Društvene mreže, dezinformacije i američki izbori

Društvene mreže poput Facebooka i Twittera načelno zauzimaju agresivniji stav prema širenju dezinformacija i neistina koje se tiču nadolazećih američkih predsjedničkih izbora. Nakon što su američke obavještajne agencije, uključujući i FBI, ukazale na rusko uplitanje u predsjedničke izbore 2016. godine, za čiju su svrhu korišteni i lažni profili na spomenutim mrežama, vlasnici tih kompanija pokušavaju spriječiti reprizu.

Od 2019. godine pred američkim Kongresom su počela saslušanja nekih od vlasnika velikih tehnoloških kompanija, kao što su Mark Zuckerberg (Facebook), Tim Cook (Apple) i Jeff Bezos (Amazon), s ciljem da se istraži šta sve svjetski dominantne kompanije i društvene mreže čiji su vlasnici, rade po pitanju demokratskih procesa, demokratskih vrijednosti i medija, u jednoj od vodećih država svijeta.

Kompanije poput Facebooka i Twittera već su poduzele određene aktivnosti poput uklanjanja sumnjivih naloga, a njihovi potezi su pod dodatnom lupom kako se približavaju izbori koji treba da budu održani početkom novembra.

Počevši od eksternih aktera te uplitanja u američke političke prilike kroz širenje propagande, dezinformacija, i napada na korisničke račune pojedinih političkih kandidata, bitno je spomenuti da postoji određena reakcija društvenih mreža, prije svega Facebooka koji je uklonio oko dvije milijarde lažnih profila i stranica organizacija širom svijeta. Ocijenjeno je da slične stranice i profili predstavljaju sigurnosni rizik za američki izborni proces, propagirajući neistine koje mogu da utiču direktno na glasačko tijelo. Twitter je uklonio i naloge za koje je kompanija utvrdila da su povezani sa ruskim, iranskim ili tajlandskim mrežama a takve korake je napravio i Facebook u čijem izvještaju stoji da se iza spornih profila i stranica nalaze fiktivne persone lokacijski potičući iz mnogih azijskih zemalja ali i domaće američke teritorije.

Slične prijetnje američkoj cyber sigurnosti nisu opažene isključivo u domenu Facebook društvene mreže, navode iz te kompanije, nego postoje indicije da su to koordinirane radnje, često i plaćene od strane određenih aktera, koje sežu van granica jedne platforme. Tako su postojali brojni profili povezani s identitetom samo jedne osobe, što je protivno FB regulacijama korištenja. Isti ti profili imali su zadatak da, kometarišući i dijeleći objave, umanje vrijednost i dovedu u pitanje kredibilitet američkih medija i izbornih procesa, rezultirajući u opštoj zbunjenosti i nepovjerenju korisnika. Tako je, na primjer, rusko uplitanje 2016. godine kao ciljnu grupu propagande imala Afroamerikance u nadi da će to, inače demokratsko, biračko tijelo ‘zavaditi’ oko bitnih društvenih tema.

Slično je i s Twitterom, jednom od najzastupljenijih društvenih mreža korištenih za političko djelovanje i oglašavanje (viđeno i kroz primjer trenutnog američkog predsjednika), pojačana je regulacija sadržaja američkih korisnika u odnosu na korisnike drugdje.

Tokom 2020. godine, na Twitteru je uklonjeno više od 1000 profila za koje je utvrđena povezanost s državama poput Irana, Saudijske Arabije, i Tajlanda pod sumnjom o negativnom uticaju na izborne procese. Slično situaciji s Facebookom, profili su imali zadatak da prodube razdor između Demokrata (ljevice) i Republikanaca (desnice) oko važnih društvenih problema, uključujući i nedavne proteste povodom ubistva George Floyda.

U kontekstu nadolazećih izbora, ovo može da ima enormne posljedice koje se očitavaju u vidu pojačane političke polarizacije između glasača dviju najvećih partija u SAD. Također je uočeno da su isti profili ciljali političku opoziciju i kandidate za američke predizbore koji promovišu stavove u skladu s geopolitičkim interesima vanjskih aktera poput Katara, Saudijske Arabije, i Rusije.

Pored sankcionisanja vanjskih aktera koji potiču iz azijskih i zemalja Bliskog Istoka, Twitter i Facebook su poduzeli dodatne korake u sprečavanju kreiranja i širenja dezinformacija. Štiteći neometani izborni proces, Twitter je donio odluku o ograničavanju interakcije i širenja objava koje mogu imati potencijalno negativne efekte na rezultate izbora. Tačnije, zabranjena je bilo kakva manipulacija i spin oko rezultata izbora, te preuranjeno proglašavanje pobjede na bilo kojem izbornom nivou.

Tako, u blog postu je nedavno objavljeno kako politički kandidati nemaju pravo objaviti rezultate izbora koji nisu potvrđeni od strane najmanje dva mjerodavna (zapovjedna) državna medijska izvora. Objave koje sadrže takve izjave će imati posebno obilježje o neprovjerenosti informacija i navodit će korisnike na oficijalne linkove vezane za izborne rezultate.

Slučaj u kojem je bio sankcionisan i trenutni američki predsjednik, Donald Trump, ticao se pandemije koronavirusa i dezinformacija objavljenih na njegovom službenom profilu. Kako je već poznato, Donald Trump je testiran pozitivan na koronavirus 2. oktobra a već 10. oktobra (znatno kraće od tipičnog trajanja oporavka utvrđenog od strane medicine) je proglašen kao negativan i da se osjeća dobro. No, ono što je konkretno dovelo do toga da Twitter (a kasnije i Facebook) zabrane Trampovu objavu jeste njegova pseudonaučna izjava da je ‘imun’ na koronavirus, označivši sporni tvit za netačnu i potencijalno štetnu informaciju oko korona virusa.

A total and complete sign off from White House Doctors yesterday. That means I can’t get it (immune), and can’t give it. Very nice to know!!!

— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) October 11, 2020

Na prvu, moguće je da takva reakcija Twittera nema direktnu povezanost s američkim izborima, ali reakcija političara (ili nedostatak iste) na koronavirus je postala krajnje razdorna tema na osnovu koje glasači mogu donijeti konačnu odluku za koga glasati. S druge strane, širenje dezinformacija te neprovjerenih izjava vezanih za zdravlje ljudi predstavlja rizik, i kao takvo, ograničeno je na Twitteru.

Posljednju interesantnu epohu u ograničavanju dezinformacija i inhibicije izbora, predstavlja reakcija društvenih mreža na grupu teoretičara zavjera – QAnon – poznatoj po podršci Trumpu. Istoimena grupa sačinjena je većinski od studenata i mladih ljudi koji su često plaćeni da promoviraju i potenciraju konzervativne stavove i na sličan način diskredituju nadolazeće izbore. Preciznije, grupa naglašava Trumpove stavove i skepticizam (koji je nedokazan) prema glasanju poštom za koje mnogi smatraju da će biti glavni metod glasanja 2020. godine tokom i zbog pandemije.

Drušvenim mrežama je poznato da je mnogo profila koji propagiraju takve floskule kontrolisano od strane računalnih programa koji automatizirano postavljaju statuse i komentare, a u slučaju da su korisnici ljudi, uočenie su identične objave nastale copy-paste metodom.

I dalje je neizvijesno koliko će giganti poput Facebooka, Twittera i Googla biti efikasni u borbi protiv kreiranja, dijeljenja i konzumiranja dezinformacija i sadržaja štetnog po izborne procese u SAD-u. Ono što je jasno jeste da su društvene mreže postale jedno od krucijalnih domena u kojem se odigravaju i vode bitke političke, društvene i sigurnosne prirode, mijenjajući definiciju nadmoći i strategije koja danas inkorporira, kako društvene mreže, tako i cyber sigurnost općenito.