Istraživanje je pokazalo da je jedan od najvećih nedostataka kada je riječ o sigurnosti novinara nepostojanje posebnih mehanizama i efikasnih zaštitnih mjera u okviru institucija, ali i nepovjerenje prema tim institucijama, zbog čega se novinari kojima je ugrožena sigurnost najčešće za podršku obraćaju nevladinim organizacijama.
„Policija uglavnom brzo reaguje na prijavljene slučajeve, ali problem nastaje kada slučajevi dođu do tužilaca, odnosno do sudova. Prijetnje upućene putem društvenih mreža se rijetko sankcioniraju. Osim toga, političari i državne institucije rijetko osuđuju napade na novinare, a mnogo češće su u ulozi onih koji napadaju i nastoje ograničiti slobodu medija, što šalje jednu krajnje obeshrabrujuću poruku i stvara osjećaj nesigurnosti kod novinara i urednika“, izjavila je generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić.
Indeks sigurnosti novinara ove godine je rađen kao pilot projekat, a istraživanje je najvećim dijelom obuhvatilo podatke koji se odnose na 2020. godinu. Bosna i Hercegovina rangirana je ukupnom ocjenom 3.00. Lošije od naše države je ocijenjena samo Srbija sa indeksom 2.95, Albanija je rangirana sa 3.38, Kosovo 3.39, Crna Gora 3.59, dok su najbolje ocijenjene Hrvatska sa 3.73 i Sjeverna Makedonija sa ocjenom 3.93.
Rangiranje je rađeno u saradnji sa devet članova Savjetodavnog panela koji su činili iskusni novinari, te pravni i medijski eksperti iz BiH. Oni su na osnovu prikupljenog istraživačkog materijala dodjeljivali bodove za ukupno 19 indikatora, koji su podijeljeni u četiri oblasti: pravno i organizacijsko okruženje, prevencija, proces tj. postupanje državnih organa i javnih zvaničnika prema novinarima i efikasnost istraga prijetnji i nasilja nad novinarima, te stvarna sigurnost, što podrazumijeva registrovane slučajeve raznih oblika prijetnji i napada na novinare i medije.
„Izrada Indeksa bila je veoma zahtjevan i sveobuhvatan posao jer je cilj bio da budemo potpuno vjerodostojni i da se oslanjamo isključivo na činjenično stanje, kako bismo objektivno mogli ocijeniti nivo sigurnosti novinara u regionu. Uz pomoć ovog istraživačkog alata moći ćemo iz godine u godinu da pratimo promjene u zakonodavnom okviru koji se tiče rada novinara i medija i postupanja nadležnih institucija prilikom istraga i sankcionisanja napada i prijetnji, ali također i u političkom okruženju i načinu na koji ukupan političko-društveni ambijent utiče na rad novinara. Posebno je alarmantno to što smo u prošloj godini imali gotovo konstantne političke pritiske sa ciljem gušenja istraživačkog novinarstva i pokušaje diskreditiranja novinara i medija koji su pisali o korupcijskim aferama, a vidjeli smo da je taj trend nastavljen i u ovoj godini“, navodi autorica istraživanja Maja Radević.
Broj prijavljenih prijetnji smrću novinarima u BiH tokom 2020. je šest, nešto manji u odnosu na 2019., kada ih je registrovano osam. Zabrinjava što u svim prijavljenim slučajevima niko od napadača još uvijek nije sankcioniran.
Od tri prijavljena fizička napada na novinare u prošloj godini, samo jedan slučaj je upućen Tužilaštvu na daljnje postupanje. Broj napada i prijetnji medijskim kućama i organizacijama je u porastu, a nijedan od registriranih sedam slučajeva iz protekle godine nije sankcioniran.
Kompletno istraživanje na bosanskom i engleskom jeziku dostupno je na sljedećim linkovima:
Silovanje ili cenzura: Na šta to smrdi Pepe le Tvor?
Deset medijskih sporazuma za „zajedničku budućnost” sa Kinom, zemljom cenzure i progona novinara
Saragusti: Niko sada nije bezbedan. Zločini su jezivi. Novinari su ubijeni dok obavljaju svoj posao
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.