Mediji vide SLAPP tužbe, za sudove ne postoje

Advokat Mirko Bošković kaže da u Crnoj Gori nema propisanih kriterijuma na osnovu kojih bi sudovi podnijetu tužbu mogli tretirati kao SLAPP.

Bošković za Autonomiju napominje da su SLAPP tužbe i postupci koji uslijede nakon njihovog podnošenja zasnovane na zloupotrebi prava.

“Motiv za njihovo podnošenje, dakle, nije ostvarivanje sudske zaštite zbog povrede nekog prava tužioca, već postizanje drugih ciljeva, kao što je zastrašivanje ili izlaganje velikim troškovima tuženog (najčešće novinara i medija), kako bi se obeshrabrili u daljem djelovanju, istraživanju i, najvažnije, iznošenju u javni prostor tema od društvenog značaja”, dodaje on.

Nedavno istraživanje Sindikata medija Crne Gore pokazalo je da je u periodu od 2011. do 2022. godine pred crnogorskim sudovima identifikovano 210 tužbi protiv novinara i medija zbog povrede časti i ugleda, među kojima su 35 podnosilaca tužbi oni koji su na neki način na izvoru političke, ekonomske ili društvene moći.

Bošković ukazujeda je većina tih tužbenih zahtjeva pravnosnažno odbijena, pa bi se moglo pretpostaviti da je među njima određeni broj imao SLAPP “karakteristike”.

U Jumedia Mont d.o.o.-u , koji je izdavač dnevnog lista Dan, kažu da tužbu advokatice Ane Đukanović od prije više od deset godina doživljavaju kao SLAPP.

Radi se o poznatom slučaju kada je sestra bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, advokatica Ana Đukanović 2012. godine tužila dnevne listove „Vijesti“ i „Dan“ i tražila isplatu od ukupno 200.000 eura za pretrpljene duševne bolove, a zbog tekstova objavljenih u ovim medijima, u kojima se ona povezuje sa korupcionaškom aferom tokom procesa privatizacije crnogorskog Telekoma.

U dva navrata Osnovni sud je presuđivao u korist Dana, ali više sudske instance preinačavale su tu presudu. U međuvremenu je Ustavni sud ukinuo presudu Vrhovnog suda, a koja se odnosila na presudu Višeg suda, kojom je dnevni list „Dan” po tužbi Ane Đukanović kažnjen sa 5.000 eura.

Kao razlog za ukidanje presude Ustavni sud, između ostalog, navodi da je “ovakvom odlukom drugostepenog suda ugroženo pravo na slobodu govora i izražavanja”. Vrhovni sud je, međutim, ponovo odbio zahtjev za reviziju, nakon čega je izdavač dnevnog lista Dan podnio ustavnu žalbu koja je i sada na čekanju.

Od 2020.godine do danas, protiv Jumedia Mont d.o.o.-a (Dan) podnijeto je osam tužbi. Ukupni odštetni zahtjevi iznose 31.500 eura, od čega je najveći odštetni zahtjev bio 10.000 eura.

“Završena su četiri predmeta, dok je isto toliko u toku. U dva predmeta smo bili u obavezi da platimo naknadu nematerijalne štete u ukupnom iznosu od 2.400 eura i troškove postupka. U jednom predmetu tužilac je odustao od tužbe, dok je u posljednjem predmetu Viši sud preinačio presudu Osnovnog suda i odbacio tužbeni zahtjev”, kazao je advokat Nebojša Asanović.

Asanović navodi da navedene tužbe nisu imale prirodu SLAPP tužbi.

Protiv “Nove Pobjede”, u prethodne tri godine podnijeto je sedam tužbi zbog povrede časti i ugleda, a od osam parničnih postupaka, tri su pravosnažno okončana.

“U dva pravosnažno okončana parnična postupka, Nova Pobjeda je uspjela u sporu i dosuđena joj je naknada troškova, dok je, u trećem postupku tužiocu dosuđena naknada štete u iznosu od 3.000 eura, a pravosnažna odluka u tom predmetu se, po ustavnoj žalbi Nove Pobjede, preispituje pred Ustavnim sudom. Odštetni zahtjevi su iznosili u prvom slučaju 1.500 eura, drugom 3.000 eura, trećem 1.100 eura, četvrtom 50.000 eura, petom 11.000 eura (ali solidarno, uz još devet pravnih i fizičkih lica na strani tuženih), šestom 3.500 eura, dok u sedmom sporu nije još preciziran tužbeni zahtjev”, odgovoreno nam je iz “Nove Pobjede”.

Iz “Nove Pobjede” navode da su tužbe sa istaknutim tužbenim zahtjevima od 11.000 eura i 50.000 eura tretirane od strane osnivača medija kao SLAPP tužbe, ali da u tim slučajevima nije donijeta ni prvostepena odluka.

Protiv Antene M je u periodu od prethodne tri godine podnijeto ukupno sedam tužbi, uglavnom zbog kršenja autorskih prava.

“Odštetni zahtjev iznosio je ukupno 15.000 eura, a do sada je isplaćeno 4.000 eura. Te tužbe su se ticale uglavnom kršenja autorskih prava, najčešće prava na fotografiju. Zato što su se ticale autorskih prava, nisu prepoznate da posjeduju elemente SLAPP tužbi”, kazali su nam iz ovog medija.

Pitanja da li dobijaju SLAPP tužbe uputili smo i redakciji Vijesti, od kojih nismo dobili odgvore.

Advokat Bošković smatra da to što naše zakonodavstvo ne prepoznaje SLAPP tužbe i nema kriterijume na osnovu kojih bi sudovi podnijetu tužbu mogli tretirati kao takvu, dovodi do nepostojanja “sankcija” koje bi mogle biti primijenjene u tim situacijama.

Zato se sudovi, kaže, uopšte ne upuštaju u ocjenu da li se u nekom slučaju radi o SLAPP tužbi ili ne.

Sa druge strane, kako ističe, imajući u vidu da ovo pitanje može da se kosi sa pravom na tužbu, odnosno sudsku zaštitu, potrebno je prilikom izmjena u zakonodavstvu u najvećoj mogućoj mjeri voditi računa da kriterijumi za utvrđivanje da li se u nekom slučaju radi o SLAPP tužbi budu jasni i određeni.

U suprotnom, to bi mogao biti dodatan problem za sudsku praksu i potencijalno dovesti do druge vrste pravne nesigurnosti.

Teodora Đurnić (Autonomija, naslovna fotografija: Freepik)