Radnici poručili da neće nijemo posmatrati propast BHRT-a

BHRT duguje oko 19,5 miliona maraka (deset miliona eura) po osnovu doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, te drugih poreza. To je dug zaključno sa 30. septembrom 2021. godine, prema podacima Poreske uprave Federacije BiH.

Tako se ovaj javni emiter, jedan od tri koja postoje u BiH, našao među 20 najvećih poreznih dužnika u ovom entitetu u BiH.

Protest radnika u zgradi RTV Doma počeo je intoniranjem himne BiH, a uslijedile su poruke da „borba za BHRT predstavlja borbu za državu“.

Poručeno je da bi gašenje ove medijske kuće ugrozilo egzistenciju više od 800 uposlenika, koji se zbog kašnjenja plaća ionako nalaze u teškoj situaciji.

Predsjednik Samostalnog sindikata radnika BHRT-a Damir Smital poručio je da se BHRT nalazi u katastrofalnom stanju zbog „nemogućnosti države da osigura vladavinu prava i provođenje zakona“.

„Da li vas je stid što propada javni servis BiH i što iz udobnih fotelja niste prstom pomaknuli da se riješi financiranje? Ne trebaju nam prazna obećanja. Radnicima BHRT-a potrebni su hitni i konkretni koraci“, poručio je Smital predstavnicima vlasti u BiH.

Predsjednik udruženja „BH novinari“ Marko Divković kazao je da domaćim političarima ne odgovara televizija koja je samo u vlasništvu njenih građana.

‘Politički pritisak traje duže od 20 godina’

„Ova medijska kuća preživjela je ratne strahote, neke od politika vam to nisu zaboravile“, kazao je Divković, ističući da su radnici BHRT-a „sačuvali dostojanstvo novinarske profesije“.

Podršku uposlenicima BHRT-a pružio je i bh. režiser Dino Mustafić koji je kazao da „politički pritisak na tu medijsku kuću traje duže od 20 godina“.

„Kada ne mogu da ovladaju medijem onda mu presuđuju šutnjom u parlamentarnim klupama“, rekao je Mustafić, naglašavajući da je iza BHRT-a „velika zaostavština koja je ispisala kolektivnu historiju“.

Radnici BHRT-a, čiji osnivač je Parlament BiH, zatražili su na protestima hitno deblokiranje računa, te izmjenu zakonske regulative kako bi bila omogućena efikasnija naplata RTV takse.

Od menadžmenta radnici traže rješavanje nagomilanih problema, odnosno da „prestanu mijenjati sistematizaciju za podobne i počnu poštovati radnike koji marljivo rade kako bi zaradili male plate“.

Poručeno je i da uposlenici neće nijemo posmatrati propadanje BHRT-a, te da će se sve glasnije braniti „javni servis koji je nekada bio ponos države“.

Kako je došlo do blokade računa?

Poslovodni odbor BHRT-a saopćio je 24. marta da je glavni razlog blokade računa nemogućnost BHRT-a da dobije zakonom garantiran prihod od RTV takse, predviđen Zakonom o javnom RTV sistemu BiH kojeg je 2005. godine usvojio Parlament BiH.

Iz BHRT-a ističu da Radiotelevizija Republike Srpske (RTRS), koja prikuplja taksu u entitetu Republika Srpska i na području Brčko distrikta, od 2017. godine „krši Zakon i ne uplaćuje BHRT-u pripadajućih 50 posto naplaćenih sredstava“.

„Taj dug narastao je na više od 63 miliona maraka (oko 32 miliona eura) na kraju 2021. godine, zbog čega BHRT nije u mogućnosti ispoštovati sve svoje obaveze, među kojima su i redovno plaćanje poreza i doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje svojim zaposlenicima“, kaže se u saopćenju Poslovodnog odbora.

Podsjetili su da je jedan od 14 uvjeta pristupanju BiH u EU je i odgovornost države za rad i stabilno finansiranje javnog RTV servisa.

Javni servis se sastoji od tri emitera – BHRT-a, Radio Televizije Republike Srpske (RTRS) i Radio-televizije Federacije BiH (RTVFBiH).

Prema Izvještaju o financijskom poslovanju BHRT-a za 2020. godinu, gubitak BHRT-a u poslovanju samo za 2020. godinu je iznosio oko 4,2 miliona maraka (oko 2,1 milion eura).

Najznačajniji prihodi dolaze od RTV takse. Međutim, na račune BHRT-a entitetski emiteri su uplatili samo oko 60 posto sredstava koja im pripadaju po osnovu naplaćene RTV takse.

Dodatno, entitetski emiteri ne plaćaju BHRT-u pripadajući dio prihoda ostvarenih iz reklamiranja.

Šta predviđa zakon?

Prema Zakonu o javnom RTV sistemu BiH, svako domaćinstvo ili pravno lice u BiH koje posjeduje radijski ili televizijski prijemnik dužno je plaćati mjesečnu taksu koja iznosi 7,5 maraka (oko 3,8 eura).

BHRT naplaćuje taksu na području Brčko distrikta, RTV Federacije BiH na području entiteta Federacije BiH i RTRS na području entiteta Republika Srpska.

Ta taksa, kao i svi prihodi od marketinškog oglašavanja, trebali bi se uplaćivati na jedinstven račun.

Odbor sistema, koji nije nikad uspostavljen, je povjeritelj i izvršitelj jedinstvenog računa. S tog računa po 25 prihoda od takse, te po 25 posto neto prihoda (nakon oporezivanja) od oglašavanja naplaćenih na cijelom području BiH trebao bi se rasporediti na račune RTV Federacije BiH i RTRS-a.

Preostalih pedeset posto prihoda od takse i pedeset posto neto prihoda od oglašavanja prikupljenih na cijelom području BiH trebao bi se uplatiti BHRT-u.