Iz tog razloga, Balkanska liga savršen je medijski mamac za online publiku. Imaginarni je to proizvod interesantan i mlađim i starijim generacijama ljubitelja fudbala, koji se uz to može prodavati na barem malo širem tržištu. I može se, vidimo u praksi, prodavati godinama. Zato je i izvještavanje o „osnivanju Balkanske lige“ jedan, ali savršen primjer na kako niskim granama je sportsko online novinarstvo u Bosni i Hercegovini.
Nije nikakva novost to da je ekspanzija online medija i sportskih novinara – u šta se u nas vole svrstati većinom amaterski ili u najboljem slučaju poluprofesionalni sportski portali i entuzijasti – u posljednjih nekoliko godina zadala težak udarac kvalitetu, ali i integritetu sportskog novinarstva u našoj zemlji. Doduše, nije to slučaj samo u Bosni i Hercegovini ili regiji; sportski mediji svugdje su se pretvorili u surove tvornice klikova, koji bi, više u teoriji, manje u praksi, trebali donijeti prijeko potrebni novac.
Nebrojeni portali u Bosni i Hercegovini u potpunosti su promijenili sliku sportskog novinarstva. Prije svega vlasnicima je prioritet hiperprodukcija – jedan događaj ili informacija lako se pretvara u seriju nepovezanih poluinformacija, a da bi čitalac dobio kompletenu sliku natjeran je na bjesomučno ponavljanje klikova. Naravno, važnija žrtva te hiperprodukcije je kvalitet – ionako potplaćeni novinari, ako ih neki od portala uopće i imaju, natjerani su na kopiranje i prerađivanje, često i fabrikovanje, a gotovo u pravilu preuveličavanje kako bi na kraju dana imali veći broj klikova i posjetilaca.
Čak i ako zanemarimo činjenicu da je na domaćim portalima autorski rad gotovo pa izumro – bolje rečeno ubili su ga nestručni, nesposobni, prepotentni i pohlepni vlasnici i urednici – ostaje fakat da je informacija, njena tačnost, kvalitet, na kraju krajeva i zanimljivost postala potpuno irelevantna. Važan je naslov, ali ne na način da informiše čitaoca, nego upravo suprotno – važno je kako je predstavljen i kako će u vremenu dominacije socijalnih mreža navući publiku na klik. Sve ostalo je apsolutno suvišno.
Način na koji domaći portali – čast baš rijetkim izuzecima – izvještavaju o sportu kod nas je postao ne samo sramotan za profesiju, nego i uvrijedljiv za inteligenciju.
Tako se izvještavanje o osnivanju imaginarne Balkanske lige zapravo pretvorilo u za naše medije tipičnu seriju dezinformacija koje su objavili gotovo svi online sportski mediji – pogotovo oni s najvećim rejtingom i dos(egom). Priča je došla (valjda) iz Makedonije i od prvog do posljednjeg trenutka bila neprovjerena, ali začinjena bombastičnim naslovima, šturim izjavama i nedorečenim komentarima. Gotovo po pravilu u ovakvim tekstovima novinari se „ograđuju“ naglašavanjem da informaciju prenose iz drugih medija, valjda misleći da ih to amnestira od krivnje zbog potpisivanja neprovjerene i nepotpune informacije.
Nakon nekoliko dana bjesomučnog bombardovanja ničim potkrijepljenim zaključcima i lažnim informacijama – uključujući (nelogična) imena sudionika, pristanak i podršku iz Nyona, kao i UEFA-in opet nelogični bogati nagradni fond – isti ti jednako senzacionalno su objavili demant predsjednika UEFA-e i hladno prešli preko svega, ignorišući činjenicu da su danima lažno informisali javnost.
I opet, ništa od toga nije čudo. Online sportski mediji u BiH – opet čast izuzecima – žrtve su pohlepe svojih vlasnika kojima informacija i publika predstavljaju samo sporedne sitnice u utrci za zaradom. Integritet sportskog novinarstva kolateralna je šteta.
Medijski amandmani umiru u skupštinskom mraku: Noćno zasedanje Odbora, u četiri čina
Silovanje ili cenzura: Na šta to smrdi Pepe le Tvor?
Snaga dobre priče: O mitologiji medija
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.