Kako je došlo do gašenja portala Antimigrant?

Kako je došlo do njegovog gašenja, da li blokiranjem domene .ba i djelovanjem institucijalnih mehanizama, pokušali smo saznati preko Mreže za izgradnju mira, Vijeća za štampu i online medije, Univerzitetskog tele-informatičkog centra ali i Fatmira Alispahića, autora tog portala.

Huškačka retorika i krivična odgovornost

“Mreža za izgradnju mira je koristila postojeće institucionalne mehanizme i u proteklom periodu (od mjeseca augusta) uputila 4 žalbe na medijski sadržaj objavljivan na portalu Antimigrant.ba. Žalbe smo uputili Vijeću za štampu u BiH, Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH, kao i mediju Antimigrant“, rekla je koordinatorica Maida Zagorac iz Mreže za izgradnju mira. Koalicija koja okuplja 194 članica, organizacija i škola iz cijele BiH žalbe je uputila zbog sadržaja putem kojeg se širio govor mržnje, vršila diskriminacija i kršenje ljudskih prava migranata, širila vjerska i nacionalna mržnja i netrpeljivost prema migrantima i među konstitutivnim narodima u BiH.

Vijeće za štampu i online medije BiH je usvojilo dvije žalbe i konstatovalo grubo kršenje Kodeksa za štampu i online medije, uključujući i to da huškačka retorika prema migrantima povlači krivičnu odgovornost, te da je i sam naziv portala huškački, sa pozivom na netrpeljivost i negativne radnje prema migrantima, što podliježe krivičnoj odgovornosti. Mreža za izgradnju mira o tim odlukama objavila je saopštenje.

“Veliki broj medija je prenio saopštenje, zahvalio na našem djelovanju, mnogi od njih su objavili i svoje reakcije i reportaže i autorske tekstove povodom djelovanja online medija Antimigrant, medijskog izvještavanja o ljudima u pokretu koji borave u BiH, te govoru mržnje prema migrantima, zastupljenom u bh. medijima. Na taj način ova tema je postala dosta vidljivija u javnosti“, rekla je Zagorac.

Dodala je da je nakon upućivanja žalbi online medij Antimigrant u nekoliko članaka iznosio netačne navode o Mreži za izgradnju mira, povezujući je sa krivičnim djelom međunarodne trgovine ljudima, povodom čega je poslana posljednja upućena žalba. Slične navode je portal Antimigrant u jednom članku iznio i o Vijeću za štampu i online medije, rekla je Zagorac.

Odgovor na pitanje o tome kako je tačno došlo do gašenja medija, da li je riječ o privremenom padu stranice ili je portalu oduzeta domena, nisu imali. Zagorac kaže da su krajem novembra, kada su primijetili da se ne može pristupiti portalu Antimigrant, ovo pitanje uputili Univerzitetskom tele-informatičkom centru, koji izdaje državnu domenu .ba, ali da im je rečeno da takve informacije ne mogu davati. Odgovor na to pitanje nisu imali ni u Vijeću za štampu i online medije, koje, kako kaže direktorica programa Ljiljana Zurovac, je posljednjih mjeseci pratilo rad portala Antimigrant i dobivalo mnogo upita iz različitih institucija o tom portalu i njegovom vlasniku. Kaže da je nedopustivo da portal koji širi govor mržnje i čiji sadržaj podliježe krivičnom zakonu ima dozvolu za korištenje državne domene, te da je neophodno da se pri dodjeli domene prati kome se ona izdaje i za kakav sadržaj.

Ucjene iz Njemačke i nestanak arhive

Iz Univerzitetskg tele-informatičkog centra su nam rekli da ne daju informacije o domenama, da vlasnik domene u svakom trenutku može odlučiti da ukine stranicu, te da ovakve informacije možemo dobiti od vlasnika stranice. Kao što je Mediacentar i ranije pisao, online mediju Antimigrant je bila izdata dozvola za korištenje domene .ba. Inače, za pokretanje internetskog portala s državnom domenom potrebni su ime i prezime, lični dokument, 50 KM za kreiranje i aktivaciju naziva .ba domene, kao i 30 KM za godišnje održavanje. Registraciju je moguće obaviti direktno pri nic.ba, ovlaštenom administratoru i registru bh. nacionalne domene ili posredstvom jednog od registrara koji daju i domenu i uslugu hostinga. Portal Antimigrant, osim e-mail kontakta, nije imao objavljen impressum i ime glavnog i odgovornog urednika, ali u registru WhoIs kao administrativni kontakt za portal se navodi Fatmir Alispahić.

Na upit o tome kako je došlo do gašenja potala, Fatmir Alisphaić, koji kaže da je autor portala, za Mediacentar Sarajevo kaže:

“Firma [iz BiH] kod koje smo zakupili hosting nas je obavijestila da su dobili ucjenu iz Njemačke, gdje imaju zakupljene hostinge, da će im biti ukinuti ukoliko ne uskrate podršku portalu Antimigrant, a time bi bile srušene brojne stranice koje vode.“

Alispahić kaže da su pronašli drugu firmu, ali da su ih iz bh. firme, koja im je pružala usluge do sada, obavijestili da je kompletna arhiva portala nestala. “Zašta nemaju racionalno objašnjenja, jer im se to nikad nije desilo. Rekli su čak da ‘imaju osjećaj’ da im je neko ušao u računar… A riječ je o oko 3000 objava, od aprila.“

Autor Antimigranta kaže da su pokušali da sakupe arhivu preko mejlova na osnovu tekstova koje su slali uredništvu, ali da su ustanovili da te korespondencije također nema.

“Recimo, ako sam ja poslao više od stotinu mailova prema antimigrant.ba@gmail.com, od aprila do novembra, našao sam samo deset. Isto su ustanovili i drugi saradnici“, kaže Alispahić i u prilogu mejla šalje kopiju liste od deset preostalih mejlova, za koje, kaže, nisu cjeloviti, već imaju samo naslove.

Šta se zapravo desilo i kako je došlo do prestanka rada portala Antimigrant, ostaje i dalje nepoznato.

Da li je djelovanje civilnog društva, Vijeća za štampu i online medije i drugih doprinijelo gašenju portala Antimigrant ili je riječ o hakerskim upadima, nije do kraja jasno. Reakcija od Institucije ombudsmena do sada nije bilo. U međuvremenu, ako pokušate otvoriti portal Antimigrant, vidjet ćete samo najavu: „Uskoro“.