Dodik obećava ‘američki’ zakon za domaće ‘agente’

Dodiku ovo nije prvi put da najavljuje zakon koji bi, kako on kaže, trebao biti po uzoru na američki.

Prema njegovim riječima, zakon će podrazumijevati obavezu prijavljivanja svih transakcija i „svega što rade“ nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.

U Bosni i Hercegovini, prema elektronskom registru udruženja i fondacija, trenutno radi oko 25.600 nevladinih organizacija. Od toga je u Republici Srpskoj registrovano više od 7.500. Nema podatka koliko njih se finansira iz inostranstva.

Dodikova najava dolazi nakon što je Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) 7. marta ocijenio da godinu dana nemaju odgovor na prijavu kako je predsjednik RS u sukobu interesa.

U ovoj organizaciji to dovode u vezu sa „činjenicom da članovi porodice Milorada Dodika, koji obavlja javnu funkciju, primaju značajne dotacije iz entitetskog budžeta“.

Prijava je upućena Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa BiH u martu prošle godine, dok je Dodik bio član Predsjedništva BiH.

Pored toga, ocjena TI BiH je i da je Dodik najavom zakona, odgovorio i na reakciju novinara, medijskih kuća i nevladinih organizacija na Nacrt izmjena Krivičnog zakona u RS kojim se kriminalizuje kleveta.

Prema tekstu zakona, za klevetanje su predviđene novčane kazne u iznosima od oko 2.500 do čak 50.000 eura.

Dodikov zakon liči na onaj zbog kojeg su protestvovali građani Gruzije

Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BiH kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se, po onom što je najavio Dodik, može zaključiti da će zakon o stranim agentima RS biti bližu ruskom, a ne američkom zakonu. Prema njenim riječima, američki definiše oblast izbora i lobiranja.

„Dodikova najava podsjeća, kao i raniji nacrt zakona, na sličan zakon u Rusiji, koji se pokušao donijeti i u Gruziji, zbog čega su protestvovali građani Gruzije“, ocjenjuje za RSE Korajlić.

Nacrt Zakona o stranim agentima u Gruziji, povučen je nakon protesta desetina hiljada građana 9. marta. Kritičari su zakon okarakterisali kao sredstvo zastrašivanja medija i nevladinih organizacija.

Prema nacrtu zakona, od gruzijskih organizacija, koje primaju više od 20 posto sredstava iz inostranstva, zahtijevalo se da se registruju kao „strani agenti“ ili se suočavaju s novčanim kaznama.

Za Korajlić bi usvajanje sličnog zakona u RS značilo „uspostavljanje nadzora i potpune kontrole nad radom organizacija civilnog društva“.

„Da se čak i pojedinci, koji su tu zaposleni targetiraju u različitim spiskovima, da se pokušava odvratiti bilo ko ko bi možda želio da radi u tim organizacijama da se zaposli i da stavlja jedan dodatni pritisak na pojedince koji rade u nevladinim organizacijama“, kaže Korajlić.

Ona navodi i da institucije vlasti već imaju mehanizme da provjere uvid u finansiranje i tokove novca.

„Ono što je sporno jeste da se ulazi u prirodu rada tih organizacija, da se one targetiraju na način da se prave nekakvi registri, da se stavljaju jedne takve etikete“, riječi su Korajlić.

Slično razmišlja i Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka i urednik portala Capital.ba, navodeći za RSE, da bi kao „strani agenti“ mogli da budu označeni i novinari i medijske kuće koje su kritične prema Dodiku i njegovoj vlasti.

„Gušenjem svake slobode govora, akivističkog djelovanja nevladinih organizacija i svih onih koji njemu nisu po volji, stvara se ambijent po uzoru na neke istočne zemlje gdje caruje diktatura i totalitarizam“, rekao je Vukelić.

On dodaje da bi osobama koje bi bile pogođene zakonom o stranim agentima „mogao biti ugrožen i život, a ne samo finansijski opstanak“.

„Oni ne rade ovo da bi upratili tok novca tih nevladinih organizacija, već rade da bi stavili metu na čelo tih ljudi koji rade u tim organizacijama da bi označili te organizacije kao neprijatelje Republike Srpske i kako im narod ne bi vjerovao“, ističe Vukelić.

Topić: Sud u Banjaluci djelovao vizionarski kada me označio stranim agentom

Tanja Topić politička analitičarka, kaže za RSE, da je i bez zakona, banjalučki osnovni sud u presudi, u procesu protiv Dodika, obilježio kao „stranog agenta“. Ona radi u Banjaluci za njemačku Fondaciju Friedrich Ebert.

Topić je tužila Milorada Dodika za klevetu, nakon što je u javnom istupu u maju 2021. godine rekao da za Topić „narod u mom kraju zna da je u funkciji njemačkih obavještajnih struktura“.

Osnovni sud u Banjaluci u decembru je odbacio tužbu Topić, navodeći da je „neosporno da je tužitelj angažovan u nevladinom sektoru i da često istupa u javnosti kao ‘politički analitičar’, uglavnom kritikujući rad prvotuženog“.

„Osnovni sud u Banjaluci djelovao je vizionarski i u obrazloženju presude označio me stranim agentom, rekavši da radim u interesu jedne strane organizacije, da sam strana plaćenica i da su te konotacije o stranim agentima zapravo istinite“, navela je Topić.

Za nju je, kako kaže, Dodikova izjava predstavljala i traumatično iskustvo, te izaziva osjećaj nesigurnosti.

„Nekoliko dana nakon tih izrečenih optužbi da sam strani agent, špijun njemačke obavještajne službe, prišao mi je čovjek na ulici koji je rekao: ‘mala čeka te spremljen metak u čelo’. Naravno, Okružno tužilaštvo u Banjaluci, isto tako i sud, nisu našli nikakvu vrstu ugroženosti“, kaže ona.

Dodaje i da se žalila na presudu, te da je trenutno u toku proces pred Okružnim sudom u Banjaluci.

Raniji pokušaji za usvajanje sličnih zakona

Donošenje zakona o radu nevladinih organizacija četvrti je pokušaj uticaja na organizacije civilnog društva u Republici Srpskoj. Od ranijih najava i nacrta se odustajalo zbog pritiska javnosti.

Milorad Dodik, kao član Predsjedništva BiH iz RS Milorad Dodik najavio je, početkom 2022. godine usvajanje zakona u RS po uzoru na Akt o registraciji stranih agenata koji postoji u SAD. To se navodi i u jednom od zaključaka usvojenih na sjednici parlamenta RS 2. februara prošle godine.

Sličan zakon je najavljivan je i 2015. godine, te tri godine kasnije, na šta je upozoravao i „Amnesty International“ u svom izvještaju.

Pitanja koja se tiču nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini regulišu tri zakona o udruženjima i fondacijama – jedan državni i dva entitetska.

Zakon o udruženjima i fondacijama Republike Srpske, usvojen 2001. a posljednji put mijenjan 2005. godine definiše šta ove organizacije smiju, a šta ne smiju da rade i kako se finansiraju.

Prema članu 3. ovog Zakona, statut i djelovanje udruženja i fondacija ne mogu biti suprotni ustavnom poretku niti usmjereni na njegovo nasilno podrivanje, raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivost ili diskriminaciju.

Organizacije su dužne da vode poslovne knjige i podnose finansijske izvještaje.

Američki i ruski zakon

Zakon FARA (Foreign Agents Registration Act – Akt o registraciji stranih agenata) se odnosi na sasvim drugačija pitanja od onih koja regulišu rad nevladinih, neprofitnih organizacija, navodi se na sajtu Ministarstva pravde SAD-a.

Prema ovom zakonu, „strani agenti“ su pojedinci koji djeluju pod direktivama iz stranih država, a bave se političkim aktivnostima, prikupljaju novac ili djeluju pod naredbom svojih pretpostavljenih, u kontaktu sa američkim vlastima.

Sa druge strane ruski zakon o takozvanom „stranim agentima“ usvojen je 2012. godine i više puta je modifikovan.

On zahtijeva od nevladinih organizacija koje primaju stranu pomoć, a za koje vlada smatra da se bave političkim aktivnostima, da budu registrovane, da se identifikuju kao „strani agenti“ i da se podvrgnu reviziji.

Izmjene zakona su većinom bile usmjerene na medije finansirane iz inostranstva.

Ruska vlada je 2017. godine na listu „stranih agenata“ stavila Ruski servis Radio Free Europe/Radio Liberty (RFE/RL), šest drugih servisa vijesti na ruskom jeziku RFE/RL i Current Time, medijski projekat na ruskom jeziku koji RFE/RL vodi u saradnji sa Glasom Amerike (VOA).

Ruske i međunarodne grupe za ljudska prava, kao i vlada SAD i Evropska unija (EU) optužile su rusku vladu da koristi zakon o „stranim agentima“ kako bi suzbili neslaganja i političke protivnike.