Slučaj Mulahusić: Hapšenje zbog govora mržnje na društvenim mrežama

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je od Suda BiH određivanje jednomjesečnog pritvora Jasminu Mulahusiću, državljaninu BiH i Luksemburga, koga su prije nekoliko dana uhapsili službenici Granične policije BiH prilikom pokušaja izlaska iz BiH.

Tereti se za krivična djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora  i netrpeljivosti iz člana 145a. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

Mulahusić, koji na društvenim mrežama ima nekoliko profila, već duže vrijeme objavljuje statuse i montirane fotografije kojima etiketira najčešće novinare, aktiviste, ali i političare. Duži vremenski period nalazi se pod istragom Tužilaštva BiH.

“Prijedlog pritvora za osumnjičenog, koji se dovodi u vezu sa terorističkim aktivnostima, upućen je iz razloga opisanih u članu 132. stav 1. tačke a), b) i c), odnosno zbog opasnosti od bjekstva, opasnosti da bi boravkom na slobodi mogao ometati istragu, prikrivati dokaze, te vršiti uticaj na svjedoke ili saučesnike, kao i ponoviti krivično djelo ili dovršiti započeto”, navode iz državnog Tužilaštva.

Dodaju da dok čekaju odluku Suda, nastavljaju istragu u ovom predmetu.

“Osumnjičeni je pod istragom Tužilaštva BiH i tereti se da je u dužem vremenskom periodu, putem društvenih mreža i interneta, u javnost plasirao uvredljive poruke na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, kojima se na najgrublji način vrijeđaju vjerska i nacionalna osjećanja građana u Bosni i Hercegovini, te izrađivao i plasirao različite foto i video montaže kojima se širi nacionalna i vjerska mržnja i netrpeljivost između naroda u Bosni i Hercegovini”, stoji u saopštenju Tužilaštva BiH.

Između ostalih, meta Mulahusićevih napada na društvenoj mreži Facebook duže vrijeme je i službenik Federalnog MUP-a Ervin Mušinović koga je Mulahusić označio izdajnikom i neprijateljem Bošnjaka. Mušinović za Mediacentar kaže kako se nada da će se Sud Bosne i Hercegovine voditi praksom Opštinskog suda u Ljubuškom koji je osudio pripadnika Oružanih snaga BiH Juricu Pavlovića jer je, u komentaru na Facebooku, nazvao književnicu Martinu Mlinarević izdajicom svog naroda i neprijateljem Hrvata.

“Govor mržnje Jasmina Mulahusića mnogo je gnusniji jer on svoje mete, uključujući i mene, ne samo da naziva izdajnicima i neprijateljima države već i četnicima, promotorima udruženog zločinačkog poduhvata, osobama koje treba protjerati, ostaviti bez posla i tako dalje. Govor mržnje i sloboda govora nisu isto i toga trebamo biti svi svjesni, a posebno političke stranke koje staju u zaštitu radikalnog Mulahusića”, poručuje Mušinović.

Dodaje da se Mulahusićem treba baviti pravosuđe, a da mete njegovih napada trebaju prijavljivati takve slučajeve.

“Jesmo li se to doveli u fazu u kojoj je sasvim normalno propagirati da se časnim ljudima, koji žive u BiH i vole ove zemlju, zabrani rad u Sarajevu samo zato što su pripadnici srpskog ili hrvatskog naroda ili pak što su Bošnjaci, ali ne po mjeri moralnih načela grupe polupismenih radikala? Mogu me nazivati 100 puta izdajicom, ali ja takav pristup nikada neću podržati”, dodaje Mušinović.

Advokatica Belma Balijagić-Džuho kaže da svako ima pravo na sigurnost i privatnost, što je Mulahusić narušio.

“Remećenjem ovih načela ulazi se u sferu kažnjivosti i pravni poredak jedne države mora reagirati i onoga ko remeti privatnost i sigurnost građana dovesti pred lice pravde.”

Prema odredbama Krivičnog zakona BiH, kazna za krivična djela koja se Mulahusiću stavljaju na teret je od tri mjeseca do tri godine zatvora.

U Članu 145a – Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti stoji:

(1) Ko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među
konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini,
kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe
određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku
pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja krivično djelo iz stava (1) ovog člana, kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Mulahusićev advokat Mirza Ališah kaže da ovdje nema elemenata krivičnog djela i da je njegov branjenik samo koristio pravo na slobodu govora.

„U suštini ovo je verbalni delikt koji je iščezao sa prošlim sistemom, ali evo vidimo kao da je uskrsnuo opet. Tako da se sloboda govora tretira kao vjerska, rasna, nacionalna ili bilo koja druga mržnja“, kazao je Ališah u izjavi za Mediacentar.

Procedura nalaže da nakon što je Tužilaštvo BiH zatražilo pritvor, Sud BiH ima rok od 24 h da odluči o zahtjevu Tužilaštva. Ukoliko tužitelj ili tuženi podnese žalbu, rok za konačnu odluku Suda o pritvoru je 48 h. Eventualni pritvor se određuje na 30 dana, a potom on može biti produžen za još 60 ili ukinut.

Mulahusić se sada formalno pravno ne nalazi u pritvoru, već je u prostorijama Tužilaštva BiH zadržan do odluke Suda.

„Uvjeren sam, stojim iza toga, da nema osnova za pritvaranje ni podizanje optužnice. Sudija je iskusan i vjerujem da će racionalno odlučiti da tu nema elemenata bića krivičnog djela“, kaže Mulahusićev advokat.

On misli da je ovo prvi slučaj traženja pritvora u slučajevima krivičnog djela raspirivanja međunacionalne, etničke ili vjerske mržnje zbog sadržaja objavljenih na društvenim mrežama. Iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili na naše pitanje da li je ovo prvi takav zahtjev.

„Pritvor je nešto najrigoroznije što možete odrediti i određuje se za najteža krivična djela, ja sam bio iznenađen kada sam čuo da će biti predložen pritvor jer postoje druge mjere poput ograničenja kretanja. To je najveće ograničenje prava jednog građanina. Neshvatljivo je da zbog iznošenje stavova na portalima neko ide u pritvor. Vraćamo se 50, 60 godina unazad u vrijeme socijalističkog, komunističkog režima“, dodao je Ališah.

Pravnica u Liniji za pomoć novinarima Vildana Džekman kaže kako je granica između govora mržnje i slobode govora vrlo jasna.

„Govor mržnje je lako prepoznati u odnosu na slobodu izražavanja koja je definisana Evropskom konvencijom o temeljnim ljudskim pravima, članom 10. Naša zakonska rješenja ne štite sve osnove govora mržnje kojima neko može biti izložen, a u posljednje vrijeme su posebno govoru mržnje izloženi novinari i novinarke, i u posljednje vrijeme govor mržnje je sve više prisutan u online prostoru koji nije još dovoljno uređen u BiH.“

Novinari sve češće meta napada i govora mržnje u online prostoru

Od januara do kraja jula 2021. Linija za pomoć novinarima Udruženja „BH novinari“ zabilježila je nekoliko slučajeva koji su riješeni u korist novinara, a koji se tiču sankcionisanja zbog govora mržnje i prijetnji u online prostoru.

Neki od primjera napada govorom mržnje koje je zabilježila Linija za pomoć novinarima su:

· Napad na Martinu Mlinarević – napadač Jurica Pavlović dobio uslovnu kaznu zatvora tri mjeseca zbog govora mržnje u online prostoru.

· Napad na novinara Eldina Hadžovića – napadač Vahid Hota, pripadnik Oružanih snaga Bosne i Hercegovine disciplinski sankcionisan; povreda vojne discipline i godina nenapredovanja u karijeri.

· Prijetnje Branimiru Galiću, YouTuber Haris Pendić osuđen uslovno šest mjeseci zbog prijetnje.

· Prijetnje i napad govorom mržnje na novinarku Zinaidu Đelilović, Adnan Čakalović, uposlenik Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, kažnjen tromjesečnim smanjenjem plate od 15%.

Govor mržnje u zakonu nije prepoznat terminološki i uglavnom se prijetnje podvode pod odredbe Krivičnog zakona u kome je to definisano kao Krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske netrepeljivosti ili mržnje.

„Mnogi misle da je ovo uski okvir i da bi naravno tu zakonsku definiciju trebalo proširiti obuhvaćajući i druga svojstva u situacijama prijetnje i govora mržnje. Jer bazirati govor mržnje samo na nacionalnu, rasnu i vjersku netrepeljivost je nedovoljno jer postoje i drugi osnovi govora mržnje u online prostoru u kojem su posebno izloženi novinari i novinarke“, navodi Vildana Džekman, pravnica u Liniji za pomoć novinarima Udruženja BH novinari.

Dodaje da je u posljednje tri godine više od 40% novinara i novinarki bilo izloženo napadima i prijetnjama, a 75% njih je to doživjelo od nekog političara ili nositelja javnih funkcija.

Džekman insistira na izmjeni odredbi Krivičnog zakona jer se govor mržnje trenutno kažnjava samo u slučajevima kada je mržnja zasonovana na rasnoj, etničkoj ili međunacionalnoj mržnji. Tako je ostavljen prostor da se širenje mržnje na osnovu: pola, roda, seksualne orijentacije i sl. ne kažnjava.

„30% slučajeva Linije za pomoć novinarima se riješi u korist novinara/ki. Kada neko prijavi govor mržnje, mi nadležnom MUP-u podnesemo prijave, onda tužilaštvo pokreće istragu. U dosta slučajeva se istrage vode i dalje, jako je teško otkriti počinioca tih napada i ti postupci pred tužilaštvima traju beskonačno dugo, a sankcionisanje napadača je sa minimalnim kaznama“, objašnjava Džekman.

Stranka demokratske akcije koju Mulahusić često promoviše na Facebooku oglasila se saopštenjem. Kantonalni odbor SDA iz Sarajeva navodi da Mulahusić objavljuje svoje, a ne stavove te stranke. Dodaju da on ima pravo na političke afinitete i simpatije, kao i na javno iznošenje vlastitih stavova. Dodaju da svi u čijim stavovima ima elemenata kršenja zakona trebaju biti sankcionisani, ali se ne smije dozvoliti “opasan presadan ‘selektivnog verbalnog delikta’ i hapšenje ljudi na koje Čampara, Konaković i Tadić upru prstom.”