Szalai za N1: Veoma pažljivo pratimo situaciju u Bosni i Hercegovini (VIDEO)

Novinarsku situaciju u Evropi i na Balkanu dodatno je pogrošala kriza nastala izbijanjem pandemije coronavirusa.

“Iako je situacija za medije u Evropi najbolja u svijetu, u odnosu na ostale dijelove, opasno je biti novinar u Evropi. A čak je i opasnije biti onaj na Balkanu. Naravno da samo veoma zabrinuti zbog ubistva grčkog novinara. Pozvali smo na mobilizaciju svih mogućih sredstava od zakonodavaca da bi se uhapsile ubice i oni koji stoje iza ovog zločina. Čekamo da vidimo hoće li policija indicirati direktne veze između ubistva novinara i njegovog novinarskog rada. Postoji nekoliko vrsta problema glede medijskih sloboda na Balkanu, koji su nažalost postali sve veći za vrijeme pandemije COVIDA-19. Na primjer, najveći je problem fizičko nasilje koje se vrši nad novinarima, čak i ubistva u prošlosti, kao i nekažnjivost koja je u vezi s procesuiranjem ovih zločina. Mogu spomenuti ubistvo Slavka Ćuruvije u Srbiji, koji je ubijen 1999., a ubice i kreatori još nisu definitivno osuđeni. Dobra vijest koju smo u Srbiji čuli ove godine jeste prvostepena presuda za ubice i kreatore oružanog napada na dom Milana Jovanovića u blizini Beograda. Ponekad, nažalost, novinari nisu samo meta organizovanog kriminala, već i policije, maltretirani su i namjerno hapšeni. Danas smo čuli da je policija maltertirala Nidžaru Ahmetašević u BiH. Imamo te neke novinare koji se doista uvažavaju, a to je novinarka koja se fokusira na migrantska pitanja. U prošlosti je namjerno bila hapšena. Također je bila maltretirana, ali i žrtva online maltretiranja. Ovo je veoma ozbiljno i ona mora biti zaštićena, a ne da je maltretira policija. Međutim, za vrijeme pandemije također smo svjedočili namjernim hapšenjima novinara u Srbiji i na Kosovu. To su bli novinari koji su izvještavali o efektima sanitarne krize. Veoma je zabrinjavajuće što vlasti umjesto da daju relevante informacije što je upotpunosti potrebno u ovoj krizi, što su blokirali pristup informacijama kroz ova hapšenja i druge opstrukcije”, kaže Szalai.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina slučaj Nidžare Ahmetašević nije jedini, a brojna radna mjesta su ugrožena zbog ekonomske situacije izazvane pandemijom.

“Veoma pažljivo pratimo situaciju u BiH. Također smo osudili prijetnje Vanji Stokić, urednici Etrafike, koja također istražuje važno pitanje migracija u BiH. Prijetili su joj na Facebooku i nažalost ovo je problem vladavine zakona. Vlasti su prekinule istragu i odbacile optužbe protiv ove osobe, iako je bilo doista očigledno da je to bila prijetnja smrću. U Bosni je drugi problem ekonomska kriza u medijima, a znamo i da je COVID imao veoma negativan efekt na održivost medija. Također, društvo je Bosni i dalje veoma podijeljeno po etničkim linijama i novinari su često napadnuti. Prošle smo godine vidjeli nekoliko ovakvih slučajeva zbog mišljenja ekstremista iz različitih etničkih partija. I na kraju, također bih spomenuo problem javnih medija koji trpe političke intervencije i čija je urednička sloboda pod prijetnjom”, ističe Szalai.

Reporteri bez granica aktivno prate i situaciju sa N1 u Srbiji i Hrvatskoj te ističu zabrinutost.

“Verbalni napadi političara na novinare su veoma ozbiljni. Političari imaju posebnu odgovornost i njihovi verbalni napadi mogu pozivati druge ljude, prijatelje, neke organizovane grupe pa čak i neke budale da se okrenu fizičkim napadima ili online maltretiranje novinara. Ovo je nešto što osuđujemo. Političari imaju dužnost, ne mogućnost, imaju obavezu da odgovore na pitanja svih novinara jer uloga je novinara da postavljaju neugodna pitanja i da kontrolišu vlast. Znamo za situaciju N1 u Srbiji, ali i drugih medija kao što je Krik, koji su predmet diskriminatornih kampanja u pro-vladinim medijima, a i uz učešće političara. Važno je da svaki put kada se takva kampanja pojavi da je političari zaista jako osude, a što nije uvijek, kako ste i rekli, slučaj. U parlamentu Srbije smo čuli veoma ozbiljne optužbe na račun Krika, a što bi moglo stvoriti atmosferu fizičke opasnosti po ove istraživačke novinare koji istražuju organizovani kriminal. Veoma smo zabrinuti zbog medijskog pluralizma u Srbiji i Hrvatskoj. Pratimo zakonske promjene koje bi mogle imati uticaja na poziciju i opstanak N1 u Srbiji. Nadamo se da vlada ne želi ukloniti cijelu televiziju. Također, pisali smo vladi sa drugim organizacijama za slobodu medija i osudili smo napade na novinare u Srbiji. Mislim da je apsolutno važno za slobodu medija u Srbiji da N1 nastavi raditi i emitovati, kao što je to sada slučaj”, navodi Szalai.

Kako Reporteri bez granica gledaju na ponašanje mađarskih i slovenačkih lidera, Evropske unije, ali i na to kako gledaju na slučaj novinara Jove Martinovića u Crnoj Gori pogledajte u videu.