Novinar koji se suprotstavljao gospodarima rata

Denis Kuljiš je u velikoj meri personalizacija poleta jedne generacije mladih novinara sa početka osamdesetih godina. On je obeležio ratno novinarstvo u Hrvatskoj pa i na Balkanu, i čitav taj period postkomunizma u medijima, zaključuje Davor Đenero, politički analitičar iz Zagreba, povodom smrti poznatog novinara i pisca.

Istaknuti novinar, pisac i publicista Denis Kuljiš umro je u nedelju 18. avgusta u Zagrebu u 69. godini nakon kratke i teške bolesti.

Đenero se u razgovoru za Danas priseća kako je poslednji put razgovarao sa Kuljišem nakon zajedničkog gostovanja u jednoj emisiji pre oko dva meseca.

– Pričao mi je o projektima koje misli raditi, delovao mi je jako optimistično u vezi toga, kao da ima još puno planova, puno za uraditi, zato mi vest o njegovoj smrti dolazi kao iznenađenje, naglašava Đenero.

Kuljišev doprinos ostaće, rezimira on, to što je sudelovao u osnivanju dva nedeljnika i jednog novog dnevnog – Jutarnjeg lista – koji je bio prvi postkomunistički dnevnik u Hrvatskoj. Kuljiš je i osnivač prve hrvatske novinske korporacije Europapress Holding.

– Kuljiš je bio vrlo inteligentan, brzo mislio, dobro pisao, imao osjećaj kako upakirati svoje stavove, neobuzdan, nije bio spreman na bilo kakva ograničenja, izlagao je glavu zarad profesije… Najzaslužniji je bio za otkrivanje zločina tokom rata na hrvatskoj strani, konkretno za slučaj obitelji Zec i ostavio je za sobom brojne upečatljive tekstove protiv hrvatskih i bosansko-hercegovačkih lordova – gospodara rata, ističe Đenero kao Kuljiševa najveća dostignuća.

Analitičar dodaje da je i preminuli novinar, kao i svaki važan čovek, imao mana, ali da je odskakao od drugih zahvaljujući svom izrazito snažnom osećaju za atraktivnu priču. Bio je predvodnik generacije novinara koji su pisali o ratu, a koja je posle rata donekle utihnula, ili otišla u druge branše.

„Vremena su postala manje opasna, verovatno su time bila i manje atraktivna za njega“, smatra Đenero.

Kuljiš je rođen u Splitu 1951. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je opštu lingvistiku i sociologiju. Novinarsku karijeru započeo je 1972. Radio je u Poletu, Vjesniku, Startu, Danasu i nedeljniku Studio, a 1989. zajedno s partnerima osnovao je firmu Media Press, koja zatim prerasla u Europapress Holding, najveću novinsko-izdavačku kuću u Hrvatskoj. Od 2005. do 2017. objavljivao je kolumne u Jutarnjem listu i Večernjem listu i u nizu dnevnih novina u Srbiji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini. NJegova kolumna „1000 šema Denisa Kuljiša“ izlazila je godinama na poslednjoj strani Globusa.

Knjige – od gangstera do Tuđmana i Tita

Objavio je knjigu novinskih tekstova i feljtona „Majmuni, gangsteri i heroji“ (2001), koja je 2005. dobila nastavak pod naslovom „Majmuni, gangsteri, heroji, geniji, lupeži & papci“. Objavio je još „Dva pamfleta protiv Tuđmana“ (2004), „Ad hominem“ (2006), politički roman „Hrvatski Bog Merkur“ (2010) i zbirku eseja „Wahrheit Macht Frei“ (2011). Napisao je knjigu „Tito: Neispričane priče“ (2013) zajedno sa istoričarem Vilijamom Klingerom, koji je preminuo tokom rada na ovom delu. Početkom 2019. godine, beogradski Službeni glasnik izdao je Kuljišovu knjigu „Titov tajni imperij“, za koju je pogovor pisao Radivoj Cvetićanin, novinar i biviši ambasador Srbije u Zagrebu.