Mediji su glas štićenika Zavoda Pazarić

Al Jazeera Balkans je prošle sedmice objavila snimak koji prikazuje zlostavljanje štićenika u zavodu u kojem su zbrinuta djeca i omladina sa poteškoćama u razvoju u Pazariću.

Snimak prikazuje ženu koja udara mladića sa poteškoćama u razvoju a Al Jazeera Balkans navodi da uposlenici Zavoda Pazarić koji su ustupili snimak tvrde kako je snimak nastao ove godine, te da bezuspješno upravu upozoravaju na takav vid nasilja prema štićenicima.

Nakon objavljenog snimka, Unija osoba i organizacija osoba sa invaliditetom FBiH zatražila je hitnu smjenu rukovodstva Zavoda Pazarić i održala prosvjede, a Transparency International (TI) u Bosni i Hercegovini (BiH) zatražio je provođenje vanrednog stručnog nadzora u ovom zavodu. Nakon objave snimka iste večeri održana je i press konferencija koju su sazvali ministar rada i socijalne politike Federacije BiH Adnan Delić i direktor Zavoda Pazarić Samir Suljagić.

Cijeli slučaj je ponovo ukazao na neadekvatne uslove i nasilje u Zavodu Pazarić – četiri godine nakon što su objavljene fotografije i snimak koji prikazuju štićenike vezane za radijatore i namještaj. Nakon tih snimaka, tadašnja uprava zavoda je smijenjena, a Općinski sud u Sarajevu je prvostepenom presudom osudio tri bivša direktora zavoda na po četiri godine i šest mjeseci zatvora zbog nesvjesnog rada u službi.

Ovogodišnji slučaj je javnosti pokazao i neprihvatljivo zastrašivanje osoba koje su upozorile na nasilje prema štićenicima u zavodu i ustupile snimak medijima, ali i neprihvatljiv odnos uprave i resornog ministarstva prema novinarskom radu.

Rad na priči i zabrana snimanja Zavoda Pazarić

Novinarka Al Jazeere Balkans Aida Hadžimusić, koja je objavila priču o zlostavljanju štićenika, kaže da se njom počela baviti u februaru nakon što je Oslobođenje objavilo anonimna svjedočenja uposlenika o tuberkulozi, mobingu i lošim uslovima u ovoj ustanovi.

“Jedan kolega je to prepričao na jutarnjem sastanku i tako mi je zadatak dodijeljen. Rečeno mi je da provjerim. No, kada sam krenula u provjere, stalno su se ukazivali novi tragovi i nove informacije”, govori Hadžimusić za Media.ba.

Protekla su dva mjeseca do objave prve od tri Al Jazeerine priče. U prvoj su u aprilu pokazali da je njega štićenika ispod minimalnih standarda. U drugoj priči objavljenoj istog mjeseca bavili su se smrtnim slučajevima povezanim s tuberkulozom u ovoj ustanovi. Treću priču, koja je privukla najviše pažnje u javnosti, objavili su prošle sedmice kada su stekli uvid u snimak koji je ukazao na fizičko nasilje prema osobama s poteškoćama u razvoju. Kaže da su uradili sve provjere autentičnosti snimka i da su imali podršku IT tima.

“Al Jazeera nije istraživačka redakcija, mi se bavimo dnevnim televizijskim pričama, pa je istraživanje zahtijevalo mnogo rada u slobodno vrijeme, mnogo jalovih pokušaja, kontakata, razgovora i slično, ali jednostavno nisam mogla pustiti priču kad su mi se posložile sve kockice”, rekla je Hadžimusić.

Prvi izazov je, kaže, bilo sticanje povjerenja njenih izvora. Sve informacije su provjeravali, slali zahtjeve za slobodan pristup informacijama i dugo čekali na odgovore.

“Informacije koje se odnose na štićenike Zavoda Pazarić nije uvijek jednostavno provjeriti, jer je riječ o ličnim podacima. Činjenica da je neko korisnik Zavoda Pazarić je tajni podatak, njihova imena, prezimena, kao i podaci o zdravlju. Jasno, sva saznanja do kojih smo došli objavili smo strogo vodeći računa o tim detaljima”, govori.

Poteškoće su, navodi, imali i sa direktorom Zavoda Pazarić Samirom Suljagićem koji ih je nakon objave prve priče pokušao spriječiti da snimaju ispred zavoda. Hadžimusić kaže da je direktor prišao, pomjerio kameru i rekao da ne smiju snimati. Kasnije su joj rekli da je bila policija i da je na zavod zalijepljeno da je zabranjeno snimanje i slikanje.

Na upit da li je onemogućavao novinarima Al Jazeere da snimaju Zavod Pazarić, Suljagić je odgovorio da je snimanje zabranjeno članom 32 Zakona o ustanovama socijalne zaštite Federacije Bosne i Hercegovine 64/22.

“A pogotovo tajna snimanja ustanove i korisnika bez znanja i odobrenja. To ne zabranjuje direktor nego citirani zakoni, koji direktor mora provoditi”, odgovorio je na upit Media.ba.

Član ovog zakona određuje da su zaposlenici dužni poštovati pravo na privatnost smještenih lica i poduzeti sve mjere da zaštite podatke koji se odnose na njihov identitet, uključujući i fotografije. Zakon, međutim, ne propisuje nikakve mjere zabrane snimanja ustanova socijalne zaštite sa javnih površina, a sloboda snimanja i fotografisanja sa javnih površina nije ograničena posebnim zakonima u BiH.

“Siguran sam da razumijete zašto nisam u prilici dati izjavu u okolnostima napada na moj dom i porodicu”, dodao je Suljagić. Direktor zavoda je jučer za Klix.ba izjavio da već pet mjeseci dobiva prijetnje i da to ima veze sa dešavanjima u Pazariću.

Protesti ispred Zavoda Pazarić

Zastrašivanje osoba koje ukazuje na nasilje

Treća priča Al Jazeere je, kaže Aida Hadžimušić, išla lakše jer je snimak bio „crno na bijelo“ dokaz o tretmanu štićenika.

Nakon objave ove priče, 16. avgusta, održana je press konferencija. Ministar rada i socijalne politike Federacije BiH Adnan Delić je tokom press konferencije naveo da će zatražiti da se otpusti radnica koja je maltretirala štićenika zavoda, da ta ustanova podnese krivičnu prijavu protiv nje, kao i protiv onih koji su to, kako je naveo, nijemo posmatrali i snimali, a nisu ništa poduzeli da to spriječe.

Pozvao je i Al Jazeeru i novinarku Aidu Hadžimusić da sve informacije koje ime dostavi tužilaštvu. “Žalosno je da ljudi nemaju odgovornosti da ovakve stvari iznesu u javnosti, nego se kriju iza anonimnih prijava”, rekao je Delić.

Direktor zavoda Samir Suljagić je na konferenciji rekao da je i ranije imao prijave o nedozvoljenom odnosu radnika prema štićenicima, ali da ih on, kao direktor, ne može istraživati. Prijave je, kaže, proslijedio tužilaštvu i policiji, a rekao je i da se u zavodu vodi niz disciplinskih postupaka.

Na pitanje novinarke Hadžimusić šta je po pitanju unutrašnjeg nadzora kao direktor poduzeo povodom prijava o zlostavljanju i zašto nije odgovarao na upite Al Jazeere o slučajevima zlostavljanja, Suljagić na press konferenciji nije želio odgovoriti.

Umjesto toga vrijeđao je novinarku da ne poznaje zakon, a prije njenih pitanja rekao je: “Je li ovo press konferencija Al Jazeere ili i drugih medija? Je li Vi držite monolog ovdje?”.

Odgovore na pitanja Hadžimusić izbjegao je i ministar Delić tokom konferencije. Kada ga je pitala kako smatra da će ohrabriti ljude da govore o ovakvim slučajevima ako kaže da će biti sankcionisani oni koji su snimali zlostavljanje, Delić je pozvao novinarku da bude njihov zviždač. Tražio je od novinarke da mu dostavi nalaze tuberkuloze štićenika, te da tužilaštvu otkrije datum kada je nastao snimak, te ime i prezime osobe koja je snimala zlostavljanje, iako zakoni u BiH daju pravo novinarima da ne otkriju identitet izvora, a na to ih, između ostalog, obavezuje i novinarska etika.

“Pritisci i pokušaji prijetnji se ne mogu porediti s ogromnom podrškom. Otkrivanje izvora ne dolazi u obzir i osuđujem svaki pokušaj da se ocrni uzbunjivač koji nam je ukazao na nepravilnosti, što se čini kontinuirano od objave priče”, rekla je Hadžimusić za Media.ba. Odbacila je optužne ministra Delića da je zloupotrebila intervju s njim, navodeći da je intervju najavljen, da je ministar tokom snimanja imao bubicu, da je sniman kamerom, a da je on teme dobio mejlom.

Na pitanja drugih novinara tokom konferencije, Delić i Suljagić su odgovarali, te je i ovaj put izostala novinarska solidarnost. Hadžimusić kaže da je sigurna da bi novinarska solidarnost „ohladila“ govornike na press konferenciji.

“Govoreći u kontekstu novinarskog bunta, često na press konferencijama na kojima nam vlastodršci bezobrazno kasne, razmišljamo da li da naprosto odemo, ali nikad to ne učinimo. Mislim da bismo nekada i trebali … Mi novinari nismo postavili mikrofone da bismo od njih tražili privatne usluge, već da bismo zastupali interes javnosti“, rekla je Hadžimusić.

Neadekvatna zaštita zviždača

Čitav slučaj ukazao je na neadekvatnu zaštitu osoba koje prijavljuju nasilje, ali i pritiske na novinare da otkriju svoje izvore.

“Rekacije javnosti su bile dobre. U smislu podrške osobi koja je ukazala na problem i u smislu podrške meni, jer mi se čini da je javnost osudila ophođenje direktora Zavoda Pazarić i ministra na press konferenciji. Dobro je i to što su se svi mediji počeli baviti ovom temom”, govori Hadžimusić.

TI BiH je izdao saopštenje gdje je upozorio na neprihvatljivo zastrašivanje osoba koje su ukazale na nasilje prema štićenicima u Zavodu te objavile video zapis. Rekli su da je posebno sporna izjava ministra Delića kojoj se prijeti krivičnim prijavama kako počiniocima ovog djela tako i radnicima koji su sve snimali.

Podsjetili su da je Federacija BiH jedini nivo vlasti u BiH koji još nema Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije zbog čega lica koja ukazuju na krivična djela unutar institucija nemaju odgovarajuću zaštitu i mogu da trpe posljedice.

“Nadležni trebaju na svaki način štititi ovu osobu, ne crtati joj metu na čelo javnim nastupima u kojima sugerišu ko je izvor… U konačnici, završnu riječ o novim saznanjima iz Zavoda Pazarić trebalo bi dati pravosuđe i ostaje vidjeti da li će u tom smislu naša priča polučiti prave rezultate”, govori Hadžimusić.

Dodaje da se tokom izrade priče vodila novinarskim principima: čuvati identitet i dostojanstvo naročito štićenika, imati maksimalno obzira i empatiju pri razgovoru s osobama u šoku i dati prava na odgovor. “Išli smo do kraja, uvijek nudeći direktoru Zavoda Pazarić pravo na odgovor, nekoliko puta… Čekali smo na istek zakonskih rokova za odgovor“.

Što je najvažnije, kaže, radila je u javnom interesu. “Šta je konačan cilj objave priče – hoće li ona napraviti više štete nego koristi? Zašto je važno da se objavi? Na primjer, znamo da tajno snimanje jeste u teoriji zabranjeno, ali ono je opravdano u situacijama u kojima postoji interes javnosti”.