Svakog dana najmanje jedan hrvatski novinar dobije tužbu

Prije nekoliko dana, Županijski sud u Zadru odbio je kao neosnovanu žalbu HRT-a protiv predsjednika HND-a Hrvoja Zovka i potvrdio presudu nižeg suda kojom njegove izjave o postojanju cenzure na HRT-u nisu sporne ili neistinite. Time je propao zahtjev da Zovko zbog povrede časti i ugleda HRT-isplati iznos od 250.000 kuna, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od podnošenja tužbe u prosincu 2018.

Nije svaka tužba protiv novinara SLAPP

Svakoga dana najmanje jedan hrvatski novinar ili izdavač dobije tužbu za naknadu štete ili naknadu štete i ispravak informacije, konkretno lani je tih tužbi bilo čak 380. Osim toga, prošle su godine evidentirana i 34 postupka protiv novinara i medija vezana uz kaznena djela i to najviše zbog klevete – najnoviji su službeni podaci Ministarstva pravosuđa dostavljeni sudionicima radionice Ministarstva kulture i medija koji pokušavaju oblikovati politiku suzbijanja tzv. SLAPP tužbi, trenutačno najaktualnijih i najopasnijih tužbi usmjerenih protiv novinara i medija.

No, ostavi li se na trenutak definicija SLAPP-a i planirana borba protiv tih tužbi, vrijedno je istaknuti najnovije podatke koji se odnose na ‘klasične’ tužbe protiv novinara i medija, sada i u posljednjih nekoliko godina. Naime, prema podacima Ministarstva pravosuđa dobivenim od općinskih sudova, broj zaprimljenih tužbi protiv hrvatske sedme sile je u opadanju.

Prema tim podacima, tužbi protiv hrvatskih novinara za naknadu štete tijekom 2020. bilo je 489, godinu dana ranije bilo ih 416, dok ih je 2018. bilo rekordnih 501. Za istaknuti je i kako su, prema podacima Ministarstva pravosuđa, prošle godine riješena 362  predmeta koji su se  godinama kumulirali na hrvatskim sudovima, što je samo 18 manje od ukupno zaprimljenih tijekom 2021.

S druge strane, pak,  u novinarskim strukovnim organizacijama tvrde da je sve više tužbi protiv novinara i medija sa sve većim odštetnim zahtjevima. Kako ističu u Hrvatskom novinarskom društvu (HND), prema posljednjoj anketi s podacima dobivenim od izdavača, u Hrvatskoj je još i sada na sudu aktivno više od 900 tužbi protiv novinara i  izdavača teških gotovo 70 milijuna kuna.

Devčić: ‘trebamo specijalizirane suce za tužbe protiv medija’

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko isticao je i kako je Hrvatska prepoznata kao “kronični bolesnik u EU prema SLAPP tužbama”, navodeći kako u tome prednjačimo, ako ništa drugo, barem u ovom dijelu Europe.

Pritom, važno je istaknuto što je uopće SLAPP tužba jer i oko toga postoje različite definicije. Prema definiciji koju nude sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, SLAPP tužba je “neosnovana i isključivo maliciozna tužba moćnika s ciljem ušutkavanja i obeshrabrivanja novinara od daljnjeg istraživanja ili objavljivanja sadržaja od javnog interesa”.

Nije svaka tužba protiv novinara i izdavača SLAPP tužba, ističu pravni stručnjaci okupljeni oko stručne skupine Ministarstva kulture i medija osnovane lani u srpnju, a koja je prošlog tjedna na radionici u Splitu po prvi puta okupila i dvoje sudaca Vrhovnog suda.  SLAPP tužbe su pritom ostavljene po strani, a kao prioritet istaknuta je edukacija sudaca u odlučivanju u sporovima pokrenutim protiv novinara i medija.

“Suci nisu svjesni ritma rada novinara, brzine potrebne reakcije. Ali isto tako, mi smo jedan vrlo spor mehanizam po prirodi stvari, procesnim zakonima po kojima postupamo i koji zahtijevaju vrijeme. Novinari nisu spremni malo pričekati i ukoliko mi to međusobno osvijestimo, onda će to biti jedna velika korist za obje profesije“, istaknuo je sudac i glasnogovornik Vrhovnog suda Željko Pajalić.

Uz  angažman sudaca Vrhovnog suda, značajan doprinos još je lani u prosincu dao i sudac i glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu Krešimir Devčić koji je prvi istaknuo potrebu edukacije sudaca, ali uvođenja specijaliziranih sudaca u slučajevima tužbi protiv novinara i medija. Dodajući i kako Hrvatska zasad nema propis koji bi posebno bio posvećen problematici SLAPP-a, u dosadašnjim radionicama Ministarstva kulture i medija, pravni stručnjaci naglasili su i načine potencijalne borbe protiv takvih tužbi.

Hanza najviše na udaru

Profesor Hrvoje Lisičar s Pravnog fakulteta u Zagrebu ističe da bi to mogle biti mjere koji bi ustanovile mehanizme za rano prepoznavanje i odbacivanje takvih tužbi, kazne zbog njihovog podnošenja, sprečavanje tzv. ‘forum shoppinga’ (‘biranje’ suda povoljnog za tužitelja), edukacija sudaca i, što je prvi puta ‘službeno’ u Hrvatskoj rečeno –  podnošenje SLAPP Back tužbi – protutužbi novinara i izdavača. SLAPP Back tužba podrazumijeva tužbu, odnosno protutužbu novinara koji je bio podvrgnut SLAPP tužbama za koje se ispostavilo da su bile maliciozne, ističe Jasna Vaniček- Fila, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija, ujedno i organizatorica radionica za suzbijanje SLAPP-tužbi.

“Prema sadašnjim odredbama odgovarajućih propisa u Hrvatskoj nema nikakve zapreke da se podnese SLAPP Back tužba. Ministarstvo kulture i medija potiče takve pravne korake koji bi trebali imati sanacijski ali i preventivni učinak. U radnoj skupini razmatramo mogućnosti kako bismo potaknuli da se podnošenjem SLAPP Back tužbe postigne, među ostalim, i penalni karakter u građanskom postupku, što za sada nije slučaj”, kazala je Vaniček-Fila za Hinu.  Mogućnost SLAPP Back tužbi razmatraju i neki od vodećih hrvatskih izdavača i redakcija.

‘’Kako je u tijeku donošenje EU anti-SLAPP  Direktive, čekamo njeno donošenje pa ćemo onda ozbiljnije razmatrati i mjere u skladu s tim, kao i ostali nakladnici. Smatramo da je bitno najprije imati jasne kriterije, kao standardizaciju toga koja tužba jest SLAPP tužba da bi onda mogli i djelovati protiv njih’’, kazao je Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista u sklopu Hanza medije, izdavača koji je, prema anketi HND-a, najviše izložen tužbama. Naglasio je i kako podržavaju edukaciju sudaca, kao i specijalizirane sudove koji bi bili zaduženi za SLAPP tužbe, ukoliko će to biti moguće. U svakom slučaju bi pomogla specijalizacija sudaca za medijsko pravo, zaključuje Ogurlić.

Redakcija Telegrama ‘pod iznimnim pritiskom’

Na sličnom su tragu i u 24sata, ‘admiralskom’ brodu konkurentskog izdavača – Styrije. “O protutužbama, za sada, nismo razmišljali, ali nije isključeno. Upoznati smo sa svim prijedlozima te sudjelujemo u radu radne skupine. Teško je u ovome trenutku procijeniti kako će se, ako projekt uvođenja specijaliziranih sudaca saživi, to odraziti u konkretnoj sudskoj praksi. U svakom slučaju trebao bi to biti kakav-takav korak naprijed, jer u sudskoj praksi nailazimo na brojne primjere u kojima se suci ne snalaze i ne razumiju medije”, kazao je Goran Gavranović, glavni urednik i član uprave 24sata.

Direktor Večernjeg lista Renato Ivanuš kazao je kako trenutačno ne razmatraju SLAPP tužbe, ali da podržavaju aktivnosti kojima je u cilju održati medijske i novinarske slobode. “SLAPP tužbe su kod nas postale način kojim razni moćnici nastoje tu slobodu ograničiti, pa je dodatna edukacija sudaca sigurno dobar put u borbi protiv tih neutemeljenih tužbi”, kazao je Ivanuš.

Neki od nakladnika portala nisu dosad odgovorili na upit o SLAPP tužbama, no inicijativu Ministarstva kulture i medija prokomentirala je glavna urednica Telegrama Jelena Valentić.

“S predloženim projektom edukacije sudaca i djelovanjem Radne skupine za oblikovanje politike suzbijanja SLAPP tužbi upoznati smo slabo, odnosno informacije o tim inicijativama dobivamo isključivo kroz druge medije”, kazala je Valentić. Dodala je i kako je sukladno  broju istraživačkih tekstova i objavljenih otkrića, ta redakcija pod iznimnim pritiskom.  “Upravo je Telegram izložen SLAPP tužbama s najradikalnijim odštetnim zahtjevima. Primjerice, predsjednik Županijskog suda u Osijeku, Zvonko Vrban, od Telegram media grupe kao izdavača, novinara Drage Hedla te mene kao glavne urednice, potražuje 750.000 kuna. Josip Stojanović Jolly, poduzetnik blizak brojnim najvišim državnim dužnosnicima, podnio je odštetne zahtjeve u visini 3,5 milijuna kuna. I to su samo neki od primjer”, kazala je Valentić.

Napomenula je i kako ih iz Ministarstva kulture i medija nikada nitko nije kontaktirao te im je “stoga teško komentirati poduzete korake s kojima nisu detaljno upoznati”. U Ministarstvu kulture i medija, pak, tvrde da su predstavnici Telegrama bili pozvani na okrugli stol o SLAPP tužbama još lani u rujnu te da je iduća radionica u Osijeku otvorena za sve zainteresirane sudionike. Bez obzira na tu otvorenost, postavlja se legitimno pitanje – mogu li  novinari biti ravnopravni sa sucima na SLAPP radionicama, naročito kad ih ti isti suci tuže.