Kako privući mlađu publiku, mediji bez strategija

Mladi ljudi u Bosni i Hercegovini većinom ne koriste TV za informisanje nego im je u tome glavni internet, a četvero od pet mladih ljudi kaže da slobodno vrijeme ispunjava koristeći internet, pokazalo je istraživanje grupe profesora Fakulteta političkih nauka u Sarajevu “Mladi, politika i mediji”. Ipak, profesionalne medijske redakcije po pravilu ne koriste nove platforme i mogućnosti online prostora kako bi posebno dosegnule za mlađom populacijom.

Mediji uglavnom nemaju strategiju za privlačenje mlađe publike, a nijedan medij u BiH koji smo kontaktirali za potrebe ove analize, ne koristi novu megapopularnu aplikaciju među mladima – TikTok, ni odavno popularnu aplikaciju Snapchat.

Sa ogromnim napretkom tehnologije dobili smo brojne prednosti na svim životnim poljima, ali isto tako, tu prednost imaju i mediji. Iako i dalje egzistiraju tradicionalni mediji (TV, radio, štampa) oni sve manje interesuju mlađu publiku. To je donekle i opravdano jer putem svog pametnog telefona možete pristupiti bilo kojem web portalu na svijetu, na bilo kojem jeziku da je pisan, i o bilo kojoj tematici da piše. Tradicionalni mediji ipak u svim društvima imaju predznak ozbiljno, često zbog načina rada temama pristupaju detaljnije jer imaju više vremena i brzina ne igra presudnu ulogu. Kako spojiti tradicionalne medije i društvene mreže, pojašnjava marketing menadžer Kenan Kurdić.

„Smatram da mediji u Bosni i Hercegovini još nisu shvatili cjelokupni potencijal društvenih mreža, i kako im one mogu pomoći da dođu do nove publike. I tu prvenstveno mislim na ove ‘osnovne’ da ih tako nazovemo, Facebook, Instagram i Twitter. A da i ne pomišljamo o TikTok-u i Snapchat-u, koje najveće medijske kuće na svijetu već počinju polako koristiti.  Čak i oni najrespektabilniji portali i medijske kuće u BiH samo uzmu link neke svoje vijesti, okače je na Facebook ili Twitter i nadaju se da će se to biti dovoljno da privuku publiku i da će na taj način sebi obezbijediti još dodatnih klikova. Eh… Da su stvari tako proste, ja i sve moje kolege u digitalnom marketingu, ne bismo imali nikakvog posla, i morali bismo da se bavimo nečim drugim“, kaže Kurdić.

Facebook i Instagram za bh. medije put do mlađe publike

Imati pristup internetu ne znači nužno da će mladi čitati vijesti online medija, pa je promocija sadržaja na društvenim mrežama potrebna i web portalima. No, ta je promocija uglavnom bez ozbiljne strategije i pristupa. Mediji promociju sadržaja na društvenim mrežama vode usput.

Glavni i odgovorni urednik portala Fokus Dinko Dundić kaže da su angažman i aktivizam mladih od krucijalne važnosti za ozdravljenje bh. društva. Dodaje da mediji moraju stvarati pretpostavke da mladi, neopterećeni prošlošću i mržnjom, preuzmu odgovornost i aktivnije se uključe u sve procese koji se dešavaju u jednom demokratskom društvu. S ovom pretpostavkom portal Fokus cilja na mlađu publiku, ali bez strategije.

“Prilikom planiranja tema vodimo računa i o pričama i sadržajima koje će interesirati mlade. Promociju priča uglavnom radimo putem Facebook mreže, Instagrama i našeg YouTube kanala. S obzirom na količinu obaveza, rokova i ograničene ljudske resurse nemamo nikakvu formalno definisanu strategiju već to radimo usput. Između ostalog i pravljenjem priloga i poticanjem angažmana mladih u prijeko potrebnim promjenama”, iskren je Dundić, a dijeli i jedan od primjera izvještaja o mladima.

Nejra Mustedanagić Ljubijankić, uposlenica velikokladuškog Trend radija, za Medicentar kaže kako promociju sadržaja u redakciji vrše putem Business managera (Facebook i Instagram) jer su to dvije platforme putem kojih za sada komuniciraju s mlađom publikom.

“Koristili smo i Viber, koji smo u zadnje vrijeme zanemarili, ali planiramo ga vratiti jer smo i tu imali dobru interakciju sa našim pratiocima”, kaže Mustedanagić Ljubijankić koja je zadovoljna udjelom mlađe publike u slušanosti radija.

Iz RTVBPK Goražde kažu kako bi ta medijska kuća željela privući mlađu publiku, ali da za to nemaju kreiranu strategiju. Promociju sadržaja vrše na nekoliko društvenih mreža, ali ne koriste sponzorisane objave.

“Prvenstveno za informisanje mlađe populacije koristimo platforme Youtube, Facebook, i oficijalnu web stranicu”, objašnjavaju u pismenom odgovoru.

Ni portal Moja Hercegovina nema kreiranu strategiju koja bi bila vodilja za pridobijanje povjerenja mlađe publike, kaže Dragiša Sikimić, glavni i odgovorni urednik tog portala.

“Nemamo nikakvu posebnu strategiju za privlačenje mlađe publike, osim što pišemo o ljudskim pravima i omladinskom aktivizmu, a ponekad na našoj Facebook stranici uživo prenosimo pojedine sportske događaje. To su sadržaji koji se između ostalih tiču i mlađe publike. Sadržaj promovišemo na Facebooku”, dodao je Sikimić.

Jedini medij s čijim urednicima smo razgovarali a koji ima strategiju za privlačenje mlađe publike je Centar za istraživačko novinarstvo. Objave, ali ne sve, sponzorišu na Facebooku, ali sadržaj promovišu i putem YouTube kanala, Instagrama, Twitera i LinkedIna.

“CIN već ima četverogodišnju strategiju, koja traje, u kojoj smo kao jedan od zadataka definisali detaljnu analizu naše publike a jedan od ciljeva nam je i privlačenje mlađe publike, što već prema našem mišljenju i radimo. Ovu kategoriju publike doživljavamo jako ozbiljno i smatramo da trebaju i moraju biti informisani o negativnim pojavama koje se oko njih dešavaju a koje imaju uticaj na cijelo društvo”, rekao je za Mediacentar Aladin Abdagić, glavni i odgovorni urednik Centra za istraživačko novinarstvo.

Abdagić dodaje da su u CIN-u svjesni da istraživačke priče vezane za korupciju, kriminal, zloupotrebu javnog novca i slično, u većini slučajeva ne interesuju mlade pa su prije pet  godina odlučili da tekstove obogate infografikama koje će na specifičan način ilustrirati ozbiljne teme i na taj način informisati mlađu publiku.

“Također, objavljujemo i kratke video sadržaje kako bi mlađa publika bez čitanja, često dugog i činjenicama potkrepljenog teksta, mogla biti informisana o važnim temama. U posljednje vrijeme pokušavamo da uradimo i što više fotogalerija, kada to tema koju obrađujemo dozvoljava, a za koje smatramo da mlađoj publici može biti interesantna. A jednom prilikom smo uradili i strip prilagođen mlađoj publici za priču o zloupotrebama naknada delegata Doma naroda Parlamenta FBiH”, pojašnjava Abdagić.

TikTok medijima i dalje misterija

I dok mediji u BiH i ne razmišljaju da otvore naloge na mreži TikTok koja se razvija brže od Facebooka i Instragrama, pojedini veliki svjetski mediji tu platformu uveliko koriste. Ova aplikacija je fokusirana na osobe u starosnoj dobi između 16 i 24 godine, a iako je prije svega napravljena za zabavni sadržaj brojka od 500 miliona aktivnih korisnika ovu aplikaciju je pozicionirala među najpraćenije medijske platforme na svijetu.

Shvativši da je TikTok aplikacija koja je za tri godine dobila više korisnika od Facebooka i Instagrama u istom vremenskom razdoblju zapravo aplikacija budućnosti, Washington Post je u maju prošle godine napravio profil na toj društvenoj mreži. Za sada imaju 700.000 pratilaca.

Washington post za plasiranje sadržaja na TikToku koristi ideje Davea Jorgensona, koji kreira video zapise bazirane na vijestima na TikToku. Dave vodi nalog Washington Posta na toj društvenoj mreži, glavni je junak videa i ujedno je inicijator da ta medijska kuća počne koristiti TikTok. On popularne teme u vijestima obrađuje na način da pravi kratke humoristične video zapise koji imaju i do pola miliona pregleda.

U suštini, to što on radi nije direktna promocija sadržaja koji proizvode novinari iz redakcije već novi način saopštavanja vijesti. Malo drugačiji pristup ta medijska kuća ima na Snapchatu gdje ih prati 2,4 miliona pretplatnika. Ta aplikacija zahtijeva manje truda i vremena, a Washington Post je za razliku od TikToka koristi za promociju sadržaja. Dok na TikTok-u objavljuju humorističan sadržaj, na Snapchatu objavljuju fotografiju ili video s lidom vijesti, a na dnu ekrana jednim klikom čitaoci mogu otvoriti cijelu vijest objavljenu na portalu tog medija, što nije slučaj na TikToku.

Sve to govori kako društvene mreže imaju različite profile korisnika, ali i potpuno drugačiji jezik komuniciranja. Ta razlika uočljiva je i na već starim mrežama: Facebook je većinom za tekstualni način komuniciranja dok je Instagram mreža na kojoj se komunicira fotografijama.

Stručnjak za digitalni marketing Kenan Kurdić potvrđuje da komunikacija na društvenim mrežama nije jedinstvena jer svaka društvena mreža ima poseban jezik, kulturu i sadržaj koji je „domininantan“.

„Potrebno je shvatiti kako određena društvena mreža ‘diše’ i onda na osnovu tih saznanja distribuirati sadržaj kroz svaku od njih. Ovo naravno iziskuje poseban pristup, te svakako dodatna zapošljavanja od strane medijskih kuća, prvenstveno osoba koje imaju dokazano ekspertizu u kreiranju sadržaja za društvene mreže i koji itekako dobro znaju kako taj sadržaj treba približiti publici“, kaže on.

Možda je upravo zapošljavanje dodatnog kadra najveća prepreka medijima jer je za produkciju jednog videa prema standardima Washington Posta potrebno četiri sata.

Mediji u BiH imaju primjere korištenja Snapchata i TikTok-a, ali većina niti ima naloge na tim mrežama niti im je to u planu.

“Za sada nemamo namjeru koristiti Snapchat ili TikTok”, kažu iz RTVBPK Goražde.

“Još uvijek ne koristimo TikTok, što ne znači da nećemo”, stav je urednika Fokusa. Ni publika portala Moja Hercegovina, prema riječima glavnog i odgovornog urednika, ne može se nadati inovativnijem pristupu informacijama – “nemamo u planu pokrenuti TikTok i Snapchat profile”.

U redakcijama Radija Trend i CIN-a ipak razmišljaju o uvođenju novih platformi za plasiranje i promociju sadržaja.

“Razgovarali smo i o Twitter nalogu i TikToku, te to planiramo u budućnosti bolje razraditi i aktivirati”, poručili su iz redakcije Trend radija.

Da se načini komunikacije mijenjaju, a samim tim i kanali komunikacije svjesni su u CIN-u, redakciji koja ne bježi da krene u korak sa novim trendovima.

“CIN ranije nije imao profile na društvenim mrežama, pa sad ima. Tako i pojavom novih platformi postoji mogućnost da ćemo ih koristiti za distribuciju naših istraživačkih priča a u skladu sa standardima profesije. Trudimo se da pratimo globalne trendove”, poručuju iz CIN-a.