Margetić: Smatram da nas društvo kao istraživačke novinare mora zaštititi

Na pitanje zašto se odlučio na tako drastičan potez rekao je da više nije bilo načina da kaže institucijama i javnosti što istraživački novinari prolaze kad dotaknu neke „zabranjene“ teme koje mnogi žele sakriti u ovom društvu. „Od prijetnji, napada, napada na obitelj, diskreditacija kojima smo izloženi, fizičkih napada. Prije četiri godine preživio sam pokušaj ubojstva koji do danas nije razriješen. Iako postoji videosnimka, napadač nije pronađen. Mislim da je oko 10 prijava u zagrebačkoj policiji vezano uz prijetnje i napade na mene, nijedan nije riješen, nijedan nema sudski epilog. Ovog ljeta prijetnje su se intenzivirale, ponovno su mi prijetili likvidacijom, a to prate razne diskreditacije. Nisam imao kako upozoriti na položaj u kojem sam se našao nego štrajkom glađu“, istaknuo je.

Margetić navodi da prijetnje dobiva porukama na društvenim mrežama, elektroničkom poštom, sms-ovima, telefonskim pozivima. „Do prije nekoliko dana na ulazu u moj stan, u zgradi, bio je veliki grafit koji je netko noću napisao „mrtav si, smeće novinarsko“. Prije toga ostavljen je metak u poštanskom sandučiću te je iz poštanskog sandučića visila omča za vješanje. Usred noći netko dođe pa zvoni i lupa na vrata stana“, istaknuo je.

„Obitelj, nažalost, plaća najveću cijenu. Moja je obitelj poluraspadnuta zbog toga što ja radim svoj posao i pokušavam ga raditi najbolje što mogu. Onako kako mislim da bismo mi novinari trebali raditi“, naglasio je.

„Smatram da nas društvo kao istraživačke novinare mora zaštititi. Javnost i vlast moraju naći način da nas se zaštiti. Da ne budemo više izloženi tim parastrukturama u društvu, kriminalnom miljeu, preko ljudi koji osjećaju potrebu da nas deskriditiraju, pljuju, blate jer im je to valjda hobi da se tako obrecnu na neku javnu osobu“, kaže.

Govorio je svom o štrajku glađu i posljedicama. „S više od 85 kilograma pao sam na 68. Počelo je stradavati debelo crijevo. Počele su se pojavljivati komplikacije zbog kojih me hitna pomoć pokušavala dva puta hospitalizirati. Ja nisam htio prekidati štrajk. Smatrao sam da predsjednik Vlade mora čuti što imam reći. Da kao prvi čovjek vlasti u ovoj zemlji, operativni, mora preuzeti odgovornost i poslati javnu i jasnu poruku da se ne može na taj način u ovom društvu postupati prema istraživačkim novinarima“, ističe.

„HND je uvijek reagirao i pokušavao potaknuti institucije da rade svoj posao. Problem je u institucijama koje ili ne mogu ili ne znaju. Postoje razne strukture po institucijama koje ne žele. Ispričat ću vam što sam doživio u prisutnosti svojeg odvjetnika vezano za slučaj pokušaja ubojstva koji se vodi već četiri godine. DORH je izdao dva naloga da se sasluša 40-ak osoba koje bi mogle imati određena saznanja o naručiteljima i organizatorima. Nakon godinu i nešto inspektor koji vodi slučaj u Heinzlovoj nije ispitao nikoga od njih. Na sastanku, na kojem sam bio s odvjetnikom, upitao sam inspektora zašto nije. Rekao je da ima nalog DORH-a da postupa i ima nalog nadređenih da ne postupa. Rekao je da ima obitelj, da mora hraniti ženu i djecu i upitao me što bih ja napravio. Barem mi je čovjek pošteno rekao. Dakle, problem je u institucijama“, ustvrdio je.

Nakon što su mu ukinuli emisiju, zbog raznih pritisaka, rekao je da je trenutno bez prihoda i da mu pomažu prijatelji.

Najavio je da uskoro izlazi njegova nova knjiga „Krvave balkanske milijarde“. Tema je iznošenje novca s Balkana preko tajnih računa i pranje tog novca. Radi se oko 150 milijardi eura od početka 90-tih do danas. Bit će navedena konkretna imena, dokumenti do kojih je došao. „Tu je praktički sažeto moje 18-godišnje istraživanje o tokovima novca na Balkanu. Tu su dokumenti iz Austrije, Njemačke, švicarske, Mađarske, Španjolske, Slovenije, Srbije, BiH“, istaknuo je.

Video prilog HRT-a pogledajte ovde.