Kad je vijest roba, novinarska etika je antipoduzetnički termin

Savremeno novinarstvo odbacilo je istinito informiranje javnosti. I postalo biznis. Vijesti su roba, čitatelji potrošači, a manipulacija poslovna vještina. Kako ta manipulacija funkcionira u praksi, pokazujemo na primjeru izmišljenog intervjua…

Dana 30. novembra 2015. portali Klix.ba i Fokus.ba prenijeli su isti tekst pod naslovima: “Bivši agent CIA-e tvrdi: Dali su nam milione da rascjepkamo Jugoslaviju” (Klix.ba) i “Robert Baer, bivši agent CIA-e: Dali su nam milione da uništimo Jugoslaviju” (Fokus.ba). Tekst na Klixu započinje rečenicom: “Robert Baer, bivši agent CIA-e govorio je o raspadu bivše Jugoslavije devedesetih godina prošlog stoljeća”, međutim, u njemu se nigdje ne navodi tko je taj s kim je gospodin Baer razgovarao? Je li razgovarao s novinar(k)om Klixa ili s novinar(k)om portala Fokus.ba? Na Klixu, na mjestu predviđenom za izvor/autora stoji samo Klix.ba, bez punog imena ili inicijala novinara, dok na Fokusu nema potpisa portala s kojeg je preuzet tekst, niti potpisa novinara koji je radio intervju s gospodinom Robertom Bearom. U intervjuu gospodin Bear, bivši agent američke obavještajne agencije CIA, iznosi svoja svjedočanstva o tome kako su on i njegove kolege dobili milijune dolara sa zadatkom da utiču na jugoslavenske političare i unište SFR Jugoslaviju. “‘Podmićivali smo stranke i političare koji su podsticali mržnju među narodima’, rekao je Baer.”

Intervju je prepun senzacionalizama, u njemu se insinuira i da je srebrenički genocid bio već unaprijed planiran od strane CIA-e i SAD-a.

“Istakao je i da mu je jedan američki senator tokom rata u BiH rekao da će Srebrenica biti glavna vijest na svjetskim naslovnicama. ‘Čak nam je rekao da možemo već uspostavljati kontakt sa medijima’, istakao je Baer.”

Agent CIA-e Robert Baer navodi da je CIA financirala nevladine organizacije (je li uopće postojao nevladin sektor u SFRJ početkom 1990-ih?), opozicione partije i političare koji su promovirali mržnju.

Razlog zbog kojeg su CIA i SAD rascjepkali i uništili SFR Jugoslaviju objašnjava se na kraju navodnog intervjua: “Napomenuo je da su oni koji su izazvali rat danas vlasnici kompanija koje koriste prirodne i druge resurse zemalja bivše Jugoslavije. ‘Jednostavno su od vas napravili robove. Sada morate uvoziti mnogo toga iz drugih zemalja, a budući da nemate novca, morate ga posuđivati. To je suština cijele priče o Balkanu’, naglasio je Baer.

Na kraju je pozvao ljude na Balkanu da se ne mrze, te da zaborave prošlost koja je bila dio jedne velike predstave.”

Potraga za izvorom

Intervju spada u klasične teorije zavjera, kakve možemo pronaći prekopavajući po dnu interneta. S obzirom da izvor i novinar nisu potpisani, a da logika i zdrav razum govore da je intervju izmišljen, nije bilo druge nego da počnem prekopavati po internetu u potrazi za izvorom. Ukucavanjem dijelova teksta u Google tražilicu, pronašao sam intervju s Robertom Baerom na istu temu koji je objavio portal Web-tribune.com, 22. novembra 2015. pod naslovom: “ISPOVEST CIA AGENTA: Dati su nam milioni da rasparčamo SFRJ, podmitili smo stranke i političare koji su raspaljivali mržnju među narodima, a krajnji cilj je bio da vas napravimo robovima!”. Intervju je, dakle, na ovom portalu objavljen osam dana prije Klixa i Fokusa.

Ovaj je intervju nešto duži, ali je već na prvu jasno da je to orginalni intervju koji su Klix i Fokus uzeli i objavili bez imenovanja izvora, dakle kao svoje tekstove.

U Web-tribuneu stoji: “Intervju je obavljen uživo u Kanadi, tokom mog puta pre nekoliko dana.” Dakle, ovaj portal navodi sebe kao izvor, ali opet nije navedeno ime novinara koji je bio na putu u Kanadi “pre nekoliko dana”, što upućuje da je možda i Web-tribune uzeo tekst od nekog drugog.

U nastavku potrage za izvorom, Google pretraživač me dovodi do istoimenog portala Web-tribune (ovaj put pod domenom webtribune.rs), na link objavljen prije više od godinu dana, 29. 10. 2014., pod naslovom: “Agent CIA: Jugoslaviju su razbili SAD i Nemačka, trebala su im vaša rudna bogatstva i vi kao robovi”.

Riječ je o istom tekstu koji je Web-tribune objavio i prošle i ove godine, s tim da u prošlogodišnjoj verziji napokon dolazim do imena novinara koji je navodno radio intervju s gospodinom Robertom Baerom, agentom CIA-e i “rušiteljem Jugoslavije”. Intervju potpisuje izvjesni Miloš Ćupurdija, a intervju je navodno urađen prije tri godine, 25. oktobra 2012. Facebook gumb za dijeljenje teksta pokazuje da je intervju je s ovog linka dosad podijeljen preko 112 tisuća puta.

S obzirom da prvi put čujem za ime novinara Miloša Ćupurdije, stavio sam i njegovo ime u sveznajuću Googleovu tražilicu. Google pretraga mi nije dala previše rezultata, što je neobično, uzevši da pretražujem ime jednog novinara. Izbacila mi je samo još jedan tekst koji potpisuje izvjesni novinar, kao i Kurirov tekst pod naslovom: “FOTO ČITAOCI: Kakvi su ovo tragovi na nebu iznad Beograda?!” u kojem se Miloš Ćupurdija pojavljuje u ulozi čitatelja koji Kuriru šalje sliku misteriozne letjelice koja zaprašuje nebo iznad Beograda. Riječ je o chemtrailsima, još jednoj opsesiji poštovatelja teorija zavjera.

Uzevši u obzir siromašne rezultate pretrage, postavlja se pitanje da li gospodin novinarMiloš Ćupurdija uopće postoji ili je to tek izmišljeno ime jednog ljubitelja teorija zavjera?

Još jedna stvar koja nam ukazuje da je Web-tribune izmislio ovaj intervju je slika Roberta Baera na portalu. U intervjuu iz 2014., slike nikako nema, a na onom iz 2015. godine nalazi se fotografija na kojoj se u donjem desnom kutu nalazi vodeni žig s natpisom “Spokeo”. Fotografija je, dakle, uzeta s interneta, a bilo bi za očekivati da prilikom pravljenja intervjua novinar fotografira osobu s kojom radi intervju.

Sve navedeno kao i zdrav razum upućuju nas na zaključak da je riječ o lažnom intervjuu, izmaštanom u glavi nekog teoretičara zavjera koji vodi Web-tribune portal na obje domene.

Iskrivljivanje laži

Iako je cijeli intervju najobičnija izmišljotina, dodatno je gnjusno ono što su uradili Klix ili Fokus (ne mogu utvrditi tko je izvorni kradljivac “intervjua” od Web-tribunea).
Web-tribune je portal iz Srbije koji politička zbivanja u regiji i svijetu tumači teorijama zavjera, i to onih koje idu u korist srpskog nacionalizma kad je to nužno. A nužno je uvijek kada se govori o ovom dijelu svijeta. Tako i ovaj izmišljeni intervju s bivšim agentom CIA-e Robertom Baerom ima zadatak skinuti odgovornost srpskog političkog i vojnog rukovodstva za krvavi raspad Jugoslavije i zločine počinjene u ratu, poput  genocida u Srebrenici.

U Web-tribuneovoj verziji laži govori se da je Srebrenica “preuveličana priča”, te se navodi da su mnoge žrtve sahranjene kao muslimani, a bili su “Srbi i druge nacionalnosti”. Na pitanje tko je odgovoran za genocid u Srebrenici, daje se odgovor “da je Srebrenica proizvod dogovora između Američke vlade i političara u Bosni. Srebrenica kao grad žrtvovana je jer je nakon tog navodnog zločina Srba, Amerika imala povoda za napad.”

Verzija intervjua objavljenog u Klixu i Fokusu govori nam da nije riječ tek o nesvjesnom prenošenju izmišljenog intervjua, već o ciljanoj manipulaciji čitateljske publike. Naime, kradljivac s Klixa ili Fokusa prilagodio je intervju većinskom političkom stavu svoje čitateljske publike. Izbačeni su svi dijelovi intervjua koji srpsku stranu lišavaju odgovornosti za raspad Jugoslavije i zločine počinjene u ratu, jer bi to izazvalo bijes čitatelja, a uzeti samo oni dijelovi intervjua koji govore o tobožnjoj zavjeri CIA-e i SAD-a s ciljem rušenja Jugoslavije.

Klik-novinarstvo

Ovaj primjer izdvojen je u nizu sličnih koji nam svakodnevno pokazuju na kako niske grane je spalo novinarstvo u Bosni i Hercegovini, a posebno novinarstvo na Internet portalima.

S ciljem postizanja što veće čitanosti, odnosno “klikova” koji donose zaradu, novinarstvo je odavno prestalo biti etički poziv istinitog informiranja javnosti, a postalo biznis. Vijesti su postale roba, čitatelji potrošači, a manipulacija poslovna vještina. Cilj je prodati potrošaču robu i zaraditi novac. Da bi se roba prodala, potrebno je kupcu dati ono što on želi čuti.

U ovom procesu tranzicije novinarstva s javne djelatnosti na tržišnu djelatnost, istina se može odbaciti ako se, jezikom tržišta, procijeni kao nekonkurentna roba. Nekonkurentna je roba sve ono što potrošač nije spreman konzumirati. U logici poslovanja tržišnog novinarstva, etika i istina su netržišne kategorije, te se stoga odbacuje razmišljanje u tim kategorijama. Novinarski tekstovi koji suočavaju javnost s neugodnim temama su arhivska građa, a novinari koji svoju profesiju doživljavaju kao javni poziv, romantičarski junaci s prve godine novinarstva. Portali su postali male tvornice klikova, na palete se slaže red zabave, red seksa, red skandala, red crne kronike, red međuetničke mržnje, red straha i panike, red vanrednih vijesti, red teorija zavjera – proizvodi se sve što djeluje tako na čitateljev živčani i lokomotorni sustav da kod njega izaziva klik.

U novom postavku društvenih vrijednosti, zastupanje principa novinarske etike ima se nazivati stvaranjem antipoduzetničke klime.