Trend gašenja štampanih medijskih izdanja predstavlja ogromnu štetu za bh. medijsku zajednicu, javnost i istinu

Gašenjem štampanih medija velik broj novinara ostaje bez posla, gubi se pluralizam medija i informacija, a prelaskom na digitalne platforme mediji gube uticaj i vjerodostojnost koju im daje štampa.

Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu u BiH, ističe da se gašenjem printanih medija omogućuju veće političke manipulacije zbog čega je cijelo društvo na gubitku. Gašenje printane Slobodne Bosne u decembru 2015-te godine, magazina koji je bez kompromisa kritikovao vlasti, razotkrivao kriminalne afere i korupciju, predstavljao je jedan od najvećih gubitaka na medijskoj sceni BiH. Zurovac ističe da je upravo ovaj magazin pretrpio veliku štetu gašenjem printanog izdanja.

„Slobodna Bosna ne može više u online mediju imati velike istraživačke priče sa svim detaljima kao u printanom izdanju. Online medij jednostavno ne trpi duge tekstove, oni su kratki i s druge strane smjena tekstova je brza. Štampano izdanje ostaje kao dokument i ima svoj kvalitet i uticaj“, kaže Zurovac.

Dodaje da prelazak na online platforme i sve veća konkurencija u online prostoru stvara neetično novinarstvo, objavljivanje neprovjerenih i izmišljenih vijesti.

„ Ogromna je razlika između štampanog izdanja i online medija. Prelazak na online medije potpuno se omogućava neetično novinarstvo, objavljivanje neprovjerenih i izmišljenih vijesti, a građani prihvataju informacije bez selekcije“, ističe ona.

Glavni uzrok gašenja printanih medija u svijetu je pojava interneta, pad tiraža i prelazak na jeftinije online platforme. Međutim, u bh. konktekstu uzroci gašenja printanih medija su višestruki. Ekonomski razlozi, siromašno marketinško tržište, slaba kupovna moć građana, ali i pritisci putem velikih oglašivača i velike odštete za presude za klevetu (slučaj Slobode Bosne). Prošle godine ugašene su i novine Press RS. Andrijana Pisarević, novinarka i bivša predsjednica sindikalne organizacije Press RS, kaže da je razloga za gašenje printanih medija ima dosta i da se moraju gledati kumulativno. Dodaje da su ekonomski faktori presudni jer se „jasno vidi da nedostaje novca da se naprave dobri mediji, plate novinari i napišu kvalitetni tekstovi“.

„Siromašni mediji, a kod nas ih ima najviše, podložniji su uticajima, plaćenim i naručenim tekstovima i raznim mahinacijama, što čitaoci prilično lako i brzo prepoznaju i, naravno kažnjavaju. Sa druge strane, sami čitaoci, posebno u BiH, nemaju neku posebnu naviku kupovanja novina, magazina i štampe uopšte. Danas su najveći kupci kafane, a čitaoci lagano napuštaju print i odlaze na internet. U svemu ovome kriju se i razlozi zbog kojih je tiho i bez pompe sahranjen Press, koji je na dan objavljivanja svog poslednjeg broja i dalje bio najčitaniji u Republici Srpskoj“, kaže Pisarević. Dodaje da najveći broj čitalaca ipak prati portale, a da povjerenje u online medije raste.

„To je prirodan proces i ne treba da žalujemo. Bitno je da se bavimo kvalitetnim novinarstvom i da dođemo do čitalaca. Najmanje je bitno da li oni listaju novine

ili skroluju po touchscreen-u“, kaže Pisarević. Dnevne novine Faktor prestale su se štampati u novembru 2016. godine nakon čega je ostao news portal Faktor. Sejad Lučkin , glavni urednik Faktor-a, kaže da su ukidanje dnevne novine Faktor uzrokovali prvenstveno ekonomski razlozi. Prema njegovim riječima tržišna logika danas nameće prelazak na online platforme.
„Marketinške agencije prate taj trend i fokusirane su više na online portale. Čitaocima se danas ne daje novac za novine i ne ide im se do kioska. Sad imaju sve dostupno na svojim mobitelima. Jednostavnija je komunikacija i veći izbor za publiku“, kazao je on.

U Bosni i Hercegovini je također, za razliku od evropskih i zemalja u regiji, napravljena nepravda printanim medijima 2006. godine, kada je uveden porez na dodatnu vrijednost. Tada je BiH postala jedina zemlja koja nema diferenciranu stopu PDV-a za printane medije. Time su printani mediji iz BiH postali nekonkurentni jer se printani mediji iz Srbije i Hrvatske slobodno distribuiraju u BiH.

Ljiljana Zurovac ističe da su bitni uzroci gašenja štampe visok PDV, skup repromaterijal i monopolizacija distribucije. Dodaje i da je marketinško tržište u BiH neuređeno i dođe kao poklon marketinškim agencijama iz Hrvatske i Srbije.

„Marketinške agencije iz susjedstva plasiraju reklame putem štampe iz Hrvatske i Srbije koja je preplavila bh tržište. Večernji list naplati reklamu i onda je plasira u BiH putem izdanja za BiH. Zbog toga je bitno da se donesu zakoni o oglašavanju i transparentnosti vlaništva u medijima i na tome zajedno sa partnerskim organizacijama kroz projekat Mediji i Javni ugled“, kazala je Zurovac.

Jasmin Muminović, direktor štamparije Unioninvest, kaže da bi država mogla pomoći domaću štampu ukidanjem PDV-a na printana izdanja novina.

„Zadnjih godina porasla je cijena papira jer je manje kompanija koje ga proizvode, a s druge strane cijena završnog produkta – novina, je ograničena na jednu KM, na kupovnu moć stanovništva. Taj disbalans je problematičan. Bilo je inicijativa da se ukine PDV na novine i udžbenike. Cijena novine je neto oko 85 feninga, ako bi se ukinuo PDV bila bi marka i to bi bilo značajno za štampu“, kaže on.

Ističe da su printani mediji u BiH dovedeni do granice na kojoj ne očekuje daljnje gašenje medija.

„Dosta printanih medija je već ugašeno. Mislim da su ostali na tržištu par dnevnih novina koje moraju postojati jer imaju svoju publiku koja ih kupuje i koja je vjerna tim novinama“, kazao je on. Jasmin Hamzić, izvršni direktor štamparije Amos Graf, kaže da se država ne odnosi zaštitinički prema domaćem izdavaštvu.

„Bile su inicijative za ukidanjem PDV-a na štampu ali nije prošlo. Ne postoje nikakve olakšice ili poticaj domaćoj izdavačkoj industriji. Pasoši se godinama štampaju u inozemstvu. Za pasoše jeste potrebna posebna oprema ali mogao bi se dati poticaj domaćim izdavačima i da se oni štampaju u BiH i da novac ostaje ovdje. Ali sve se ovdje radi naopako“, kazao je on.

Ugašeni bh. štampani mediji su: Večernje novine, San, Slobodna BiH, Jutarnje novine, Press RS, Fokus, Faktor, Ljiljan, Global, Hrvatska riječ, Horizonti, Valter, BH Danas, Republika, Reporter, Respekt, Max Magazin, Svijet, Zdravlje i ljepota, Stecak, Hum, Why not, Alcak, Sineast, Front Slobode, Novo Vrijeme, Slobodna Bosna.