Ko zaista kreira agendu medija u Bosni i Hercegovini, odnosno na koji način se selektiraju teme o kojima će se izvještavati, ko odlučuje o pristupu tim temama, te kako se kreiraju i „uokviruju“ informacije o njima koje se građanima predstavljaju kao vijesti i izvještaji o događanjima u BiH? Da li se „vjesnovrijednost“ određuje u redakcijama na osnovu javnog interesa ili nameće od političkih i ekonomskih moćnika, posebno u predizbornom periodu? Da li se činjenice predstavljaju iz različitih uglova ili je dominantan ugao onaj koji predstavljaju izabrani zvaničnici? Da li se informacije kontekstualiziraju prema javnom interesu ili se kontekst kreira prema „politici kuće“, koju definiraju vlasnici medija i s njima uvezane elite? Odgovore na neka od ovih pitanja, kao i preporuke kako pokušati prevazići stanje post-istine (što je fenomen koji opisuje društva u kojima je istina iskrivljena do mjere koja ugrožava pravo građana da budu informisani) pokušava dati istraživački projekat Lejle Turčilo i Belme Buljubašić, profesorica Odsjeku za komunikologiju/ žurnalistiku Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.
Izvještaj „Alternativne činjenice i post-istina u BiH: Ko (stvarno) kreira agendu medija?“ predstavlja bazu za dalju diskusiju sa predstavnicima medija, studentima novinarstva i građanima o načinu suprotstavljanja mehanizmima manipulacije, odnosno o metodama podizanja nivoa medijske pismenosti u BiH.
Cjelokupan izvještaj dostupan je u elektronskoj formi na BHS i engleskom jeziku.
Snaga dobre priče: O mitologiji medija
Deset medijskih sporazuma za „zajedničku budućnost” sa Kinom, zemljom cenzure i progona novinara
Kako ojačati lokalne medije i obnoviti informisanje o radu opštinskih vlasti: Britansko rešenje daje rezultate
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.