Udvostručen broj napada na novinare u Crnoj Gori

Posebno zabrinjava trend rasta u kategoriji “prijetnje smrću” novinarima, zbog čega je Sindikat podnio incijativu za izmjenu krivičnog zakonika o pooštravanju kazni za napade na novinare i uvođenje novih krivičnih djela.

“Zabilježeno je 25 napada na novinare i medije, što predstavlja rast od 47 odsto u odnosu na prošlu godinu. Policiji je prijavljeno 20 slučajeva. Sudski epilog je dobilo 10 a u četiri slučaja su donijete osuđujuće presude”, rekla je 17. decembra predsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović Veličković.

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović je saopštio da su u policijskom smislu svi ovogodišnji slučajevi, osim jednog, razjašnjeni.

“Neki su kvalifikovani kao krivična djela, neki kao prekršaj a za neke su spisi dostavljeni tužiocima na odlučivanje. Mislim da smo u tom smislu kao policija pokazali određenu ažurnost,” rekao je Sekulović.

Ipak, Sekulić konstatuje da sadašnje vlasti nose teret neriješenih slučajeva napada na novinare iz prošlosti.

“Dok taj teret ne skinemo nećemo moći da napravimo odlučniji iskorak u evropskim integracijama. Nemamo sa čim da se pohvalimo “, kazao je Sekulović.

Neki od starih slučajeva su ponovo aktuelni i u fazi istrage, rekao je Sekulović ne precizirajući o kojim ranijim slučajevima je riječ. U Crnoj Gori se u posljednjih 20 godina desilo preko 70 napada na novinare i imovinu medija, a ubistvo urednika lista Dan Duška Jovanovića 2004. godine još nije rasvijetljeno.

Kako će novinare da štite oni za koje se sumnja da ih napadaju?

A da su i pripadnici policije pod sumnjom za učešće u napadima na novinare potvrđuje slučaj Olivere Lakić .

Glavni specijalni tužilac Crne Gore Milivoje Katnić 15. decembra je potvrdio da je uhapšen pripadnik policije zbog sumnje da je učestvovao u ranjavanju novinarke lista „Vijesti“ Olivere Lakić, u maju 2018. godine ispred ulaza zgrade u kojoj živi.

Ministar policije Sergej Sekulović nije želio da komentariše konkretno taj slučaj.

“Ja ću se ograditi od komentarisanja tog slučaja budući da je to živ predmet i da je istraga u toku. Pozitivna stvar u tom kontekstu jeste da se sada neke stvari otvaraju i saznajemo za njih”, rekao je Sekulović , za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Na pitanje RSE kakvu zaštitu novinari mogu da očekuju od policije, ako postoji mogućnost da su oni i protagonisti napada, Sekulović kaže da se nada da je to stvar prošlosti.

“Ako je život novinara ugrožen od ljudi koji su dio sistema, i to onog dijela čiji je posao da ih štiti onda to ukazuje na veliku opasnost i veliku zabrinutost kao i nedoraslost društva da štiti vrijednosti koje formalno zastupa. Ja se iskreno nadam da je to vrijeme iza nas ”, rekao je ministar Sekulović.

Policija i tužilaštvo do danas nijesu otkrili ni naručioce niti neposredne napadače u slučaju napada na Lakić iz 2018.

Zbog prvog napada na Lakić iz 2012. godine suđeno je Milenku Rabrenoviću, koji je bio vozač i šef obezbjeđenja Veselina Veljovića, nekadašnjeg prvog čovjeka policije. Sud ga je 2015. oslobodio zbog nedostataka dokaza. Istovremeno je sud na devet mjeseci zatvora pravosnažno osudio Ivana Buškovića, iz Podgorice.

Vlast i narušvanje bezbjednosti novinara

Iz međunarodne zajednice su ukazali da rad institicija i izjave političara i zvaničnika utiču na bezbjednost novinara.

Na nekažnjivost za napade i progon novinara u Crnoj Gori upozorava i predsjednik Evropske federacije novinara Bliker Bejrgord, koji preporučuje da se napravi Nacionalni plan zaštite novinara. To je jedan od zahtjeva Evropske unije u okviru pregovaračkog procesa o pristupanju Crne Gore, precizirao je Bejrgord.

U poslednjem izvještaju o napretku Crne Gore u evropskim integracijama Evropska komisija je u oblasti slobode izražavanja, konstatovala da je Crna Gora postigla određeni nivo pripreme u toj oblasti, ali je napravila ograničen napredak.

Predstavnica OEBS-a za slobodu medija, Teresa Ribeiro, kaže da Vlada treba da zaštiti novinare. Pojašnjava da se suočila sa rastućem neraspoloženju prema medijima koje je, smatra, prouzrokovano populizmom političara i vlasti.

“Apelujem na političare i zvaničnike da se ustežu od štetne retorike i da omoguće sredinu u kojoj će procvjetati sloboda izražavanja. Ovaj negativni razvoj se značajno odrazio na bezbjednost i radne uslove novinara“, ocijenila je Ribeiro.

Naglasila je da je “snažna predanost Vlade” od ključne važnosti za zaštitu i bezbjednost novinara i medije.

„Potrebno je uspostaviti odgovarajuće operativne zaštitne mjere, kao što je specijalni policijski tim koji bi štitio medijske radnike, dok izvještavaju sa javnih događaja “, istakla je Ribeiro.

Zabrinutost i zbog prijetnji na društvenim mrežama

Osim fizičkih napada ministra Sekulović brine govor mržnje i prijetnje kojima su novinari izloženi na društvenim mrežama, zbog čega, kako je pojasnio za RSE, planiraju izradu strategije:

„Represija koju može da pruži policija, nije adekvatan i cjelovit odgovor na govor mržnje na društvenim mrežama. Taj problem je mnogo širi od otkrivanja onih koji na društvenim mrežama šire govor mržnje i prijetnje. On zahtijeva uključivanje i drugih važnih subjekata kao što su političke partije, naučna zajednica, mediji, sistem obrazovanja”.

86 odsto novinara smatra da su materijalno ugroženi

Osim bezbjednosti, zabrinjava i materijalni položaj crnogorskih novinara.

Milan Radović, programski direktor Građanske alijanse, kaže da su novinari dodatno opterećeni i finansijskim problemima:

“Uslovi novinara i medijskih radnika su jako laši i nijesu motivišući”.

Sindikat medija je uradio istraživanje prema kojem čak 86 odsto novinara kaže da su materijalno ugoženi. Istraživanje je pokazalo i da skoro 40 odsto novinara prima manje od 500 eura.

„Platu veću od 600 eura ima 30 odsto anketiranih, 25 odsto novinara između 500 i 600 eura, i može se reći da ima zaradu na nivou prosječne “, rekla je istraživačica SMCG Bojana Konatar.

Prosječna zarada u Crnoj Gori je za oktobar iznosila 534 eura.