U tekstu spomenutog portala navodi se: „Doći do hrvatskih magazina u Njemačkoj nije tako lako. Tek nekoliko hrvatskih novina može se naći na kolodvorskim prodajnim mjestima, gdje dijele policu sa srpskim, ruskim i poljskim magazinima. Tu su tabloidi, križaljke, politički magazini – sve je izmiješano. Točno u sredini nalazi se magazin s naslovom – Hrvatski tjednik, koji ne krije kojoj strani političkog spektra se obraća. Netko tko ne govori hrvatski ili sličan jezik teško bi na prvu mogao razaznati da se radi o desničarskim novinama. Početkom lipnja, međutim, samo jedan pogled bio je dovoljan da se to zaključi; Hrvatski tjednik na naslovnici je imao fotografiju maturanata iz Slavonskog Broda, grada na istoku Hrvatske. Svi su maturanti na fotografiji odjeveni isto, u crne majice, s crnim beretkama na glavama. Većina ih se smije i diže desnu ruku u pozdrav. Hrvatski tjednik pod fotografiju je stavio benevolentan naslov: Oni su najbolji dio Hrvatske! Ovo izdanje na njemačkim kioscima bilo je dostupno od trećeg do desetog lipnja, a moglo ga se naći i na prodajnim mjestima distributera Schmitt and Hahn, prisutnima na nebrojenim željezničkim stanicama diljem Njemačke. IPS Pressevertrieb, poduzeće iz Kölna, odgovorno je za distribuciju ovog ekstremističkog glasila u Njemačkoj. Dakle, jedna kompanija omogućila je prodaju novina na kioscima, a druga ih tamo prodaje. Obje kompanije mogle bi biti odgovorne za kršenje zakona, jer u ovoj zemlji hitlerovski pozdrav je zakonom zabranjen.“
Nadalje, u tekstu stoji da je fotografija s naslovnice Hrvatskog tjednika i u Hrvatskoj izazvala veliki skandal, navodi se da su maturanti slavili s ustaškim pozdravom, a dodaje se i da su učenici odjeveni po uzoru na paramilitarne organizacije iz rata za hrvatsku nezavisnost početkom devedesetih. Također, opisuju se brojna „profesionalna dostignuća“ Hrvatskog tjednika, redom incidenti imanentni političkoj struji kojoj ove novine služe. Novinar navodi i da je lanac supermarketa Interspar u Hrvatskoj već zabranio prodaju ovog lista u svojim prodajnim prostorima.
Slučaj Hrvatskog tjednika komentirala je Julia Geneuss, voditeljica Odjela za kazneno pravo i kaznenopravne procedure na sveučilištu u Potsdamu, koja je najprije istaknula da je odnos njemačkog zakona prema hitlerovskom pozdravu u Njemačkoj jasan.
„Zakon sankcionira i one koji sudjeluju u distribuciji fotografija tog pozdrava. Iznimka je kad se te fotografije objavljuju u edukativne svrhe, odnosno kad mediji izvještavaju o tekućim događajima. U pravnom smislu, ovdje je problem u tome što učenici na fotografiji pozdravljaju ne hitlerovskim, nego ustaškim pozdravom, a tu se radi o znaku strane organizacije“, komentirala je Geneuss.
U eventualnom pravnom postupku to bi bilo važno jer još niti jedan njemački sud nije ustaški pozdrav izjednačio s hitlerovskim. Međutim, ustaški pozdrav kao nepoželjan je prepoznat u Austriji, gdje su se 2018. godine vodila dva pravna procesa s tim u vezi te se došlo do zaključka da je ustaški pozdrav isto što i hitlerovski.
„Mislim da bi se ti argumenti mogli primijeniti i u njemačkom slučaju, naročito ako neupućeni promatrači ne mogu utvrditi razliku između ta dva pozdrava“, komentirala je njemačka pravna stručnjakinja za portal uebermedien.de.
Deset medijskih sporazuma za „zajedničku budućnost” sa Kinom, zemljom cenzure i progona novinara
Filmovi o novinarima i za novinare
Medijski amandmani umiru u skupštinskom mraku: Noćno zasedanje Odbora, u četiri čina
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.