Podcast kao forma omladinskog aktivizma

Podcast nudi mogućnost mladima da se bave temama koje ih interesuju. Upravo zbog toga, početkom februara u Banjoj Luci održana je trodnevna konferencija „Podcasting: osnaživanje individualnih glasova“ u okviru koje je 35 mladih radilo na razvijaju vlastitih ideja za podcaste te slušalo iskustva prvih podcastera u BiH. Konferencija je održana u okviru BH Resilience Initiative (BHRI) programa Međunarodne organizacije za migracije, a cilj je bio da se kroz podcast osnaži omladinski aktivizam, ali i građansko novinarstvo u BiH.

“Podcast je super platforma koja mladim ljudima u neslobodnom vremenu daje njihovu slobodu u prostorima koji su a priori njihovi, a to je online prostor … I ja zaista mislim da je ovo vrijeme u kojem oni preuzimaju kontrolu nad onim što se dešava u njihovom životu”, govori Nedim Krajišnik, voditelj podcasta za nastavnike i nastavnice Besjede u obrazovanju. Kaže da ukoliko se odluče za podcast, važno je da mladi znaju iz kojih uvjerenja to čine i zbog kojih vrijednosti, te da svu energiju usmjere na sadržaj, a ne nužno na estetiku. “To sve kreće sa serijom ozbiljih poraza, nekom upali, nekom ne upali, ali trebaju da budu spremni na njih i da ih koriste kao platformu za učenje”, kaže Krajišnik.

Sagovornici se slažu da je broj podcasta u BiH porastao tokom pandemije. Istraživanje Mladi za bolje medije je pokazalo da mladi prate raznovrsne kanale na YouTubeu, često kanale o ljepoti, modi i lifestyleu, a na spisku se nalaze i podcast CAT patrola omladinskog projekta Građani protiv terorizma, YouTube kanal muzičke grupe Helem Nejse, te zagrebački podcast Inkubator. Podcaste imaju i pojedine medijske kuće, poput Buke i Radio Slobodna Evropa, a u okviru BHRI projekta pokrenuti su i omladinski podcasti Zadnja klupa, koji vode mladi iz Srebrenice, Vlasenice i Bratunca, Već danas, podcast mladih iz Zvornika i Kalesije te RadiYo Active, podcast community radija iz Zenice.

Senad Alibegović, idejni pokretač podrške mladim podcasterima i podcastericama u BiH u okviru BHRI programa, kaže da je ovo nastavak osnaživanja podcast scene u BiH. “Nama je važno da se glasovi mladih iz Bosne i Hercegovine čuju, stoga, podcast kao novi i sve aktuelniji format idealan je za jačanje građanskog novinarstva”.

Popularnost podcasta

Riječ podcast je nastala kao kombinacija riječi Appleovog Ipod-a i riječi broadcast (emitirati), a čini digitalnu audio datoteku na koju se može pretplatiti putem digitalnih servisa. Popularne podcast platforme su Pocketcasts, Stitcher, Apple Podcast, Podbean, Soundcloud i Spotify. Osnivač hrvatskog magazina Netokracija Ivan Brezak Brkan, koji zajedno sa urednicom Mijom Biberović vodi podcast Netokracija o novostima iz digitalne industrije, ne smatra da su svi talk showovi na YouTubeu podcasti, već samo sadržaji koji imaju audio verziju dostupnu putem nekog servisa koji podržava podcast feedove –  kao što je Apple Podcasts i Google Podcasts. Ipak, video forma podcasta, najčešće u obliku talk showa, se razvila na YouTubeu, a u regiji pod ovim pojmom se danas ubrajaju razne audio i audiovizuelne talk show emisije, intervjui, reportaže pa i radijske emisije na internetu.

Izvještaji Reutersovog instituta za studij novinarstva pokazuju da je 2020. i 2021. godine oko 30 posto ispitanika u 20 zemalja svijeta slušalo podcast posljednjih mjesec dana. U 2021. godini, podcasti su bili najpopularniji u Irskoj (41%), Španiji (38%), Švedskoj (37%), Norveškoj (37%), i Sjedinjenim Američkim Državama (37%). Osobe koje slušaju podcast su većinom mlađe (do 35 godina), to najčešće čine preko mobilnih telefona/slušalica, te na putu prema poslu ili školi, iako je tokom pandemije došlo do povećanja broja onih koji podcast slušaju kući. Za medijske kuće podcast je postao dobar kanal za privlačenje publike i za sticanje njihovog povjerenja.

Dijana Tepšić, nekadašnja radijska voditeljica, osnivačica i kretivna direktorica Play Team agencije iz Banje Luke,  kaže da je podcast “eksplodirao” posljednjih godina u regiji, naročito u Srbiji i Sloveniji.

“Ja baš mislim da BiH ima potencijal u smislu odličnih ideja, odličnih ljudi, odličnih projekata i da je to kod nas definitivno nešto što je sada također jako popularno i traženo. Ljudi su u pandemiji, naravno, bili više u kući, više okrenuti gledanju i slušanju sadržaja”. Kaže da su prednosti podcasta da se njegov sadržaj može pratiti tokom bilo kojih aktivnosti, kao što je šetnja ili kuhanje, te da kod podcasta nije bitna toliko dobra oprema koliko autentičnost tema, naročito onih koje nisu zastupljene u mainstream medijima, poput mentalnog zdravlja i brige o sebi, te interesantan sadržaj i zanimljivi gosti. Govori da danas svako sa pametnim telefonom može snimiti podcast, a da se na internetu mogu pronaći uputstva za editovanje video ili audio sadržaja.

“Tako je tu više pitanja koliko se mi trebamo pokrenuti, biti kreativni i autentični, a sve drugo, i oprema i uslovi i tehnika i novac – to će doći s vremenom ako vi to iskreno i strastveno želite”, kaže ona.

Iskustva prvih podcastera u BiH

Ivona Kukić, novinarka RadioActive, vodila je podcast ovog community radija iz Zenice. Podcast su počeli snimati u februaru prošle godine, a bavili su se društveno angažovanim temama za mlade, poput cyber bullyinga, seksualnog obrazovanja i freelancinga.

“Željela sam da vidim kako je biti ispred kamere i kako je to da dozvoliš da nemaš baš kontrole nad svim, da improvizuješ i da se prilagođavaš svakom novom sagovorniku i temi. Svaki put si se morao spremati, ponovo raditi neko mini istraživanje bez obzira na to da li nam je podcast bio portret ili tematski”. Kaže da joj se podcast jako svidio jer je opuštena forma, te da emisije nužno ne moraju trajati uvijek isto. “Možeš da imaš pristup kakav hoćeš, ako je ozbiljnija tema, onda si i ti ozbiljniji, ako je opuštenija varijanta, a onda ću i ja biti opuštenija, nasmijanija”, kaže Kukić.

Malik Sakić, voditelj podcasta PodCat sa Malikom, u kojem razgovor vodi sa raznim gostima, sa podcastom se počeo baviti prije više godina. Vodio je emisiju Politička sedmica u BiH, podcast sa osvrtom na aktuelna politička dešavanja u zemlji.

“Nije bilo jednostavno jer nije bilo podrške. Morao si da radiš sam i istraživanje i snimanje i editing i objavljivanje, pa da onda to negdje plasiraš pa da ljudima to bude interesantno. Nakon što to sve objaviš, onda vidiš da nema pregleda, misliš da nisi zanimljiv i misliš da treba to da prestanem da radim. I onda odskoči neka emisija. Sjećam se da sam ustao i vidio 500 pregleda”, kaže Sakić.

Govori da se podcast počeo razvijati u BiH, te da su danas, za razliku od ranije, mladima dostupni savjeti i iskustva drugih. “Ono što mi se najviše sviđa jeste što se stvara jedna ciljna grupa ljudi, možda neki hub podcastera u BiH, gdje će imati priliku, da ko god započinje s novim idejama da imate neku skupinu ljudi kojima se može javiti.”

Savjeti za druge

Admir Čular iz grupe Helem Nejse, koja ima i svoj talk show na internetu, kaže da je odlično što su brojni podcasti pokrenuti u posljednje vrijeme u BiH ali da ih je ipak potrebno tehnički poboljšati.

“Mislim da treba poraditi dosta na tehničkom rješenju tih podcasta, da su slušljivi, gledljivi, to je osnovna stvar, da se nekako kapacitiraš s opremom”. Smatra da podcast ne treba biti baziran samo na razgovoru u obliku talk showa, već da je potrebno tražiti i druge forme, te da ukoliko se osoba želi posvetiti podcastu, to treba raditi puno radno vrijeme.

“Jedini način da se razvijaš jeste da svaki dan radiš na tome, ne može se paušalno vrijeme posvećivati nečemu. To je jedini savjet mladima”, govori.

Nedim Krajišnik dodaje i da je i priprema jako bitna. “Za svakog gosta, to je prvo stvar poštovanja, drugo to razlikuje dobar ili loš podcast, a priprema – pročitati knjige, pročitati članke, istražiti nečiji život … pričati s puno ljudi prije nego što uopće dođete do gosta. Koliko god to bilo dosadno, to daje finalni rezultat”.