostora gde se može čuti istina, ocenili su istraživački novinari, učesnici tribine o istraživačkom novinarstvu, organizovanoj na Fakultetu za sport u Beogradu za studente smera sportskog novinarstva.
"Brain rot" ili "Truljenje mozga" reč je godine, po izboru Oksfordske izdavačke kuće. Označava zatupljivanje usled beskrajnog skrolovanja na društvenim mrežama. Sam izraz predstavlja zabrinutost u vezi za uticajem prekomerne upotrebe nekvalitetnog onlajn sadržaja, naročito na društvenim mrežama.
Istinomer slavi 15. rođendan i organizuje seriju besplatnih onlajn treninga za novinare i istraživače o tehnikama za razotkrivanje manipulacija. Vebinari su osmišljeni tako da pruže osnovno znanje o digitalnoj forenzici, taktikama koje se koriste u informacionim operacijama i tehnikama manipulacija koje koriste politički akteri. Svaki od treninga počinje u 17 časova i trajaće 45 minuta.
U vremenu post-istine, dezinformacije, propaganda i pristrasnost su česti, što zahtijeva napredne tehnološke intervencije za očuvanje integriteta javnog diskursa. Vještačka inteligencija (VI) se pojavila kao ključni instrument u promovisanju epistemološke rigoroznosti i objektivnosti. Proliferacija dezinformacija putem društvenih medija i drugih digitalnih platformi komplikuje izazov razdvajanja pouzdanih izvora od obmanjujućih narativa.
Građani misle da će pravljenje vesti uz pomoć veštačke inteligencije koju nadziru ljudi uticati na kvalitet medijskih sadržaja, da će biti manje pouzdane ali aktuelnije i jeftinije za izdavače, prenosi za Cenzolovku rezultate istraživanja dr Ričard Flečer iz Rojtersovog instituta za studije novinarstva
Paulo Kevedo je meksički glumac, kojeg na Fejsbuku prati 54.000 korisnika, a na Instagramu nešto više od trista hiljada. Na svom verifikovanom nalogu dočekuje vas rečima „Zdravo, prijatelji i fanovi! Ovo je službena stranica gde ćete pronaći ekskluzivne fotografije i video zapise! Hvala vam na podršci!“ Međutim, osim fotografija i video-zapisa, na Kevedovom nalogu naći ćete i pregršt prevarantskih reklama. Tako je, na primer, ove sedmice promovisao navodnu izjavu Miloša Vučevića „Građani Srbije stariji od 30 godina moći će mesečno da primaju do 350.000 dinara kroz novi državni projekat“.
Generacija Z razumije vrijednost koju vijesti mogu imati u njihovim životima, ali su često nezainteresirani ili frustrirani načinom na koji im se te vijesti dostavljaju.
Satirični medij “The Onion” pobedio je na aukciji za kupovinu medijske kompanije “Infowars“, poznatog američkog teoretičara zavere Aleksa Džounsa. Iznos za koji je prodat “Infowars” nije objavljen, a Džouns će biti primoran da proda platformu po naredbi suda - kako bi mogao da isplati milijardu i po dolara odštete porodicama ubijenih u pucnjavi u školi u jednom selu u Konektikatu, kada je 2012. ubijeno 27 osoba. Aleks Džouns je, naime, širio lažne informacije, tvrdeći da se to nije dogodilo.
Veštačka inteligencija nikada neće moći da zameni novinara, a javni interes postoji kao ideal zbog kog mladi ljudi reše da se bave novinarskim poslom. Da je jako važno da mediji izaberu nekoga ko će ih finansirati ali i to da finansijer neće uticati na uređivačku politiku, samo je jedan od zaključaka sa panela “Između inovativnosti i lažnih vesti” koji je organizovala Nova ekonomija, a moderirala Bojana Lekić.
Možda ste ovih dana na društvenim mrežama videli fotografiju Donalda Trampa kako drži pocepanu zastavu Kosova, i možda ste se pitali da li je fotografija autentična. Odgovor je da nije, već ju je generisala veštačka inteligencija (AI). Šta su AI fotografije i kako možete sami da prepoznate ovakav sadržaj? Raskrikavanje vam donosi neke smernice.