Nacrt zakona o “agentima stranog uticaja” u Republici Srpskoj

Nakon slobode govora, vlast u Republici Srpskoj (RS) je odlučila da se obračuna i sa nevladinim sektorom, a time i sa nezavisnim medijima koji su registrirani kao nevladine organizacije i novac dobivaju od stranih donatora.

Znakovito, u istom danu, 23. marta, kada je u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) usvojen Nacrt o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS kojim se kriminalizira kleveta i uvreda, u drugoj instituciji, udaljenoj samo 500 metara, Vladi RS, utvrđen je još jedan nacrt zakona koji takođe izaziva zabrinutost građana, aktivista i novinara – Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

Ovaj nacrt se pred ministrima našao u nastavku 13. sjednice, iako nije bio naveden u Dnevnom redu koji je dostavljen medijima. Kao obrazloženje za donošenje ovog propisa, Vlada RS je navela da do danas nije posebnim zakonom uređena oblast javnosti rada neprofitnih organizacija, njihovo političko djelovanje, objavljivanje finansijskih izvještaja, vođenje poslovnih knjiga, kao i nadzor nad zakonitošću rada, te da se zbog nepostojanja ovog zakona stvaraju “pretpostavke za urušavanje pravnog sistema i ustavnog uređenja RS i čine štetne posljedice na rad organa i organizacija RS”. Na istoj sjednici, Vlada RS je usvojila i Informaciju o prekidu saradnje sa američkim i britanskim diplomatama u Bosni i Hercegovini (BiH) zbog, kako navode, antidejtonskog djelovanja.

Ministar pravde RS Miloš Bukejlović rekao je da će se ovim zakonom uvrstiti inspekcijski nadzor neprofitnih organizacija jednom godišnje i uvesti  mogućnost vanredne kontrole po predstavkama građana, pravnih lica i organa RS. U video izjavi koju je dostavio medijima kazao je da neke organizacije “kroz nelegalne novčane tokove, koriste sredstva za pravljanje društvene destrukcije i destabilizacije i eventualnog finansiranja terorističkih organizacija”.

“Finansijski tokovi, podnošenje finansijskih izvještaja i poslovne knjige nisu bile dostupne na bilo koji način, kada je u pitanju ova vrsta organizacija”, naveo je Bukejlović.

Isključivo organizacije koje se finansiraju stranim sredstvima

Predloženi Nacrt zakona, koji ima četiri stranice, odnosno 20 članova, objavljen je nedavno na stranici Vlade RS. Iako se u naslovu odnosi na registar i javnost rada neprofitnih organizacija, u zakonu se ove neprofitne organizacije definišu isključivo kao one koje u “cijelosti ili djelimično finansiraju druge države, njihovi organi ili njihovi ovlašteni zastupnici, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva…”

Ovakve neprofitne organizacije obavezne su Ministarstvu pravde RS dostavljati polugodišnji i godišnji finansijski izvještaj, a njihovi materijali koji se objavljuju putem medija i informacionih i telekomunikacijskih mreža moraju imati oznaku “neprofitna organizacija”. Prema nacrtu, registar ovih organizacija vodilo bi Ministarstvo pravde RS.

Iz organizacije Transparency Internationala BiH (TI BiH) kažu da je veoma zanimljivo da nikada nije zaživio registar svih nevladinih organizacija, a posebno onih koji se finansiraju novcem iz javnih budžeta.

Prema riječima Ivane Korajlić iz TI BiH, organizacije koje se regularno finansiraju nemaju ništa protiv da se vrši kontrola finansija, te da se objavljuju ti izvještaji, jer organizacije već imaju i postojećom legislativom tu obavezu. Objašnjava da su udruženja obavezna podnositi finansijske izvještaje Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge, Ministarstvu pravde BiH ili drugim nadležnim institucijama.

“Postoji mehanizam koje nadležne institucije mogu iskoristiti da kontrolišu finansiranje, uključujući Poresku upravu. Upravo sada je TI zajedno sa drugim organizacijama u prethodnih nekoliko mjeseci imao vanrednu kontrolu Poreske uprave“, kaže Korajlić za Mediacentar.

Kada se to sve sagleda, dodaje Korajlić, vidljivo je da je stvarni cilj ovog zakona pritisak na udruženja i etiketiranje udruženja kao stranih agenata, da bi se ugasilo, kako kaže, ono malo nezavisnih organizacija koje objektivno prate rad institucija u RS.

U novom nacrtu je, između ostalog, navedeno i da je ovim neprofitnim organizacijama zabranjeno političko djelovanje, pod kojim se podrazumijeva i svaka aktivnost prema organima, institucijama ili izabranim predstavnicima RS ili predstavnicima RS u institucijama BiH u smislu formulisanja, usvajanja ili izmjene propisa i politike RS ili u smislu političkog i javnog interesa. Korajlić smatra da je ovaj dio nacrta posebno sporan jer se odnosi i na “aktivnosti zagovaranja koje civilno društvo stalno radi, a koji se tiče razvoja politika, djelovanja prema institucijama“.

Prema njenim riječima, na ovaj način će biti ograničeno djelovanje bilo kojeg udruženja koje radi u javnom interesu i djeluje prema donosiocima odluka, da se unaprijede zakoni, strategije i javne politike.

Stefan Blagić, politički analitičar i aktivista, kaže da je ovaj zakon u koliziji sa ostalim zakonima, na primjer sa Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi koji građanima omogućava peticije za izmjene zakona u NSRS ili jedinicama lokalne samouprave. Kako navodi, ako bi se zabranila politička aktivnost NVO sektoru, bilo bi onemogućeno i predlagajne zakona ili inicijativa, posebno za ostvarivanje prava mnogim marginalizovanim grupama. Licemjerno je, dodaje, da se predlaže zakon o stranim agentima za nevladine organizacije (NVO), dok s druge strane, javne institucije dobijaju, takođe, redovno grantove iz mnogih međunarodnih organizacija, kao i vlada drugih država. Smatra ipak da neće doći do usvajanja ovakvog zakona jer je velika opasnost za demokratske procese u BiH.

Posebna oznaka za neprofitne organizacije

Pod posebnim udarom će se naći mediji koji sredstva za rad uglavnom prikupljaju preko raznih međunarodnih grantova koji se dodjeljuju za novinarstvo i rad medija. Ovi mediji će morati imati oznaku “neprofitne organizacije” na materijalima, člancima i prilozima koje emituju.

“Etiketiranjem se izlažu mediji i novinari opasnosti, ograničava se sloboda. Bojim se da bi došlo do gašenja nezavisnih malih medija koji se i sada bore sa pritiscima i prijetnjama. Kakva je budućnost istraživačkih medija? Otežan i nesiguran rad. Stvorila se pogrešna slika u javnosti da neprofitni mediji dobijaju milione maraka, dok se većina nezavisnih medija bori sa nedostatkom kadrovskih resursa upravo zbog finansija. Napadi na medije su sve učestaliji, bojim se da će biti još gore, jer nakon nedjelovanja policije na napad huligana na aktiviste u Banjaluci, dala se poruka javnosti da se nasilje može provoditi bez sankcija”, objašnjava za Mediacentar Jelena Jevđenić, urednica portala Impuls iz Banjaluke.

Jevđević kaže da su već nekoliko puta bili etiketirani kao strani plaćenici i rušitelji RS, jer su, dodaje, pisali o kriminalu i korupciji.

“Nakon niza napada u Banjaluci na sve što je alternativno vlasti, imamo dozu straha. Mi kao društvo imamo istoriju paranoje i straha od stranih agenata i uticaja još iz socijalističkog perioda. Prije smo imali komšije koji su prijavljivali komšije zbog sumnjivih aktivnosti, danas imamo huligane koji ne prijavljuju već nasilno djeluju. Ovo je samo nova trauma već istraumatiziranom društvu”, zaključuje Jevđenić.

Sličnog stava je i Milica Samardžić, izvršna direktorica Udruženja Umbrella, koje okuplja 13 istraživačkih nezavisnih medija u BiH.

“Uz Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakona, i ovaj Zakon o djelovanju NVO predstavlja još jedan dodatni pritisak na rad slobodnih, neovisnih i istraživačkih medija. Sa jedne strane možete da odgovarate za iznesenu javnu riječ, čak i ako je i ona istinita, a sa druge strane na osnovu nedefinisanih kriterijuma i samo zbog činjenice da vas je neko okrakterisao da djelujete kao ‘agent stranog uticaja’, možete zauvijek da stavite ključ u bravu vašeg medija. Kreirana je atmosfera u kojoj nikada teže nije bilo da se bavite novinarstvom i da radite u interesu javnosti”, kaže Samardžić.

U Nacrtu se navodi i to da će Ministarstvo pravde pokrenuti postupak kod nadležnog suda za zabranu rada u slučaju da neprofitna organizacija u svom djelovanju postupa suprotno Ustavu i propisima RS, “odnosno kada djeluje kao agent stranog uticaja na štetu individualnih i drugih prava građana ili podstiče na nasilje, koristi govor mržnje (…) ili u slučaju ako se utvrdi nepravilnost u finansijskom poslovanju”.

Samadržić dodaje da predloženi set zakona ima “nesagledive posljedice po sigurnost medijskih djelatnika, slobodu medija, slobodu izražavanja, ali direktno utiče i na potkopavanje temeljnih vrijednosti demokratije”.

Zakon po uzoru na ruski

Predsjednik RS Milorad Dodik, koji je prvi najavio donošenje ovog zakona, prije sedam dana je izjavio da neće odustati, da će zakon o nevladinim organizacijama biti usvojen, i da to neće moći da zaustave stranci, pa ni sama Evropska unija (EU).

“RS je to pokušala 2018. godine (uvesti zakon o nevladinim oganizacijama prim.aut), ali je od toga odustala nakon intervencija koje su bile snažne iz EU”,  kazao je Dodik, kritikujući reakcije koje su zbog najava ovog zakona došle iz delegacije EU, evropskih država, ali i ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

“Imate nevjerovatnu stvar. Amerikanci kažu – da, mi smo donijeli zakon o NVO 1938. godine, popravili smo ga tri puta, ali ne preporučujemo drugim zemaljama i vladama da taj zakon donesu. Šta to govori? Kako to jedna stvar važi za njih, a druga za nas?”, kazao je Dodik.

Ipak, kako je objavio Radio Slobodna Evropa, predloženi nacrt zakona u RS više liči ruskom, a ne američkom zakonu, koji strane agente definiše kao pojedince koji djeluju pod direktivama iz stranih država, a bave se političkim aktivnostima, prikupljaju novac ili djeluju pod naredbom svojih pretpostavljenih, u kontaktu sa američkim vlastima.

Pomalo neočekivano, Dodik je u ovom slučaju dobio podršku pojedinih opozicionara, javnih ličnosti i dijela novinarske zajednice.

S druge strane, predstavnici brojnih neprofitnih organizacija kažu da neće ni oni sjediti skrštenih ruku. Veći broj njih koji imaju sjedište na području RS razmišlja o preregistraciji ili registrovanju novih udruženja kroz državni registar koji vodi Ministarstvo pravde BiH, kao i moguće preseljenje organizacija na područje Federacije BiH.

Kako kažu, ponovo će štetu zbog toga imati RS, jer će sredstva koja se na osnovu poreza i doprinosa zaposlenicima u udruženjima sada uplaćuju u budžet jednog entiteta, te će zbog selidbe biti prebačena u budžet drugog entiteta. Ipak, poručuju, boriće se do samog kraja svim demokratski dozvoljenim sredstvima, pa čak i sudskim putem da bi ovaj zakon, za koji smatraju i da je diskriminatoran, jer ne tretira sve nevladine organizacije, ostao samo na nivou prijetnje.