Studentice novinarstva: Ova profesija je rizičnija za žene nego za muškarce

Novinarstvo je rizičnije za ženu nego za muškarca, žene i muškarci nisu ravnopravni u profesiji, dok novinarke dožiljavaju psihičko i druge oblike nasilja, smatra većina studentica Komunikologije Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, ispitanih za potrebe analize o tome da li je u novinarskoj profesiji predodređeno usmjerenje u karijeri. Dio njih smatra i kako žene u istraživačkom novinarstvu teže dolaze do informacija od svojih kolega zbog toga što i dalje nisu shvaćene dovoljno ozbiljno.

Nepoštovanje prema ženama je, nažalost, dio bosanskohercegovačke tradicije, a vidjivo je od „bezazlenih“ šala i opaski na račun žena, do različitih javnih institucija gdje su žene, ako ne u potpunoj manjini, onda svedene na ispunjavanje kvota i njihov angažman nije naročito značajan u javnom prostoru. Dovoljno je pogledati omjer muškaraca i žena koji su na rukovodećoj poziciji na fakultetima Univerziteta u Sarajevu. Na Fakultetu političkih nauka koji je osnovan 1961. godine, samo jedna žena je obnašala funkciju dekanese – prof. dr. Zlata Grebo.

Napadi na novinarke i izostanak reakcije

Neosporno je da je došlo do značajnog progresa kada je u pitanju formalno obrazovanje žena, međutim, rodne uloge žene ostale su gotovo nepromijenjene. Kada je u pitanju izbor budućeg zanimanja, i tu preovladavaju različiti stereotipi. Određena zanimanja su rezervisana, uglavnom, za muškarce, dok pojedina zanimanja gotovo uvijek obavljaju žene.

Novinarke se suočavaju sa različitim pritiscima, prijetnjama i diskriminacijom.

Seksistički i šovinistički ispadi nosioca javnih dužnosti nisu rijetkost. U posljednjih nekoliko godina zabilježeni su ispadi različitih političkih dužnosnika i njihovih savjetnika (Salka Obhođaša, Semira Efendića, Senahida Memića, Dragana Lukača, Milorada Dodika, Dženana Selimbegovića i drugih), međutim, osim osuda na društvenim mrežama ništa se bitno nije promijenilo. Seksistički komentari i uvrede često su upućeni i novinarkama, a dio javnosti u tim ispadima ne vidi nikakav problem, i sve se pravda pravom na slobodu izražavanja koje ne uključuje pravo na vrijeđanje.

Da li su novinarke u istoj poziciji kao novinari?

Studij Komunikologije/žurnalistike na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu u svakoj generaciji upiše znatno više djevojaka nego muškaraca. Novinarstvo se oduvijek navodilo kao rizična profesija koja iziskuje mnogo vremena i truda, istraživanja i kopanja po različitim arhivama. O novinarima se priča kao o ljudima koji nemaju slobodnog vremena, radni dan im traje 24 sata, vode neuredan život, univerzalne su sveznalice i neznalice, a prijetnje novinarima koji časno obavljaju svoj posao su ustaljena praksa. Studenti/ce često krenu na sudij prepuni entuzijazma, međutim dio njih se obeshrabri i odustaje od ove profesije. Razlozi su brojni: potplaćenost, cenzura, prijetnje otkazima, rad na crno, nezaštićenost novinara, različite vrste pritisaka na medije, prijetnje ubistvima, porodicama, itd.

[povezaneprice]

U patrijarhalnom društvu se novinarstvo smatra izrazito muškom profesijom, a žene koje se odluče za ovu profesiju bi se uglavnom trebale baviti “lakšim” temama, kao što su revijalni i kulinarski programi. Uprkos tome, u BiH djeluje mnogo profesionalnih novinarki koje se bave političkim temama, istraživačkim novinarstvom, otkrivanjem različitih oblika kriminala i korupcije. U ratnom reporterstvu su također žene odigrale ogromnu ulogu, a pohvale na njihov račun su dolazile u rečenici “Hrabra je kao da je muško”, jer se kod nas žene i dalje percipiraju kao pripadnice slabijeg spola.

Novinarstvo i majčinstvo

Sjećam se kada smo prije nekoliko godina kolegica i ja vodile naše studente i studentice u posjetu jednom mediju, urednik, inače poznati novinar sa dugogodišnjim iskustvom, nakon kraćeg uvoda obratio se isključivo studenticama rekavši im kako će morati uskladiti svoju buduću roditeljsku ulogu sa profesijom koju su izabrale.

Ono što ipak ohrabruje jesu studentice koje se bore za svoju jednakopravnopravnost u budućoj profesiji i čini mi se da ih je svake godine sve više. To me i podstaklo da napravim mini anketu na koju su odgovorile studentice završnih godina bachelor i master studija. Interesovalo me kako, nakon nekoliko godina studija, percipiraju svoju buduću profesiju i da li smatraju da su ravnopravne sa svojim kolegama. Bilo bi zanimljivo čuti i mišljenje studenata, međutim, ipak sam se odlučila samo na studentice, jer me zanimalo kako one kao žene vide poziciju novinarki u bh. društvu i da li nesvjesno pristaju na rodne uloge.

U anketi su učestvovale 33 studentice. Komunikologiju su upisale iz različitih razloga: iz znatiželje, zbog rada u elektronskim medijima, želje da se bave istraživačkim novinarstvom, rade u službama odnosa s javnošću, itd.

Novinarstvo rizično za novinarke

Više od polovine studentica smatra da je novinarstvo rizičnija profesija za ženu nego za muškarca. Neke od njih dodaju da je ista situacija i kada su druge profesije u pitanju i da novinarstvo tu nije nikakav izuzetak. Studentice navode da se žene generalno manje poštuju u društvu, da je prisutna spolna diskriminacija, da se nad novinarkama vrši psihičko i drugi oblici nasilja, da se vrše različiti pritisci i uplitanje u njihov rad, a da društvo generalno ženu percipira kao slabiju, pa je lakše napasti ženu nego muškarca. Tri studentice su navele da je ova profesija rizična za ženu, jer porodični život i majčinstvo trpe zbog ove profesije.

Trećina studentica je navela da smatra da žene u istraživačkom novinarstvu teže dolaze do informacija od svojih kolega, a razlog tome je što se žene i dalje ne shvataju dovoljno ozbiljno i lakše ih je odbiti nego muškarce.

Kada je ravnopravnost muškaraca i žena u novinarskoj profesiji u pitanju, većina studentica (njih 21) se ne slažu da su u BiH ravnopravne i ističu da su muškarci privilegovaniji u odnosu na žene. Neki od odgovora su:

• ženama su namijenjene uloge voditeljice, a muškarcima ozbiljne istraživačke priče
• prema muškarcima se ima više povjerenja
• predrasude su izraženije prema ženama
• na našem odsjeku je puno više žena koje studiraju, a ne primjećujem da imamo više novinarki nego novinara
• mušakarci i žene nisu ravnopravni u većini profesija
• nisu ravnopravni, jer se za ženu veže tradicionalna uloga majke-domaćice, iako smo u 21. stoljeću, i žena se uglavnom posmatra iz tog ugla

Trideset i dvije studentice se slažu da žena može obavljati iste poslove u novinarstvu kao i muškarci, a dio njih navode da žene novinarski posao mogu obavljati i bolje od muškaraca. Samo jedna studentica je dala negativan odgovor, navodeći da je to nemoguće uslijed ženinih obaveza u porodici i kući.

Podjednako dobro o svim temama

Da žene i muškarci mogu podjednako dobro izvještavati o istim temama (politici, sportu, kulturi) odgovorilo je 27 studentica, jer je za kvalitetno i profesionalno izvještavanje bitno poznavanje teme, izvori i dobar odabir sugovornika, a ne rod.

Pojedine studentice su dodale da je problem što to društvo još uvijek ne shvata, pa smatraju da  su pojedine teme namijenjene isključivo muškarcima ili isključivo ženama. Pet studentica je navelo da misli da su muškarci ipak sposobniji da izvještavaju o sportskim temama, jer se muškarci više razumiju u sport, što se ne odnosi na druge teme.

Također, 80 posto studentica su odgovorile da primjećuju seksističke izjave prema novinarkama koje dolaze od javnih ličnosti. Jedna studentica navodi primjer koji se desio u njenom gradu prije nekoliko godina, kada je jedan od lokalnih političara javno uvrijedio novinarku uputivši joj seksistički komentar. U zaštitu novinarke je stala jedna pravnica kojoj je lokalni moćnik zaprijetio da nikada neće dobiti posao u tom gradu – i godinama je dobivala odbijenice sa svakog konkursa na koji se prijavila.

Iako situacija nije optimistična, ipak ohrabruje činjenica da veliki dio mladih ljudi ima želju da se izbori za svoja prava i da žene ne pristaju na omalovažavanje i neravnopravnost. Studentice navode i da nisu odustale od svoje želje da se bave novinarskom profesijom, iako su svjesne da će nailaziti na brojne poteškoće u svom radu.