U Hrvatskoj je na djelu “kultura tuženja” medija i novinara

-Medije se visokim odštetnim zahtjevima želi uništiti financijski. Ono što posebno zabrinjava je činjenica da u podizanju tužbi sudjeluju i visoki državni dužnosnici, lokalni šerifi, pa i sami suci. Ovaj rat tužbama protiv novinara i medija velika je sramota za Hrvatsku, kao članicu Europske unije, naveo je Zovko te dodao kako je cilj ove anketa i cjelokupne aktivnosti upozoriti na zloupotrebu sudskih tužbi s namjerom gušenja kritičkog i slobodnog novinarstva te na razmjere i opasnosti sudske represije protiv kritičkih medija i novinara.

Glavna tajnica Hrvatskog novinarskog društva Ema Tarabocchia iznijela je podatke iz ankete, napomenuvši kako je ovo treća godina zaredom da se objavljuju ovakvi podaci kojima se želi ukazati na pošast tužbi te ojačati zajednički interes novinara, urednika i medijskih nakladnika u obrani medijskih sloboda i kritičkog novinarstva. – Također je važno napomenuti kako je stvarna brojka veća jer smo ovaj podatak dobili od tek 23 medija. U odnosu na prošlu godinu kada je broj tužbi bio 905 ove godine se nešto povećao i možemo kazati da je trend stalan s oko 1000 tužbi godišnje, kazala je Tarabocchia dodavši kako novčani iznos tužbenih zahtjeva od preko 76 milijuna kuna izaziva veliko čuđenje kod međunarodnih institucija koje se bave medijskim slobodama i naprosto ne mogu vjerovati u tu činjenicu. Tarabocchia je iznijela i podatak koje je HND dobio od Ministarstva pravosuđa prema kojima je aktivnih tužbi 125, a pokrenuto ih je 489. dok su u 12 slučajeva novinari osuđeni za ono zbog čega su tuženi.

Doista frapantno i porazno izgledaju podaci da su samo prošle godine bile aktivne 924 tužbe protiv novinara i medija, od kojih tužitelji potražuju 78,5 milijuna kuna. Najviše tužbi ima Hanza Media, njih 479, „teških“ u prosjeku 100.000 kuna. Odmah za njom je Styria s 203 tužbe, čiji odštetni zahtjevi iznose gotovo 20,2 milijuna kuna. U aktivnim sudskim sporovima visina tužbenih zahtjeva kreće se od nekoliko tisuća kuna do čak više od milijun kuna, dok najdulji sudski spor traje čak 12 godina. Od ukupnog broja od 924 tužbe, 892 se odnose na parnične postupke za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda koji se vode protiv nakladnika, njihovih urednika i novinara zbog objavljenih tekstova i priloga, dok su trenutno aktivna 32 kaznena postupka. Među tužiteljima se, osim fizičkih osoba nepoznatih široj javnosti, najviše ističu osobe iz javnog i političkog života, zatim pravne osobe, političari koji obnašaju vlast pa i sami suci.

Vanja Jurić, odvjetnica, članica Stručne skupine Europske komisije za SLAPP tužbe, istaknula je kako joj je žao što u 21. stoljeću moramo razgovarati o ovakvim stvarima. – Izneseni podaci su zabrinjavajući i zapravo u Hrvatskoj postoji „kultura tuženja“ medija. Svi mediji , a naročito oni koji se bave istraživačkim novinarstvom izloženi su ovoj pošasti i vrlo je indikativno da tužitelji kao odštetu traže uglavnom novac. U prosjeku se radi o iznosima od oko 80 tisuća kuna što je i te kako iznad prosjeka za europske prilike, navela je Jurić i dodala kako dugotrajnošću i financijskim iscrpljivanjem tužitelji vrše pritiska na medije pokušavajući ih legalnim putem kazniti i zastrašiti, no istovremeno doći i do dodatnih prihoda.

Jurić je navela kako su pri tome tužitelji sve kreativniji te podnose prekršajne prijave, pa za kršenje i odavanje osobnih podataka, podnose prijave Agenciji za elektroničke medije itd. – Problem je veliki i nažalost međunarodna zajednica nas je prepoznala kao problematičnu zemlju gdje su medijska prava ugrožena, kazala je Jurić dodavši kako očito slijedimo trend onih država koje nazivamo novim demokracijama i da smo na putu sazrijevanja.

Jurić je također rekla kako tužbe ne smiju sredstvo za zastrašivanje medija i novinara te da onima koji se nađu povrijeđenim ili se smatraju oštećenim za to imaju institut ispravka, uklanjanje objave i slično, dok tužbe za naknadu štete trebaju biti na zadnjem mjestu. – Ono što je posebno važno je edukacija. Svi akteri političkog i društvenog života moraju znati prihvatiti kritiku. Političari, suci, odvjetnici… trebaju pratiti i držati se međunarodnih standarda i ugrađivati ih u naše zakone i na ispravan ih način provoditi, jer oni su ti koji moraju štiti medijske slobode, a ne ih ugrožavati, kazala je Jurić dodavši kako ima i odličnih sudaca, koji izvrsno razumiju problematiku, ali i onih kojima treba još više edukacije.

Goran Gazdek, urednik i osnivač portala Virovitica.net i potpredsjednik HND-a, i sam je bio česta meta tužitelja te se nosi s brojnim izazovima s kojima se susreću naročito novinari u lokalnim i manjim medijima. – Ove tužbe su vrhunac pritisaka i sada nam manje buše gume i razbijaju prozore ili nam prijete. No ovo je efikasno sredstvo zastrašivanja i zapravo prijetnja radu novinara , jer primjerice tužbe protiv mene iznose oko 200 tisuća kuna, a moj portal ima proračun oko 20 tisuća kuna. Ako se realiziraju moj portal bi bio ugašen, kazao je Gazdek dodavši kako u takvim slučajevima novinar, koji je najčešće i urednik najviše vremena provodi po sudovima i drugim institucijama te mu malo vremena ostaje za novinarski posao.

Doajen hrvatskog novinarstva Drago Hedl, novinar portala Telegram.hr, koji također ima ogromno iskustvo s tužbama, istaknuo je kako su iznesene brojke zastrašujuće te da je porazna činjenica i da su često tužitelji upravo suci. – Iz ovih podataka bi proizašao zaključak ili da imamo jako loše novinare, što dakako nije slučaj, ili ono što je izvjesno, da su političari ti koji u tome vidi način da spriječe novinare i medije da objavljuju priče koje ih kompromitiraju i optužujuću, naveo je Hedl istaknuvši kako je novinarima u većim medijskim kućama, jer ih poslodavci mogu snažnije zaštiti, za razliku od novinara u lokalnim sredinama, koji su na vjetrometini.

Detaljne podatke ankete i izvještaj o broju tužbi protiv novinara i medija možete pročitati na našoj stanici hnd.hr.