Mediji bi u demokratskom sistemu trebali djelovati kao neovisan „pas čuvar“, vanjski kontrolni mehanizam sistema, ali i društva općenito, a svjedoci smo da je onemogućavanje medija u vršenju navedene funkcije jedan je od ultimativnih ciljeva političkih i društvenih elita.Ovisnost o finansijskim grantovima koji uključuju državna sredstava, nedovoljno razvijena transparentnost medijskog tržišta i poslovanja, te koncentracija vlasništva dovodi do rastuće ovisnosti medija o državnim sredstvima ili o vladajućim političkim strankama koje onda ostvaruju svoj cilj onemogućavanja medija da budu ‘psi čuvari’.
U tekstu ‘Klijentelizam je omogućen lažnim idealizmom oko nepristrasnosti – lažni medijski “čistunci” stvaraju dimnu zavjesu za manipulaciju‘ pisali smo o uticaju korupcije i političkog klijentelizma na sposobnost medija da ispunjavaju svoju ulogu ‘psa čuvara’ javnog interesa. Jedan od zaključaka i drugog izvještaja Indeksa klijentelizma u medijima je i da je medijska scena u značajnom dijelu kontrolirana od strane različitih političkih, privrednih i financijskih interesnih skupina. Kakvu ustvari korist imaju političke, privredne , finansijske i druge interesene skupine držeći pod kontrolom medije?
”Bez uticaja medija, ne mogu doći do ciljnih javnosti..”
Bez medija interesne grupe nebi mogle slati svoje poruke do ciljnih javnosti, smatra univerzitetska profesorica Vedada Baraković.
Premda se često uloga medija u društvu minimizira i potcjenjuje, činjenica je da bez medija ni oni koji na njih utiču i koji ih nastoje kontrolisati ne bi mogli, ili bi bar teško mogli , doći do ciljnih javnosti i teško da bi njihove poruke, ma kakve bile, imale onakav efekt kakav imaju kada se medijski posreduje, naglašava za fairpress prof. dr. Vedada Baraković sa Odsjeka za žurnalistiku Univeziteta u Tuzli.
Prema riječima univerzitetskog profesora Đorđe Tomića, iznenađuje dejstvo medijske manipulacije na javnost u Bosni i Hercegovini.
Mi smo mala sredina i ljudi mnogo toga saznaju i bez masovnih medija. Uprkos tome, više puta sam bio iznenađen dejstvom neke medijske manipulacije, prije svega televizijske. Najjači domet je u pogledu formiranja dnevnog reda i skretanja pažnje javnosti s tema u kojima političari i njihovi biznis partneri loše ”stoje”, kao što su uslovi života, ekonomija, vladavina prava, ističe za fairpress doc. dr. Đorđe Tomić, sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banja Luci.
”Onaj koji plati određenom mediju ima direktnu korist jer je kupio njegovu šutnju..”
Indeks klijentelizma u medijima za 2015. godinu, pokazao je da su u Bosni i Hercegovini dodijeljivane državne potpore medijima (koji uključuje entitetski, kantonalni i lokalni nivo), i to u iznosu većem od 2.9 miliona eura, no, nepoznat je tačan broj medija korisnika državne potpore. Pored toga, dodijeljena su i dodatna sredstva iz državnog budžeta (uključujući navedene nivoe), ona koja se odnose na usluge promocije i objavljivanja, u iznosu od 3.9 miliona eura.Onaj koji plati određenom mediju (legalno, kroz javni poziv/konkurs/grant) za njegovo “objektivno i profesionalno” izvještavanje ima direktnu korist jer je kupio njegovu šutnju, smatra univerzitetski profesor Šejn Husejnefendić, a svoju sumnju ilustruje primjerima televizijskih kuća sa područja Tuzlanskog kantona.
Dvije trećine medijskih kuća sa područja Tuzlanskog kantona su recimo aplicirale na takve grantove (nisu svi bili te sreće da dobiju). Najveća RTV kuća – RTV TK – je konstantno na grantu Budžeta TK i svi znaju da od njih nikad nema kritike rada Vlade niti izvještavanja o dubioznim radnjama (a kojih ne nedostaje). Ne kažem da su novinari zaposleni u RTV TK ili u drugim medijskim kućama koje su dobile novac, od grada Tuzle ili Vlade TK, loši ljudi ali da su prisiljeni raditi kako rade da bi zadržali svoje plate i pozicije…bojim se da to jeste slučaj’, kazao je za fairpress doc. dr. Šejn Husejinefendić sa Odsjeka za žurnalistiku Univerziteta u Tuzli.
Mediji imaju suštinsku ulogu u razvoju demokratije, a vlade i novinari dijele odgovornost za slobodu medija, povodom Svjetskog dana slobode medija, poručivali su predstavnici Vijeća Evrope i OSCE-a. Čini se da smo se pod silnim uticajem vladajućih i političkih struktura, ne transparentnošću i nedostatku finansija, dakako i klijentelizmu, daleko udaljili od suštinske uloge medija. Ali ipak ne treba odustajati u toj bormi za nezavisnost medija, kao što poručuje i Sabine Zwaenepoel, koordinatorica Centra za ekspertizu vladavine prava i temeljnih prava (DG Near).
Mediji koji imaju brnjicu prijetnja su demokraciji. Iz tog razloga trebamo nastaviti u naporima da osiguramo medijske slobode i neovisnost medija.
Svakako jedan od koraka su i preporuke koje su poslane iz Brisela prilikom predstavljanja drugog izvještaja Indeksa klijentelizma u medijima, u kojima je između ostalog rečeno, da kriteriji dodjele pomoći medijima moraju biti temeljeni na univerzalnim načelima, a sistem pravne zaštite potencijalnih korisnika pomoći iz javnih izvora moraju biti popraćeni jakim mehanizmima odgovornosti i omogućiti pravo na žalbu svim zainteresiranim stranama, dok marketinški kapital (ulaganja u oglašavanje, iz javnog sektora) koji se plasira u medije i marketinške agencije, pogotovo iz javnih poduzeća, javnih institucija i političkih stranaka, mora biti vidljiv kontrolnim mehanizmima, a podaci moraju biti dostupni javnosti u realnom vremenu.
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.