Dragana Pećo: Napadi na novinarke nisu isti kao napadi na novinare

Redakcija Mreže za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK), javnosti je prezentovala seriju istraživačkih tekstova u kojima su razotkrili korupciju i osobe uključene u kriminalne radnje. KRIK je dio međunarodne novinarske mreže Organized Crime and Corruption Reporting Network (OCCRP), a novinarka Dragana Pećo, tu je od samog početka. Pećo zajedno sa kolegama radi i za OCCRP prekogranična istraživanja, te kao istraživačica za Investigative Dashboard, onlajn platformu na kojoj se javljaju novinari širom svijeta kojima pomaže da pronađu skrivene vlasnike i dođu do zvaničnih dokumenata o kompanijama.

„Dok sam bila mlađa željela sam da se bavim istraživačkim novinarstvom, a tada nisam znala tačno ni kakav je taj posao i sa čime se sve suočavaš radeći ga. Studirala sam novinarstvo i počela da volontiram u Centru za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) i uz starijeg kolegu Stevana Dojčinovića koji je danas urednik KRIK-a, učila ovaj zanat. Kasnije smo, sa još nekoliko kolega, odlučili da pokrenemo naš sajt i radimo samo najkrupnije slučajeve kriminala i korupcije. Tako je nastao KRIK. Volim svoj posao. Volim i da se našalim da, što je rijetkost u Srbiji, radim u struci“, o svojim počecima i nastanku KRIK-a za Lola magazin priča Pećo.

Kako biste se bavili ovim poslom, danas kada je sve opasnije biti istraživačka novinarka u Srbiji, morate to da volite, a kod naše sagovornice ljubavi prema istraživačkom novinarstvu ne manjka.

„Uvijek me je vukla radoznalost, mnogo čeprkam, kopam dublje, gledam između redova kada čitam svakodnevne vijesti, tjera me da čačnem i provjerim šta se zapravo krije iza. A onda kada zagrebem, krene samo da se otvara. Prikupljam dokumenta kao dokaze i sklapam ih u priču. Ta priča vas ’vozi’ dok god je ne objavite. Sve što objavimo je provjereno i svaka priča prođe provjeru činjenica (fact-checking)“, govori nam Pećo.

Naša sagovornica govori da su joj najteže priče one koje još uvijek nisu objavljene jer se trebaju dokazati, dok kada se priča objavi teži dio posla predstavlja svakodnevno iznošenje dokaza za činjenice u tekstovima, koje glavni akteri neistinama pokušavaju da pobiju.

„Na primjer, kada sam otkrila da je gradonačelnik Beograda Siniša Mali kupio 24 stana u Bugarskoj, jedan na svoje ime, ostalo preko dvije ofšor kompanije, on je odmah izašao u javnost sa tvrdnjom da to nije tačno, da mu je potpis falsifikovan i svakodnevno je trajalo praćenje toga šta on izjavi ili koja dokumenta pokaže, a onda sam morala da gledam da odmah pronađem sva zvanična dokumenta i pokažem da ono što on iznosi u svoju odbranu nije tačno“, objašnjava Pećo.

Ceo intervju možete pročitati na sajtu Lola magazina.