Kako je to biti novinar pod teretom SLAPP tužbi obradila je u istraživanju „Novinarska sloboda u obruču dvostrukih tužbi: Može li novinar raditi slobodno ako zna da za isti tekst ili medijski prilog može biti dvostruko tužen – kazneno i parnično“ novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić u sklopu projekta koji je financiralo Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP).
SLAPP (engl.: Strategic Lawsuits Against Public Participation – strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti) su tužbe podnijete s namjerom cenzuriranja, zastrašivanja ili ušutkavanja kritičara tako da ih se optereti troškovima obrane sve dok ne prestanu kritizirati ili se suprotstavljati.
Autorica je detaljno istražila četiri slučaja iz hrvatske sudske prakse u zadnjih osam godina u kojima su privatni tužitelji pokrenuli građanski sudski postupak protiv nakladnika ili novinara radi novčane odštete za nanesene „duševne boli“ te su zbog istog teksta pokrenuli i kazneni progon autora teksta.
Riječ je o tužbama suca Ivana Turudića protiv Novog lista i novinara Dražena Ciglenečkog, umirovljene sutkinje Vrhovnog suda Senke Klarić Baranović protiv novinarke šibenskog portala Tris Davorke Blažević, tužbama predsjednika Županijskog suda u Osijeku Zvonka Vrbana protiv portala Telegram i novinara Drage Hedla, te tužbama bivšeg rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa protiv novinarke portala Telegram Dore Kršul.
– Primjeri u istraživanju pružaju uvid u nekoliko aspekata: zbog koje vrste novinarskih tema se pokreće dvostruki sudski progon, kakva je društvena pozicija privatnih tužitelja pokretača tih progona, kako takvu praksu doživljavaju novinari čiji su tekstovi meta dvostrukih tužbi te što o tome kažu iskusni medijski odvjetnici koji zastupaju novinare pred sudom – komentira Slavica Lukić te dodaje da su dva od četiri obrađena slučaja pravomoćno okončana, dok u dva slučaja postupci još uvijek traju.
Autorica ističe da je fenomen dvostrukog sudskog progona zbog istog teksta ili medijskog priloga za novinara posebno težak oblik SLAPP tužbi jer je novinar u takvim situacijama izložen dvostrukom pritisku. U građanskom postupku protiv nakladnika on je ključni svjedok od kojeg se očekuje da uvjeri sud kako njegov tekst sadrži istinite tvrdnje ili na činjenicama zasnovane vrijednosne sudove te da ga je napisao u javnom interesu. U kaznenom postupku novinar je optuženik i mora obraniti sebe od optužbe za kazneno djelo protiv časti i ugleda.
Od četiri slučaja obrađena u analizi, u tri su podnositelji dvostrukih tužbi zbog istog teksta bili visokopozicionirani suci: sutkinja Vrhovnog suda, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, predsjednik Županijskog suda u Osijeku, a u četvrtom je to bio rektor najvećeg sveučilišta u državi – zagrebačkog. Prema dosuđenim iznosima odšteta evidentno je da su duševne boli sudaca jako, jako skupe.
– Ovo je jedan od projekata koji je DZNAP odlučio financirati zbog važnosti slobode autorstva bez pritiska tužbi za sve novinare, ali i posljedica SLAPP tužbi na cijelo društvo. One podrivaju demokraciju i pravo javnosti da dobije cjelovitu informaciju – prokomentirala je predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner.
U nastavku su informacije o četiri slučaja koje je obradila autorica istraživanja:
Slučaj Turudić protiv Novog lista i novinara Dražena Ciglenečkog primjer je dvostrukog sudskog progona. Varaždinski Županijski sud je donio pravomoćno rješenje po kojem su Novi list d.o.o. i Dražen Ciglenečki Turudiću zbog nanesenih duševnih boli dužni solidarno isplatiti iznos od 90.000 kuna, zatezne kamate i 6700 kuna sudskih troškova. Tako je parnični postupak u kojem je sucu Ivanu Turudiću dosuđena pozamašna odšteta nakon dvije godine pravomoćno okončan. Međutim, kazneni postupak kojeg je taj sudac u siječnju 2015. pokrenuo protiv Ciglenečkog pred Općinskim sudom u Rijeci traje punih sedam godina.
Dvostruki sudski progon zbog jednog te istog teksta iskusila je i danas umirovljena novinarka, osnivačica šibenskog portala TRIS.com, Davorka Blažević. Sudske postupke protiv nje, najprije 2015. kazneni, a dvije godine kasnije i građanski, inicirala je tadašnja sutkinja Vrhovnog suda Senka Klarić Baranović, također danas umirovljenica.
Od podizanja kaznene tužbe protiv Davorke Blažević, a zatim i građanske tužbe, do pravomoćne presude u građanskom postupku, proteklo je punih sedam godina. U presudi donesenoj 10. ožujka 2017. sudac Općinskog sud u Šibeniku Ivan Jurišić proglasio je novinarku krivom za kazneno djelo protiv časti i ugleda – uvredu i osudio je na novčanu kaznu od 40 dnevnih dohodaka. što je u njezinu slučaju iznosilo 6.664,40 kuna, uklanjanje teksta sa stranica portala Tris te objavu presude o trošku osuđene. Iznos odštete kasnije dosuđene u građanskoj parnici, kad mu se pribroje zatezne kamate i troškovi sudskog postupka, iznosio je ukupno 52.000 kuna, ili više od deset novinarkinih mjesečnih mirovina.
Predsjednik Županijskog suda u Osijeku Zvonko Vrban podigao je pet građanskih tužbi protiv nakladnika portala Telegram i njegove glavne urednice Jelene Valentić zbog pet tekstova novinara Drage Hedla objavljenih na tome portalu od 21. ožujka do 19. travnja 2021. Građanske je tužbe podnio u svibnju 2021., a njima od nakladnika i glavne urednice portala Telegram zbog nanesenih duševnih boli traži odštetu u ukupnom iznosu od 750.000 kuna. Vrban je istodobno 31. svibnja 2021. podigao i privatnu kaznenu tužbu protiv novinara Drage Hedla tako da je jednom kaznenom tužbom obuhvatio svih pet tekstova. Novinara tereti za kazneno djelo protiv časti i ugleda počinjeno klevetom. Tako se Hedl, nagrađivani istraživački novinar iza kojeg je više do 40 godina novinarskog i uredničkog iskustva, zbog istih pet tekstova, u pet građanskih parnica, našao u ulozi svjedoka, a u kaznenom procesu u ulozi optuženika.
U listopadu 2020. tadašnji rektor Sveučilišta u Zagrebu, Damir Boras zbog jednog te istog teksta protiv novinarke portala Telegram, Dore Kršul, podigao je dvije tužbe – kaznenu i građansku. U kaznenoj tužbi bivši zagrebački rektor novinarku tereti za klevetu, a u građanskoj od nje – dakle od novinarke, a ne od nakladnika – traži odštetu od 20.000 kuna zbog duševnih boli nanesenih tekstom. U siječnju 2022. kad je pisana analiza Slavice Lukić, dvije godine i tri mjeseca nakon podnošenja Borasovih tužbi protiv Kršul, ni u građanskom, ni u kaznenom postupku nije donesena presuda.
Slučajevi dvostrukih tužbi zbog jednog te istog teksta ili medijskog priloga koji su obrađeni u ovom istraživanju nisu na žalost i jedini takvi slučajevi u hrvatskom medijskom prostoru. Oni, međutim, predstavljaju dovoljno reprezentativan uzorak koji baca jasnije svjetlo na društveni profil podnositelja takvih tužbi, tip medijskih tema koje ih izazivaju, duljinu trajanja postupaka i njihove iscrpljujuće učinke na novinare.
DZNAP je u siječnju 2023. ponovo objavio Poziv za prijavu projekata za poticanje novinarskih autorskih prava u Hrvatskoj koji je otvoren do 1. studenoga 2023. Autorima projekata na raspolaganje je stavljeno ukupno 15.000 eura, a pojedinačni projekti financiraju se u iznosu od 400 do 3000 eura. Natječaj se financira iz DZNAP-ova Fonda za poticanje novinarskog autorskog stvaralaštva pretežno nekomercijalne naravi.
Cijelo je istraživanje dostupno na POVEZNICI.
Filmovi o novinarima i za novinare
Medijski amandmani umiru u skupštinskom mraku: Noćno zasedanje Odbora, u četiri čina
Snaga dobre priče: O mitologiji medija
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.