Novinari su tu da brane ugrožene sugrađane, ali nijesu ažurni kada treba da se bore za svoja prava

Novinari su uvijek tu da brane ugrožene sugrađane i pišu o njima, ali nijesu ažurni kada treba da se bore za svoja prava. Zbog toga novinari svih redakcija, zavisnih ili nezavisnih, treba da se ujedine kako bi se izborili za svoja prava.

To je generalna ocjena panela „Dokle sežu granice slobode izražavanja“, koji je danas povodom Dana novinara organizovalo crnogorsko Društvo profesionalnih novinara (DPNCG).

Sekretarka DPNCG Mila Radulović kazala je da novinarski kodeks obavezuje sve zaposlene u medijama da budu u službi javnosti i solidarni bez obzira na međusobne razlike u privatnim i političkim stavovima.

„Nažalost u Crnoj Gori nije takva situacija, to svi znamo“, navela je Radulović.

Ona je rekla da su svim novinarima u Crnoj Gori isti ciljevi, problemi i interesi.

Urednik „Monitora“ Zoran Radulović kazao je da su novinari krivi jer su dozvolili da im se profesija pretvori u industriju, gdje je samo bitno da se proizvod plasira na tržište.

„Naša profesija nije industrija, već javni interes. Da pišemo o stvarima od javnog interesa, a ne od javnog interesovanja“, kazao je Radulović.

Urednica TV Atlas Vesna Rajković smatra da novinarstvo treba da se vrati ljudima iz profesije.

„Ovdje se nekako podstiče priča da svi nekako više znaju i pričaju, od onih koji su svakog dana u poslu, svakog dana u redakciji, koji svakog dana pišu i danas povodom Dana novinara oglasila su se gotovo sva nevladina udruženja, koja eto tako negdje sporadično nešto znaju o novinarstvu, pa su našli za shodno da pišu i nama čestitaju što smo plemeniti, a niko od novinara“, ocijenila je Rajković.

Tvrdi da je novinarstvo na najnižoj mogućoj ljestvici kada je riječ o znanju i odgovornosti novinara koji rade u medijima.

Panelu su prisustvovali i ambasadori Njemačke Hans Gunter Matern, i Velike Britanije Ian Viting, kao i predstavnik Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Patrik Šmelcer.

Od predstavnika državnih organa panelu je prisustvovao direktor za medije u Ministasrtvu kulture Željko Rutović, dok direktorica za pravosuđe u Ministarstvu pravde Marijana Laković Drašković nije prisustvovala, iako je, po riječima Radulovićeve, ranije potvrdila dolazak.

Rutović je kazao da su problemi svih novinara isti, bez obzira na to da li se radi o zavisnom ili nezavisnom udruženju.

„Etički kodeks, objektivno i odgovorno novinarstvo ima iste prefikse, standarde koji su podjednako obavezujući za sve djelatnike medijske industruje“, ocijenio je Rutović.

On je glavnu prepreku za odgovoran rad novinara vidio u slabim samoregulatornim tijelima, što je tvrdi i ocjena Evropske komisije.

„Na različitim adresama, različitim povodima i različitim situacijama smo ukazivali na potrebu ne samo regulatornih već i samoregulatornih principa snaženja, s jedne strane prava javnosti da zna kao demokratskog alata u demokratskom društvu, slobodnog pristupa informacijama i, s druge strane, visoke samoregulatorne prakse medijske industruje“, kazao je Rutović.

Povodom današnjeg praznika nagrade za doprinos novinarstvu uručilo je Udruženje novinara Crne Gore, a među nagrađenima je i novinar „Vijesti“ Goran Kapor.

On je dobio drugu godišnju nagradu, dok je dobitnik prve šef dopisništva „Večernjih novosti“ u Crnoj Gori Veliša Kadić.

Nagradu „Boško Pušonjić“ dodijelili su uredniku Srpskog radija u Crnoj Gori Draganu Aloriću za reportažu „Zahvalan Gospodu“.

Dan novinara čestitao je danas predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, nevladine organizacije Građanska alijansa i Solidarnost, a čestitkama su se pridružile i političke partije: SDP, SNP, Demokrate i Građanski pokret URA.

Oni su novinarima poručili da brane svoju profesiju i da se izbore za svoja prava u teškim uslovima, u kojim rade.

Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović, kazao je da je jedini problem u Crnoj Gori nepostojanje dijaloga u okviru medijske zajednice.

“Nama ne trebaju izvještaji Evropske komisije da utvrdimo da je crnogorska medijska zajednica otprilke najgori dio crnogorskog društva”, naveo je Vujović.

On je rekao da je takva situacija dalje neodrživa i ako se nešto ne preduzme na premošćavanju tog problma, medijska zajednica će i dalje da tone.

Advokat DPNCG Siniša Gazivoda kazao je danas da novinari moraju granskim kolektivnim ugovorom definisati radno vrijeme i obaveze novinara. To su, smatra on, generalni problemi svih novinara.

“Svi primaju manje nego što zaslužuju, a rade više nego što je to normalno u civilizacijskim uslovima. Jedan isti novinar sa mnom priča ujutru prije suđenja, pa popodne nakon suđenja, a potom uveče da vidi da li ima promjena. To je cijeli dan posla.”, kazao je Gazivoda.

Ocijenio je da bi se vjerovatno sve riješilo kada bi se samo primijenila dobra uporedna praksa, ali da to ne bi odgovaralo vlasnicima medija.

“Zbog toga treba ići polako, i sve te države nijesu došle odjednom do dobrog sistema, već su i oni korak po korak”, kazao je Gazivoda.

Predstavnik Sindikata medija (SMCG) Predrag Nikolić kazao je da su pokušavali da uđu u pregiovore sa Unijom poslodavaca oko kolektivnog ugovora, ali d anijesu reprezentativni. Gazivoda tvrdi da im treba 15 odsto članstva ukupnog broja zaposlenih u medijima da bi organizacija bila reprezentativna.

Nikolić smatra da je slika medija u čitavom regionu sumorna, dok je u Crnoj Gori u posljednje tri godine tu profesiju napustilo 725 novinara.

“Crna Gora, iako je lider u regionu po mnogim stvarima u novinarstvu je u nivou sa regionom, a u nekim stvarima gora od toga”, naveo je Nikoić.