BiH: SLAPP tužbe sa ciljem cenzure guše slobodu izražavanja i javne kritike

SLAPP tužbe (eng. Strategic Lawsuit Against Public Participation ili „strateška sudska tužba protiv participacije javnosti“) jedna su od najvećih prijetnji slobodi novinarstva u zemljama Zapadnog Balkana u 2022. godini prema procjenama  medijskih organizacija u Evropi.

Osvrćući se na SLAPP tužbe u Republici Hrvatskoj, predsjednica Evropske federacije novinara (EFJ) i predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever, tokom obraćanja na treningu za novinare/ke u Banjaluci u novembru 2022. godine, poručila  je kako su “uvrede i prijetnje novinarima nedopustive, ali da su SLAPP tužbe kojima su ‘zasuti’ puno bolniji i puno teži udar na njihovu slobodu rada“. Prema njenim riječima, to nije samo zbog strepnje da će izgubiti i da će morati platiti stotine hiljada kuna, nego da novinari i novinarke u današnje vrijeme primaju i na desetine tužbi, zbog čega gube dane po sudovima odlazeći na ročišta koja su često i u drugom gradu, što je iscrpljujuće za novinare.

Šta su SLAPP tužbe?

SLAPP tužbe su građanske tužbe ili protivtužbe podnesene protiv lica ili organizacija koji javno govore o pitanjima od javnog interesa. Tužbu podnosi npr. korporacija, javni službenik ili biznismen. Njihov cilj je cenzura, zastrašivanje i gušenje javne kritike (najčešće prema vlasti ili korporacijama), na način da ih se optereti procesom i troškom pravne odbrane dok ne odustanu od kritike ili protivljenja.

Tužbe se mogu odugovlačiti godinama, čak i ako se na kraju odbace. SLAPP tužbe mogu primorati tužena lica i entitete (medijske kuće) da tokom procesa plaćaju značajne sudske troškove, kao i dovesti u pitanje njihov kredibilitet u javnosti. Ovakav vid pritiska ima za cilj da dovede tuženo lice do pristanka na okončanje svoje kampanje. Mediji i profesionalna udruženja u regiji tužbe označavaju kao oblik zlostavljanja  i napada na novinare i novinarke, a podnosioce masovnih i pretjeranih tužbi pravosudnim nasilnicima  .

Prema podacima Udruženja BH novinari (BHN), u SLAPP postupcima najčešće postoji neravnoteža moći i finansijskih resursa u korist tužitelja i na štetu tuženog. U takvim slučajevima, SLAPP postupci imaju veći efekat odvraćanja i štetniji učinak. Tužbeni zahtjev u ovakvim predmetima je u cjelosti ili većinski neutemeljen, pretjeran, što ga čini zlonamjernim. Tih činjenica je tužitelj od početka SLAPP postupka svjestan.

Mnoge tužbe usmjerene protiv novinara mogu se percipirati kao zastrašujuće, ali nije svaka tužba u kojoj je tuženi novinar SLAPP tužba, navodi se u istom izvještaju. Ono što razlikuje SLAPP tužbu od uobičajenih, osvetničkih tužbi, jeste povod – motiv i efekat kojeg proizvede SLAPP tužba: SLAPP tužbi prethodi upozorenje o tužbi koje je nekad dovoljno da se novinari utišaju. Pored toga, SLAPP tužbe se najčešće manifestuju u predmetima klevete, ali i u predmetima zaštite privatnosti, ličnih podataka, intelektualnog vlasništva ili uvrede, i kombiniraju se sa zahtjevom za naknadu štete ili sudskim nalozima – zabrana ili odgoda objave, čime dolazi do de facto cenzure medijskog sadržaja.

Na meti i društveni aktivisti

Ove vrste tužbi nisu usmjerene samo protiv medija i novinara nego i protiv drugih aktera društva, najčešće aktivista i nevladinih organizacija. Tokom 2022. godine više aktivista i aktivistica u BiH bili su na meti SLAPP tužbi. Od oktobra 2022. dvije aktivistice za zaštitu okoliša Sara Tuševljak i Sunčica Kovačević suočene su s takvim tužbama  zbog svog angažmana na zaštiti Kasindolske rijeke. Njih je za klevetu i narušavanje reputacije tužila belgijska kompanija Green-Invest, koja posjeduje koncesije za izgradnju tri mini hidroelektrane  na rijeci u blizini Sarajeva. U zaštitu aktivistica stalo je 140 organizacija i neformalnih grupa iz BiH, regiona, Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Lokalni aktivisti su izražavali zabrinutost zbog potencijalno negativnog uticaja male hidroelektrane na Kasindolsku rijeku i njeno okruženje, uključujući sječu šume visoke zaštitne vrijednosti i eroziju tla zbog izgradnje pristupnih puteva.

Prema riječima  profesorice Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Lejle Turčilo, SLAPP tužbe nastoje zaustaviti javne rasprave o pitanjima od javnog interesa, odnosno, nastoje javnu debatu iz javnog prebaciti u pravni prostor. Drugim riječima, oni koji pokreću SLAPP tužbe imaju i širu namjeru od osvete nad onima koji su im se zamjerili kritičkim pisanjem ili nekim drugim oblikom javnog angažmana: nastoje utišati kritiku u društvu, a odlučivanje o tome šta je javni interes i kako ga štititi prebaciti u pravnu sferu, umjesto da o njemu odlučuju građani.

Nepovoljno okruženje za kritičku javnu raspravu u BiH

Medijsko okruženje u BiH odlikuju ograničena sigurnost i zaštita novinara od prijetnji, blage kaznene politike, nizak nivo ekonomske i socijalne zaštite novinara, kao i praksa sudova u predmetima klevete koja nije usklađena sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, navodi se u analizi BHN.

U izvještaju  Regionalne platforme Safejournalists.net u 2021. godini navodi se da su te godine evidentirane dvije SLAPP tužbe, te je ukazano na trend sve češćih SLAPP tužbi i visokih odštetnih zahtjeva koje sudovi dodjeluju, a pojedini nezavisni mediji morali su prestati sa radom zbog finansijskog pritiska tužbi za klevetu. Jedan od primjera je nekadašnje sedmično štampano izdanje Slobodna Bosna, koja je imala oko 50 tužbi za klevetu. U 2020. godini, prema podacima BHN, bilo je aktivnih 300 tužbi za klevetu, od čega su u 80% slučajeva tužitelji bili političari i drugi javni dužnosnici. Od 2016. do 2021. godine podneseno je oko 40 SLAPP tužbi u predmetima klevete u BiH. Ono što je specifično za BiH jeste da brojne tužbe podnose nositelji pravosudnih fukcija, što nije praksa u drugim državama regije. Mnogi mediji suočili su se sa desetinama tužbi od strane istog lica, “što jasno ukazuje na namjeru da se finansijski unište”, navodi se u izvještaju Safejournalists.net za BiH.

Bosna i Hercegovina je prema izvještaju  Reportera bez granica (RSF) za 2022. godinu na 67. mjestu na ljestvici medijske slobode od ukupno 180 država koje su obuhvaćene istom metodologijom mjerenja, što je pad od 9 mjesta u odnosu na izvještaj za 2021. godinu. U izvještaju RSF-a navodi se kako “mediji rade u izrazito nepovoljnom političkom i ekonomskom okruženju i kako se novinari ne osjećaju zaštićeno dok rade svoj posao”.

Ekonomsko okruženje nepovoljno je za novinare zbog malog tržišta i nedostatka izvora održivog finansiranja. Mediji u BiH i više od dvije decenije poslije rata podijeljeni su po etničkim linijama unutar zemlje, u kombinaciji s konkurencijom medija iz susjednih zemalja koji pripadaju istom govornom području. Zbog teškog ekonomskog položaja te ovisnosti o političkim i ekonomskim centrima moći veliki broj medija izbjegava kritičko izvještavanje, navodi se između ostalog u izvještaju RSF.

Borba protiv pritiska na javnu riječ

Profesorica Lejla Turčilo smatra  da je uspostavljanje mreže za praćenje i suprotstavljanje SLAPP-u “izuzetno važan korak solidarnosti i zajedničke borbe protiv nametanja autocenzure u javnom prostoru. Upravo iz tog razloga, borba protiv SLAPP tužbi mora biti prioritet za 2023. godinu, i to ne samo za medije, novinare, aktiviste i druge javne djelatnike suočene s ovim tužbama i organizacije za zaštitu novinara. To je prioritet svih nas kao građana, jer na taj način štitimo pravo na javnu debatu u javnoj sferi kao osnovnu demokratsku vrijednost svakog društva”.

Turčilo je sugerisala da borba protiv SLAPP-a mora biti institucionalna i sistemska (u smislu donošenja nacionalne, regionalne i globalne legislative i strategija), te da je važno dati javnu podrške medijima, novinarima i aktivistima suočenim sa SLAPP tužbama. “I simbolična finansijska podrška onima suočenim s obavezom plaćanja odštetnih zahtjeva dobar su način da kao građani preuzmemo svoj dio odgovornosti u borbi protiv SLAPP tužbi, koje ugrožavaju sve nas i naše pravo na slobodu informisanja i kritike i koje, kao takve, ne smiju biti prihvaćene i prihvatljive”, poručila je Turčilo.

S ciljem prevencije SLAPP tužbi, medijska zajednica predlaže izmjene zakona o kleveti, na način da će se utvrditi gornja granica materijalnog iznosa odštete, kao i propisivanje posebne takse na tužbu, jer znatan broj tužbi zbog kleveta biva povučen. Istovremeno, u entitetu Republika Srpska (RS) u prethodnih nekoliko godina bilo je više najava kriminalizacije klevete od strane vladajućih. Ipak, do sada ova odluka nije sprovedena, najvjerovatnije zbog velikog otpora javnosti, jer se smatra da na ovaj način vlast u RS-u pokušava disciplinovati medije i novinare.

S obzirom da BiH ne vodi službenu evidenciju SLAPP tužbi, iz BHN su početkom ove godine najavili uspostavljanje radne grupe za evidentiranje, praćenje i izvještavanje o SLAPP tužbama. Najavljena grupa će djelovati u BiH u koordinaciji sa EFJ koja je napravila radno tijelo i strategiju borbe protiv SLAPP tužbi.

U decembru 2022. godine, u Hrvatskoj  je bilo aktivnih 900 SLAPP tužbi, što je ovu državu čini predvodnicom trenda u regiji. U  Srbiji  je od 2010. do 2020. godine pokrenuto je najmanje 26 SLAPP tužbi, od čega 22 protiv novinara i medija. Veliki broj slučajeva pokrenula je nekolicina političara i drugih javnih dužnosnika.