EU očekuje da vlasti RS odustanu od gonjenja za klevetu i kontrole NVO

Iz ove kancelarije ocijenili su da se „politička atmosfera u RS primjetno pogoršala posljednjih sedmica, uključujući verbalne i fizičke napade bez presedana na aktiviste civilnog društva i novinare.“

Nedavni potezi rukovodstva RS, naveli su iz te kancelarije, „ozbiljno sužavaju prostor za građanski angažman, idu na štetu interesa RS i ostatka zemlje, odbacuju temeljne evropske vrijednosti i predstavljaju nazadak na evropskom putu BiH“.

„Usvajanje Nacrta izmjena i dopuna Krivičnog zakonika u Narodnoj skupštini RS kojim se uvode krivične sankcije za klevetu je nesporno korak u pogrešnom smjeru“, stoji u saopštenju.

Dodaje se da bi ovakve zakonske izmjene „nametnule nepotrebna i nesrazmjerna ograničenja na rad nezavisnih medija i civilnog društva, sa posljedičnim užasavajućim efektom na slobodu medija i slobodu izražavanja“.

Narodna Skupština Republike Srpske (RS) usvojila je u četvrtak, 23. marta, u prvoj fazi zakon koji predviđa visoke novčane kazne za klevetu i koji je izazvao dosta kritika medijskih radnika i nevladinog sektora.

Nacrt Krivičnog zakona koji predviđa kriminalizaciju klevete nakon što je usvojen kao nacrt ide na dvomjesečnu javnu raspravu, a potom se vraća u skupštinu u formi prijedloga.

Ako skupština nakon toga usvoji prijedlog izmjena Krivičnog zakonika, on ide na glasanje u Vijeće naroda RS-a (drugi dom). Predsjednik RS-a Milorad Dodik ga na koncu proglašava važećim.

Nacrt zakona za klevetu predviđa novčane kazne od oko 2.500 do čak 60.000 evra. Veće kazne propisane su u situacijama kad je kleveta iznesena u medijima, uključujući i društvene mreže ili na javnom skupu.

Najviše kazne predviđene su za one koje „javno izlože poruzi ili preziru“ lica ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.

U opozicionim strankama su tražili povlačenje nacrta, upozoravajući da se radi prije svega o represivnom zakonu.

Isti dan, 23. marta, Vlada RS je utvrdila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

Milorad Dodik, predsjednik RS, ranije je najavio usvajanje zakona koji će podrazumijevati obavezu prijavljivanja svih transakcija i „svega što rade“ nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.

Kancelarija EU u BiH kaže i da odluka Vlade RS da usvoji Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija je „jednako žalosno, jer nadalje ograničava rad organizacija civilnog društva, a time i ostvarivanja slobode udruživanja i okupljanja“.

Dodaje da ovakva negativna dešavanja, štaviše, dovode u pitanje opredijeljenost vlasti RS za napredak BiH na njenom evropskom putu.

Kancelarija EU izražava i zabrinutost povodom najava predsjednika RS Milorada Dodika o uvođenju zabrane za LGBT+ populaciju u obrazovnim institucijama, „što je diskriminatorno te stoga neprihvatljivo, naročito za zemlju kandidata“.